Kako bi se izbjegao golemi gubitak radnih mjesta te spriječili potresi u lancima ponude i potražnje koji bi mogli dovesti do dugotrajne gospodarske recesije uslijed posljedica pandemije koronavirusa, europarlamentarci u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja predlažu izmjene EU smjernica za politike zapošljavanja država članica.
Među mjerama koje predlažu državama članicama su: subvencije za plaće, programi skraćenog radnog vremena, potpora za dohotke, proširenje sustava naknada za nezaposlenost, kao i promicanje rada na daljinu. Ističu i da pomoć iz EU mehanizma potpore za skraćeno radno vrijeme ne bi smjele doći do kompanija koje imaju sjedište u poreznim oazama, isplaćuju bonuse ili ne poštuju kolektivne ugovore.
Zastupnici pozdravljaju najavu uspostave europskog sustava reosiguranja naknada za slučaj nezaposlenosti, čije se predstavljanje očekuje krajem ove godine. Pozivaju na poticanje mobilnosti radne snage unutar Europske unije te jačanje programa Erasmus plus. Kad je riječ o javnim uslugama, zagovaraju što bržu digitalizaciju, pogotovo u području koordinacije sustava socijalnih osiguranja. EU smjernice za zapošljavanje sadrže strateške ciljeve za nacionalne politike te prioritete u području socijalne uključivosti. Služe kao temelj za ciljane preporuke državama članicama.
Strane tvrtke koje primaju subvencije od svojih vlada predstavljaju nelojalnu konkurenciju europskim poduzećima pa europske institucije traže način kako se nositi s narušavajućim učincima na jedinstvenom tržištu. Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje koje će trajati do rujna, a Europski parlament zatražio je zaštitu strateških kompanija i imovine u Europskoj uniji od neprijateljskog preuzimanja od strane velikih dominantnih aktera. Posebno upozorava na antagonističko ponašanje poduzeća povezanih s vladom iz trećih zemalja čiji je cilj preuzimanje kontrole nad ključnim europskim tehnologijama, infrastrukturom i stručnim znanjem.
