Hrvatska se može ugledati na Tursku u razvoju zdravstvenog turizma. Ta zemlja ima privatno zdravstvo na razini Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, pa njezine usluge koriste građani i iz drugih dijelova Europe.
Istaknuto je to u raspravi o zdravstvenom i wellness turizmu na konferenciji Iseljenički turizam u Splitu.
„Turizam u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, a zdravstveni bi se tek trebao razviti. Hrvatska je s više od sto milijuna noćenja stranih gostiju osma zemlja u Europi po broju „stranih“ noćenja što je svrstava uz bok Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj“, kazala je odvjetnica Marijana Babić.
Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svjetlost rekao je da Hrvatska tu činjenicu ne zna iskoristiti za razvoj zdravstvenog turizma.
„Dvadesetak milijuna ljudi u Hrvatsku dođe na ljetovanje, a ne prime informaciju da ovdje mogu dobiti neke zdravstvene usluge. Svijetu smo mala, relativno nepoznata zemlja, pogotovo u području zdravstva. Zato u prepoznatljivost moramo ulagati, a hrvatsko iseljeništvo nam može biti most prema strancima“, kazao je Gabrić.
S njim se složio Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin. Istaknuo je kako iseljenici mogu biti najbolji ambasadori kvalitete hrvatskog zdravstva.
„S iseljenicima se trebamo povezivati radi razmjene znanja, promocije i investicija u zdravstveni turizam. U inozemstvu nam je nužna sustavna promocija poliklinika, klinika i bolnica, no i stvaranje povjerenja i osjećaja sigurnosti kod inozemnih pacijenata. U sklopu toga potrebno je isticanje vrhunskog rada hrvatskih liječnika“, kazao je Bagatin.
Nadležne je institucije pozvao na blisku suradnju s hrvatskim liječnicima koji rade u vodećim svjetskim klinikama. Kako bi vidio njihove prakse, Bagatin je obišao svijet i zagovara implementaciju najboljih stranih rješenja u hrvatski zdravstveni sustav.
„Generalni direktor klinike u Clevelandu koja zapošljava čak šezdeset i šest tisuća ljudi, je Tomislav Mihaljević. Taj bi naš čovjek već sa svoja tri savjeta mogao promijeniti cijeli hrvatski zdravstveni sustav. Zato je nužno da naše iseljenike molimo za pomoć i savjete te bogato iskustvo, kao i da zajedno radimo u poboljšanju cijelog zdravstvenog sustava koji čini više od dvadeset posto godišnjeg budžeta Republike Hrvatske “, poručio je Bagatin i dodao kako je upravo to najbolji način za zadržavanje liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj te osiguravanje bolje usluge korisnicima sustava.
Da za medicinski turizam kod ljudi morate izgraditi povjerenje, potvrdio je i Gabrić: „Stranci se ovdje odlučuju za stomatološke usluge, no za operacije oka ili srca moraju imati mnogo veći stupanj povjerenja.“
Alfred Franković, voditelj klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, objasnio je da u zdravstvenom turizmu Primorja uspješno surađuju javni i privatni sektor.
„Zahvaljujući tome Hrvatska je u dentalu jača od Mađarske. Godišnje nam stiže osamdeset tisuća ljudi samo iz Italije. Za daljnji razvoj potrebna su dodatna ulaganja u vidljivost i marketing“, istaknuo je Franković.
Marijana Babić rekla je da su za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj neophodni i prilagodba viznog i poreznog sustava, poticanje akreditiranja zdravstvenih djelatnika i ustanova, strateško povlačenje novca iz fondova Europske unije te omogućavanje boljeg korištenja poticaja.
Nikica Gabrić kritizirao je činjenicu da se privatne medicinske ustanove iz Hrvatske trenutačno ne mogu javljati na natječaje za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Smatra da upravo privatni sektor u hrvatskom zdravstvu može napraviti iskorak i otvarati nova radna mjesta.
