Sergio, podrijetlom ste iz Zadra, dipl. inženjer strojarstva. Karijeru ste započeli razvijajući robote, a dolaskom na čelo Klimaopreme okrenuli ste novu stranicu i poveli tvrtku prema novim tehnologijama i tržištima. Kako ste došli u tvrtku i jeste li otpočetka imali viziju Klimaopreme?
Rođen sam u prelijepom Zadru, gdje sam proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. Dolazim iz pomorske obitelji pa je nekako izbor za srednju školu pao na Pomorsku školu Zadar, koja je na neki način i simbol Grada Zadra. Nakon srednje škole odlazim na studij u Zagreb gdje upisujem Fakultet strojarstva i brodogradnje, smjer brodostrojarstvo. Pred kraj studija zapošljavam se u tvrtki Inetec-Institut za nuklearnu tehnologiju, gdje provodim prekrasnih 13 godina na različitim funkcijama, od inženjera za razvoj robotskih tehnologija, prodaje, razvoja poslovanja pa do direktora tvrtke. 2016. godine priključujem se timu Klimaopreme s jasnim ciljem reorganizacije poslovanja te pripreme tvrtke za značajniji iskorak na stranom tržištu.
U Klimaopremi me prije svega privukla energija shareholdersa, njihovo desetljetno iskustvo u poduzetništvu i vizija, te ustrajnost da u tome uspiju. Zapravo, na neki način njihove vrijednosti poklopile su se s mojima. Mi smo kolektiv koji prije svega brine o svojim zaposlenicima i oni su nam uvijek na prvome mjestu. Želimo osigurati ugodnu radnu atmosferu u kojoj će se svaki pojedinac osjećati sigurnim i imati dovoljno prostora da pokaže svu svoju kreativnost. To nije uvijek lako, no to je svakako misija naše kompanije od koje ne odustajemo. U Klimaopremi sam prepoznao enormni potencijal znanja, volje i želje te svakako tehnologije. Znao sam, ako se stvari dobro poslože, uz malo rizika i sreće, itekako možemo uspjeti, što smo dosad i pokazali, no tek smo na početku i moramo još jako zasukati rukave da se dokažemo.
Kako biste sami sebe opisali?
Prije svega obiteljski sam čovjek sa dvije prekrasne kćeri i suprugom koja me uvijek podržava i razumije. Ja sebe doživljavam vrlo dinamičnom i energičnom, ponekad temperamentnom osobom, s obzirom na moje podrijetlo. U posao uvijek ulazim s emocijama, što ponekad iscrpljuje, no moj stav je da ukoliko nema emocija i strasti za onim što radiš, ne možeš dati svoj maksimum. Obzirom na moj background, dakle, razvojni inženjer prije svega, mislim da sam dosta kreativan. Uvijek sam voljan saslušati i uvažiti drugo mišljenje te, na neki način, potičem kritičnost. Definitivno nisam osoba koja dolazi na sastanak sa stavom: ja sam u pravu i ne mijenjam mišljenje, uvijek prihvaćam argumentiranu raspravu.
Svoj uspjeh dugujete kontinuiranim ulaganjima, razvoju, inovacijama, suradnji sa znanstvenom zajednicom… ali kao posebnu snagu ističete motivirane i ambiciozne zaposlenike te njihov kontinuiran razvoj i edukaciju. Zašto je ovo važno? S druge strane koje su slabosti?
Za uspjeh ponekad trebate imati i sreće. Ja sam u početku imao stvarno sreće da sam se našao u jednom kreativnom okružju, u tvrtki koja ulaže u znanja i kompetencije. Moj prvi šef itekako se trudio da prenese znanje na jednog mladog inženjera te da me usmjeri u pravom smjeru. Svakako sam imao od koga učiti, dakle, od svog neposrednog šefa pa do direktora tvrtke u kojoj sam radio. Zapravo, prvi posao me na neki način determinirao, u poslovnom smislu, doveo me dovde gdje sam ja danas.
Kako tehnološke tvrtke u Hrvatskoj hvataju korak s vremenom?
Nalazimo se u tehnološkom vremenu, iznimno brzih promjena pa ukoliko niste spremni kontinuirano učiti, educirati se, tražiti nova znanja, vrijeme će vas itekako brzo dostići. Svijet se zapravo ne nalazi u industrijskoj revoluciji 4.0, već se spominje i duboko promišlja 5.0, a Hrvatska debelo kaska. Dakle, mi nećemo uspjeti ako samo ubrzamo, već moramo preskočiti nekoliko koraka da bismo dostigli svjetsku konkurentnost. Da bi smo stigli svjetsku razinu, bar u tehnološkom smislu, moramo jako puno ulagati, prije svega u obrazovanje. Pod obrazovanje mislim na cjelokupno, od bazičnog osnovnoškolskog, srednjoškolskog, visokoobrazovnog, pa na koncu cjeloživotnog. Svoju djecu moramo učiti razmišljati kritički, mijenjati njihov mindset, kako bi oni mogli stvarati nove generacije koje su drukčije od nas.
Dakle, da bi se tvrtke počele mijenjati i da bi napravile značajniji iskorak, mi se moramo mijenjati i početi tražiti niše u kojima možemo i moramo konkurirati. S obzirom na to da sam od početka svoje karijere pa do sada radio u tehnološkim firmama, nekako ću se pokušati držati tog poslovnog ekosustava.
Znači, promjena tehnologije u jedinici vremena, kako bismo mi inženjeri rekli, danas raste takvom brzinom da će opstati samo oni koji to mogu pratiti. Samo uz kontinuiranu edukaciju i spremnost prihvaćanja novih znanja i izazova, može dovesti do održivosti i konkurentnosti. Ne samo na razini djelatnika već i voditelji, manageri, lideri, na koncu i osnivači, svi moramo prihvatiti činjenicu promjena. To nije lako i često puta ljudi posustaju u životnom žrvnju i dinamici. Zato smo mi lideri tu da ih potičemo i motiviramo.
Kako pronalazite zaposlenike i kako ih zadržavate?
Mi u Klimaopremi, a i ja osobno, jako potičemo suradnju sa znanstvenom zajednicom jer smatramo da tu leže izvori znanja i kvalitete. Na koncu, fakulteti su ti koji stvaraju našu najveću vrijednost, a to su mladi ljudi koji će sutra doći raditi kod nas. Mi poduzetnici imamo obvezu biti blizu fakulteta i pomoći im u tom procesu oblikovanja. EU jako potiče suradnju privrede s visokoobrazovnim institucijama kroz razna financiranja, što je jako dobro. Ako se projekti dobro poslože i organiziraju, itekako se može uspjeti. U Klimaopremi imamo jako dobra iskustva u suradnji s njima. Ovdje bih svakako spomenuo Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva, također u Zagrebu. U suradnji s njima puno toga smo naučili i primijenili, na koncu, naš razvojni tim, zadužen za robotizaciju i automatizaciju proizvodnih linija, ponikao je iz takve suradnje.
Naravno, uvijek postoji opasnost da će vam djelatnik u kojeg ste jako puno uložili vremena, novca i edukacije, otići, no mi poduzetnici moramo se naučiti nositi s time i zapravo gledati dugoročno i cijelo okružje. U svakom slučaju, bolje je ulagati u djelatnika, pa makar on i otišao, nego ne mariti za njih i imati kolektiv nezadovoljnih i deprimiranih zaposlenika.
Čovjek u sportu najbolje nauči da je samo rad, i opet rad, ispravan put k uspjehu. Razliku vrhunskog sportaša od onog prosječnog, pored požrtvovnog rada, čini i mogućnost podizanja iz neuspjeha.
Sergio Galošić
Klimaoprema je osnovana daleke 1975. g. Iz malog proizvodnog pogona danas je tvrtka respektabilan proizvođač s robotiziranim i automatiziranim proizvodnim pogonima. Dugo radite na stranim tržištima. Koliko su u poslu važne tradicija i povijest kompanije?
Klimaoprema je osnovana 1975. godine, doslovno u garaži. Uz dugotrajni i mukotrpni rad i ulaganje u ljude i proizvodnju, možemo slobodno kazati da se trenutno nalazimo u top 10 europskih proizvođača HVAC opreme te sigurno top 3 proizvođača opreme za potrebe čistih prostora.
Naime, Klimaoprema bazično ima dvije poslovne divizije, HVAC solution i Cleanroom solution (čisti prostori). U HVAC diviziji proizvodimo i prodajemo proizvode i sustave iz segmenta ventilacije i kondicioniranja zraka. Proizvodnja se vrši na visokoautomatiziranim i robotiziranim linijama. Posebno smo ponosni što nam je u ovom segmentu najveće tržište ono zapadne Europe. U području čistih prostora predstavljamo jednu od poznatijih europskih inženjering kuća, koja odrađuje CAPEX projekte u farmaceutskim pogonima diljem svijeta od najranije faze, dakle, od studije izvodivosti pa do puštanja u rad pogona za proizvodnju raznih lijekova. Surađujemo s najpoznatijim svjetskim farmaceutima od Pfizera, Novartisa, Teve, Takede, pa sve do naših farmaceutskih tvrtki.
Pored farmacije prisutni smo i u bolničkom sektoru kroz projektiranje i izvođenje projekata operacijskih dvorana, intenzivne njege, raznih laboratorija i sl. Nedugo smo započeli i novu poslovnu nišu ulaskom u područje energetike, gdje se želimo tržištu prezentirati kao potencijalni agregator električne energije.
Izvozimo preko 90% ukupne proizvodnje i usluga u više od 50 država diljem svijeta. Najjače tržište nam je ujedno i ono koje je najzahtjevnije, a to je zapadna Europa, no pored Europe, iznimno smo prisutni u Rusiji i u arapskim zemljama.
U poslu su uvijek bitne tradicija i povijest. Mi smo tradicionalno proizvodno-tehnološka obiteljska kompanija s preko 45 godina iskustva, što je jako cijenjeno i priznato na Zapadu.
Više od 2 godine radili ste na projektu izgradnje pogona u Novoj Gradiški. Nije bilo lako, ali ste i dalje spremni na nove pothvate. Na što sada stavljate fokus?
Projekt u Novoj Gradiški iznimno nam je pomogao u našem razvoju u tehnološkom smislu. Zapravo bismo teško uspjeli s izvozom proizvoda da nismo prethodno investirali u proizvodnju i strojeve. Baviti se proizvodnjom nije lako, ona ima svojih izazova s jedne strane, no s druge, iznimno je zadovoljstvo stvaranja dodane vrijednosti i tomu bismo trebali težiti kao društvo.
Nove investicije u strojni park i tvornicu svakako će ovisiti o daljnjem tijeku našeg rasta i osvajanja novih tržišta. Mi zapravo nikada nismo stali ulagati u tehnologiju i strojeve jer jedino tako možemo zadržati produktivnost.
U proizvodnom smislu, fokus nam je na optimizaciji proizvodnje, podizanju efikasnosti i produktivnosti, kako bismo bili još konkurentniji na tržištu. Digitalna transformacija nam je jedan od najvažnijih internih projekata, jer ćemo njezinom provedbom povećati efikasnost, a samim time i konkurentnost. Nedavno smo završili izradu digitalne strategije za koju smo imali pomoć najvećih svjetskih stručnjaka iz područja digitalne transformacije, kolega iz Siemensa, te smo sad u fazi definiranja tima i implementacije.
Ne zaboravljamo svoje klijente s kojima smo svakodnevno u kontaktu i pokušavamo sebe prilagođavati njihovim potrebama. Fleksibilnost nam je forte i nadamo se da je rastom nećemo izgubiti. Imamo neka nova strateška tržišta koja su pred nama, dakle, nikada ne stajemo i uvijek razmišljamo korak-dva unaprijed.
Klimaoprema je glavni projektant i izvođač pogona za proizvodnju cjepiva u Švicarskoj. Veliki uspjeh i priznanje! U kojoj je fazi ovaj projekt?
Klimaoprema je zajedno s našom partnerskom tvrtkom CRB iz Amerike, bila nositelj projekta od idejnog rješenja, razrade projekta, implementacije, pa sve do validacije čistih prostora za proizvodnju Modernina cjepiva protiv COVID-19 virusa u sklopu farmaceutske tvrtke LONZA iz Švicarske. Osobito smo ponosni na ovaj projekt jer je odrađen u vremenu koji je triput kraći od standardnog vremena za ovakav obim projekta, a ne zaboravimo da je isti rađen u trenutku potpunog lockdowna u Europi. Iznimno smo zahvalni svim našim djelatnicima: od voditelja projekta, projektanata, montažera na siteu, pa do svakog čovjeka u proizvodnji, koji su omogućili da ovako bitan projekt uspije.
Inicijalni projekt je završio i trenutno se u njemu proizvode cjepiva, no investitori već razmišljaju o širenju kapaciteta pa smo mi već od samog početka uključeni u novi projekt.
Predsjednik ste Udruge metalne industrije u HUP-u. Ukratko, za što se zalaže ova udruga? Što je posebno važno za izvoznike?
Odnedavno sam izabran za predsjednika Udruge metalne industrije pri HUP-u. Smatram da je na nama poduzetnicima obveza kroz razne udruge pomoći i promicati poduzetništvo. Naša udruga je dobrovoljna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova, osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, odnosa s tijelima državne vlasti, sindikatima, radnog i socijalnog te gospodarskog zakonodavstva, kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora, radnih sporova te drugih pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj poslodavaca. Pored toga, pokrećemo inicijativu za rješavanje gospodarskih problema, i potičemo povezivanje poduzetnika.
Sastavni dio života i svakog posla jest komunikacija. Što po Vama uključuje kvalitetnu komunikaciju?
Mi menadžeri nerijetko moramo biti psiholozi, sociolozi, da se ne uvrijede stručnjaci iz tih područja, pa tek onda menadžeri. Često puta problemi u organizaciji, projektu, poslovanju, proizlaze iz loše komunikacije, stoga je jedna od bitnih vrlina modernog menadžera sposobnost slušanja drugih i sami time prepoznavanja loše komunikacije. Zapravo, samo razgovor i strpljenje s ljudima može dovesti do rješenja problema i zajedničkog cilja, odnosno uspjeha.
Cijeli život bavite se sportom i znate kako iz poraza izvući najbolje. Na koji način motivirate svoje suradnike i zaposlenike? Pokreću vas ljudi, promjene, želja za nečim novim…
Čovjek u sportu najbolje nauči da je samo rad, pa opet rad, ispravan put k uspjehu. Razliku vrhunskog sportaša od onog prosječnog, pored požrtvovnog rada, čini i mogućnost podizanja iz neuspjeha. Dakle, ne postoji nijedan vrhunski sportaš koji nije bar jednom u svojoj karijeri osjetio neuspjeh, no oni su se iz tih neuspjeha vraćali još jači. Naime, sportski život se itekako može primijeniti i u poduzetništvu. Samo oni najuporniji i oni koji su iz svojih pogrešaka nešto naučili – uspjeli su.
Ne treba se u životu, pa tako ni u poslu, bojati neuspjeha. Neuspjeh je sastavni dio poslovanja i samo korak k uspjehu, naravno, ako se iz neuspjeha nešto nauči.
Ja sam osobno iznimno društvena osoba, ugodno se osjećam među ljudima, oni me pokreću i motiviraju. Nastojim oko sebe okupiti tim pametnijih ljudi od sebe, a ja ih svojim iskustvom i entuzijazmom kvalitetno usmjeravati. U habitusu je čovjeka želja za novim, istraživanjem, propitivanjem, pa je tako i kod mene.
Sami kažete kako radite i više od 10 sati na dan. Radite stresan posao, ali ne odustajete. Na koji način kompenzirate stres u poslu? Mogu li poduzetnici odvojiti probleme poslovnog života od problema u privatnom životu?
Stres je sastavni dio našeg života i ne treba se previše baviti time. Stres imamo u prometu dok putujemo, stres smo osjetili prvi put u školi pred ispit, dakle, sastavni je dio našeg života. Osobno nastojim svoj stres s posla ne donositi kući i na neki način napraviti distinkciju poslovnog i privatnog života. To nije uvijek moguće i nije lako, no toga mi menadžeri moramo biti svjesni.
Postoje razni načini kompenziranja stresa. Ja se pokušavam baviti raznim sportovima, družiti s ljudima i privatno fokusirati na neke stvari koje nemaju veze s poslom.
Kažete kako se vani život svodi na rad, put od kuće do posla i obratno. Nasreću, u Hrvatskoj je to ipak malo drukčije postavljeno?
Točno, na Zapadu je nekako izgubljena ta društvena komponenta života i sve se nekako svodi samo na rad, put na posao i kući. Često puta ljudi putuju na posao svaki dan i po nekoliko sati. Mi u Hrvatskoj uspjeli smo zadržati tu mediteransku društvenost i to moramo gajiti i dalje jer nas to čini sretnima.
Priliku da vodite tvrtku i tim izvrsnih ljudi dobili ste relativno mladi. Treba li mladima češće davati ovakve prilike?
Već sam ranije spomenuo faktor sreće. Da, ja sam imao tu sreću kada mi se pružila prilika voditi jednu tehnološku kompaniju već s 33 godine, na čemu sam jako zahvalan. Sreću nekada treba i isprovocirati, prepoznati i naravno iskoristiti. Smatram da sam svoju priliku dobro iskoristio kao jako mlada osoba, što pokazuju i rezultati. Ne kažem da sam uvijek bio najbolji niti da sam donosio najbolje odluke, ali se nikada nisam bojao donositi odluke.
Mladima treba dati priliku, mladi su željni izazova, no treba ih kvalitetno mentorirati da bi oni mogli postati dobri lideri. Dobar je lider samo onaj koji stvara nove lidere.
Mi u Klimaopremi smo mladi tim, prosječna dob nam je 37 godina i jako motiviramo i potičemo mlade da preuzimaju odgovornost.
Mladi trebaju što više participirati u praksi, zapravo, sinergija poduzetništva i obrazovanja nužna je za razvoj kompetentnih djelatnika. Mi smo u Klimaopremi inicirali pokretanje akademije znanja kroz koju širimo znanje unutar kompanije, činimo ga održivim. Potičemo suradnju sa srednjim strukovnim školama i tehničkim fakultetima kroz odrađivanje kako školske, tako i studenske prakse, kao i mentoriranje diplomskih i stručnih radova.
Nama je u misiji kompanije društvena odgovornost, mi je živimo svakodnevno kroz male stvari, pomažući svojim djelatnicima, sponzorirajući lokalne sportske organizacije, brinemo se o potrebnima i sl. Od samog početka uključeni smo u pomaganje stradalima od potresa u Baniji, naša pomoć nije završila, ona i dalje traje, no kako ste sami rekli, mi smo društveno odgovorna tvrtka na djelima, pa o tome ne volimo previše govoriti.
Sergio Galošić
Na koji način u tvrtki održavate korak sa svjetskim tržištem i koliko je to za vas zahtjevno?
Da biste uspjeli na svjetskom tržištu, uvijek morate biti korak ispred konkurencije i promišljati o tome koji proizvod ili koja usluga vas mogu učiniti drugačijim, boljim i prihvatljivijim kupcima. To je ključ uspjeha na svim tržištima, ne samo na našem. Dakle, kontinuiran razvoj poslovanja, optimizacija poslovnih procesa, prepoznavanje prilika i na koncu odvažnost. Biti ovako agilan nije jednostavno, nije lako, nažalost troši ljude, no takva je formula uspjeha.
Automatizacija i robotizacija su posebno važni za optimiziranje troškova i postizanje konkurentnosti na svjetskom tržištu. Koji je pravi odgovor na izazove nove industrijske revolucije?
Nije pitanje jesu li automatizacija i robotizacija ili digitalna transformacija važni, već zašto svi već nismo u toj priči i što trebamo napraviti da je ubrzamo! Alternative nema!
