U najavi su novi zakoni bitni za građane i poduzetnike. Oba zakona upravo su prošla fazu e-savjetovanja koja je trajala do 29. siječnja 2023.
Zakon o mirnom rješavanju sporova
Ministarstvo pravosuđa i uprave pripremilo je novi Zakon o mirnom rješavanju sporova s ciljem poticanja građana na mirno rješavanje sporova, osiguranja veće dostupnosti mirnog rješavanja sporova, ubrzanja postupaka i rasterećenja sudova.
Centar za mirno rješavanje spora
Novim Zakonom o mirnom rješavanju sporova predviđa se osnivanje Centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu i podružnicama u Osijeku, Rijeci i Splitu. Centar je javna ustanova koja potiče mirenje, akreditira institucije za mirno rješavanje sporova, vodi Registar medijatora i procjenitelja, akreditira programe edukacija za pojedine vrste sporova, provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora i procjenitelja te na zahtjev stranke imenuje osobe koje će provoditi postupak mirnog rješavanja spora.
Mirno rješavanje spora – obveza prije pokretanja parničnog ili drugog postupka
Uvodi se obveza strankama da prije pokretanja parničnog ili drugog postupka pokušaju spor riješiti mirnim putem. Ako prethodno nije proveden postupak mirnog rješavanja spora, sudovi će stranke uputiti da u roku od 8 dana poduzmu propisanu radnju u cilju mirnog rješavanja spora. Postupak medijacije dovršit će se u roku od 60 dana. Sudovi će i dalje tijekom cijelog postupka moći uputiti stranke da spor pokušaju riješiti mirnim putem. U postupku medijacije stranke sporazumno imenuju medijatora, a ako se ne postigne dogovor stranke, mogu zatražiti da Centar, institucija za medijaciju ili treća osoba imenuje medijatora.
Zakonom se uvodi i potpuno novi postupak rane neutralne procjene u kojem procjenitelji izrađuju procjenu ishoda pokrenutog ili najavljenog sudskog, arbitražnog ili drugog postupka na temelju prikupljenih činjenica i dokaza koje su stranke priložile. Zakon definira da je medijacija svaki postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za medijaciju ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više medijatora koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje. Medijator je osoba koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak medijacije.
Predlaže se i uvođenje potpuno novog postupka – postupka rane neutralne procjene koja se definira kao postupak u kojem procjenitelj na temelju sporazuma stranaka daje ocjenu spornih činjeničnih i pravnih pitanja, dok se procjenitelj određuje kao osoba koja provodi postupak rane neutralne procjene. Uvode se i strukturirani pregovori koji su definirani kao zakonom propisani ili dogovoreni postupci mirnog rješavanja spora u kojem stranke neposredno ili uz pomoć savjetnika nastoje nagodbom riješiti svoj spor.
Zakon o izvanparničnom postupku
U području izvanparničnog postupka na snazi su još uvijek pravna pravila Zakona o izvanparničnom postupku iz doba Kraljevine Jugoslavije od 1934. godine.
Izvanparnični postupci uređeni su i drugim zakonima poput Zakona o vlasništvu drugim stvarnim pravima, Obiteljskog zakona, Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakona o nasljeđivanju, Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, Zakon o mjenici, Ovršnog zakona, Stečajnog zakona te Zakona o zemljišnim knjigama.
Predlagači novog zakona smatraju da će novi sustav mirnog rješavanja sporova doprinijeti snažnijoj uporabi medijacije.
Novi poslovi za javne bilježnike
Javnim bilježnicima, kao povjerenicima suda, povjerava se postupanje u izvanparničnim postupcima kao što su:
- sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete
- proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti
- uređenje međa (samo u postupcima na temelju sporazuma stanaka)
- razvrgnuće suvlasničke zajednice ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice
- sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete.
Sud će provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije je sjedište na području nadležnog suda. Ako u postupku pred javnim bilježnikom dođe do spora o činjenicama, javni bilježnik će predmet proslijediti prvostupanjskom sudu na čijem je području njegovo sjedište, odnosno vratiti ga sudu koji mu ga je povjerio.
Kao novost uvodi se i mogućnost da javni bilježnik može zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s njegovom ispravom u kojem se slučaju na javnog bilježnika na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odvjetniku kao punomoćniku. Time se pruža mogućnost stranci da može opunomoćiti odvjetnika, odnosno da može koristiti usluge javnog bilježnika u navedenim slučajevima.
Prijedlogom novog Zakona određuje se da je mirno rješavanje spora svaki izvansudski ili sudski postupak kojim stranke nastoje sporazumno riješiti spor, uključujući medijaciju, ranu neutralnu procjenu te strukturirane pregovore.
Zanimljive su odredbe o posebnom postupku dobrovoljne procjene i prodaje stvari
Prema tim odredbama svatko može tražiti da se pojedine stvari u njegovu vlasništvu, drugi pojedini dijelovi njegove imovine, posebne imovinske cjeline i cjelokupna imovina javno procijene i izlože javnoj prodaji. Javnu procjenu i prodaju obavljaju sud ili javni bilježnik. Sud ili javni bilježnik će po službenoj dužnosti, neovisno o prijedlogu predlagatelja ili koje druge stranke odnosno sudionika u postupku odrediti procjenitelja ili vještaka, u pravilu s liste stalnih sudskih procjenitelja ili vještaka.
Predlagatelju i drugim sudionicima u postupku dostavit će se nalaz i mišljenje o vrijednosti predmeta procjene, koji svoje očitovanje mogu podnijeti u roku od petnaest dana. Ako to predlagatelj zatraži, prodaja će se odrediti i provesti bez prethodne procjene. U tom slučaju predlagatelj je dužan naznačiti početnu i najnižu prodajnu cijenu.
U uvjetima prodaje naznačit će se da je riječ o dobrovoljnoj prodaji te da je bez utjecaja na uknjižena založna prava i uknjižene osobne služnosti koje su upisane u zemljišnu knjigu. Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja ne prestaju dobrovoljnom prodajom nekretnine. Dobrovoljna prodaja nekretnine ne utječe na prava najma i zakupa upisana u zemljišne knjige.
Nakon provedene prodaje, sud odnosno javni bilježnik sastavit će zapisnik u koji će unijeti ugovor o prodaji, koji će potpisati podnositelj zahtjeva kao prodavatelj i kupac. Sud će strankama izdati ovjereni prijepis zapisnika u koji je unesen ugovor o prodaji, a javni bilježnik će strankama izdati javnobilježničku ispravu o sklopljenom ugovoru o prodaji. Ako u ugovoru o prodaji nije drukčije određeno, kupac je dužan kupovninu položiti odmah, a najkasnije u roku od 60 dana i to na račun suda odnosno javnog bilježnika.
Novim Zakonom o izvanparničnom postupku ujednačavaju se pravila kako bi građani i poduzetnici imali kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu.
