U eri u kojoj digitalni startupovi svakodnevno preuzimaju vodstvo nad dugogodišnjim tvrtkama i u kojoj su poslovi budućnosti tek u razvojnoj fazi, neke tradicionalne vještine koje edukacijski sustav pruža, već su se pokazale nedovoljnima. Poduzetnici i direktori trebaju, osim konvencionalne perspektive i takozvanih “mekih vještina”, imati sposobnost napredovati u bilo kojem okruženju, bez obzira na to što će budućnost donijeti. Dolazi novi val revolucije u razvoju vještina, a njegove naznake već su vidljive.
Stručnjaci su, intervjuirajući tisuće lidera diljem SAD-a i u desetak stranih zemalja, identificirali pet značajki uspješnog liderstva koje nedostaju na današnjem radnom mjestu. To su:
- adaptabilnost
- kulturna kompetencija
- empatija
- intelektualna znatiželja
- 360° razmišljanje.
Kada se uzmu zajedno, ove osobine predstavljaju ʹthird space thinkingʹ i, uz postojeća znanja i vještine, neophodne su za poslovni uspjeh.
ʹThird space thinkingʹ važnije je za brzo rastuće male tvrtke nego za veće, etablirane. Velika tvrtka uvijek može pronaći neko rješenje za zaposlenika kojem ti ključni atributi nedostaju. No startup sa samo nekoliko članova tima koji blisko surađuju, nema taj luksuz. Ako samo jednomu od tih ljudi nedostaju meke vještine, on ili ona mogu biti toksični za cijeli pothvat.
Adaptabilnost
Adaptabilnost je prvo pravilo u današnjoj ekonomiji u kojoj novi načini rješavanja problema mijenjaju postojeće poslovne modele i pretvaraju petogodišnje planove u nešto zastarjelo.
Kako pronaći rješenje da se tvrtke orijentirane na taksi prijevoz, natječu s uslugama koje nudi Uber koji nema automobile i ima samo nekoliko zaposlenika s punim radnim vremenom? Opstat će samo oni vlasnici tvrtki koji imaju mentalnu agilnost da, kada je to potrebno, naprave potreban zaokret kako bi zadovoljili potrebe budućih kupaca.
“Kreći se brzo i slamaj stvari” dugi je niz godina bio moto Facebooka. U svojoj ranoj fazi, tvrtka je brzo otkrivala niz novih alata i sadržaja, bez obzira na to što su oni imali poteškoće. Međutim, kako je Facebook sazrijevao, izmijenio je čak i ovu mantru adaptabilnosti. Danas tvrtka svjesno teži osigurati besprijekorno funkcioniranje svake novine od samog početka.
Kulturna kompetencija
Kulturna kompetencija ne zahtijeva učenje kineskog jezika, ali zahtijeva razumijevanje načina na koji se kineski potrošači mogu razlikovati od potrošača na Zapadu, tako da možete osmisliti posebno ciljane marketinške strategije. Potreba za kulturnom kompetencijom nije ograničena samo na tvrtke koje posluju s inozemstvom. U svakoj državi postoji mnoštvo zajednica i kultura, svaka sa svojom vlastitom perspektivom koja ih čini sve samo ne tipičnim potrošačem.
“Morate proučiti kulturu kako biste bili aktivni sudionik u stvaranju kulture”, kaže Mauricio Mota, izvršni producent Wise Entertainment produkcijske kuće. “Ako ću ja, kao muškarac od 30 godina iz Brazila, napraviti predavanje koje će se svidjeti Afroamerikankama na jugu SAD-a koje pripadaju generaciji milenijalaca, moram razumjeti njihove strahove, želje i težnje. U nekim pitanjima imaju potpuno drukčije stavove nego ja”.
Kako se kulturna raznolikost u mnogim državama u svijetu nastavlja povećavati, potreba za poznavanjem raznih kultura postaje sve značajnija. Kulturna kompetencija jednako je značajna i u tvrtkama, posebice u onima gdje je suradnja između odjela i zaposlenika od ključne važnosti. Kako bi se mogli posvetiti inovacijama, dizajnerski tim mora znati što proizvodni tim može proizvesti i koji su planovi, ideje i mogućnosti prodajnog tima. Da bi ostvarili takvu razinu komunikacije, potrebno uzajamno razumijevanje.
Empatija
Empatija je možda ʹnajmekšaʹ od navedenih mekih vještina, ali najvažnija od ovih pet atributa. Istraživanja su pokazala da su tvrtke, ocijenjene kao one s najvećom razinom empatije, ostvarile 50 % više prihoda od tvrtki koje su imale najnižu razinu empatije. Ona se ponekad doživljava kao slabost, ali za te tvrtke to je snaga. U takvim se tvrtkama anticipiraju potrebe kupaca, kolega i suradnika.
Vježba koja razvija empatiju u tvrtki Ford Motor Company, naprimjer, zahtijeva da novozaposleni inženjeri privežu ʹempatični trbuhʹ koji im pomaže da razumiju potrebe trudnih vozačica ili obuku ʹodijelo treće životne dobiʹ koje oponaša mnoga fizička ograničenja starijih osoba. Ova inovativna praksa dovela je do sjajnih ergonomskih poboljšanja u svim Fordovim vozilima.
Intelektualna znatiželja
Poslovni ljudi koji posjeduju intelektualnu znatiželju, konstantno promišljaju o svijetu oko sebe, a ne samo o dobiti ili ciljevima određenog projekta. Postoji opasnost da se tvrtke i timovi zatvore u svom razmišljanju, pod pretpostavkom da znaju sve o svom području i da se oslanjaju na ustaljene strategije. S druge strane, intelektualno znatiželjni ljudi pokazuju duboku glad za učenjem novih stvari i za korigiranjem nekih zastarjelih koncepata. Njihova intelektualna znatiželja ne predstavlja samo hobi kojem se povremeno prepuštaju. Ona je veoma važna za sigurnost njihova posla. Spremnost na eksperimentiranje omogućuje intelektualno znatiželjnim ljudima da uče iz svojih uspjeha, i što je još važnije, iz svojih neuspjeha.
360° razmišljanje
Esencijalna osobina ʹthird spaceʹ mislilaca je 360° razmišljanje. Najučinkovitiji menadžeri nisu oni koji najbrže izvršavaju zadatke, već oni koji osmišljavaju strategije za napredak. Oni su ti koji su sposobni holistički razmišljati, prepoznati obrasce i napraviti maštovite skokove temeljene na tim obrascima. Također, oni najbrže uočavaju dosad neotkrivene mogućnosti.
ʹThird space thinkingʹ razvija izvrsnost u komunikacijskom području. Komunikacija zahtjeva od zaposlenika mnogo više od slanja poruka. Važno je znati “destilirati” more informacija koje nam stoje na raspolaganju, analizirati ih, interpretirati i dijeliti. Poslovni lideri koji koriste ʹthird space thinkingʹ napreduju, dok oni koji ga zanemaruju polako gube korak na tržištu.
Prijevod: J. P.
Izvor: Inc.
