Zelena tranzicija, prijelaz na zelene energije, zelena komponenta, zelena nota, kružna ekonomija, održivost i bioraznolikost ključne su sastavnice novoga gospodarskog programa koji Europska unija potiče među svim svojim članicama. Hrvatska se na različite načine uključila u program Zelene tranzicije, a u ovom podcastu pokušali smo iz prve ruke doznati što je s poljoprivrednom proizvodnjom koja, po svemu sudeći, postaje sve privlačnijom.
Hrvatska ne može kopirati poljoprivredu drugih članica Europske unije, ali se može poslužiti njihovim znanjem i tehnologijom. Riječi su to koje su odjeknule podcastom EU mindset, koji se bavio zelenim gospodarstvom Hrvatske.
Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, kazao je: Dvadeset i osam zemalja članica Europske unije nisu na istom stupnju razvoja – ni poljoprivrednom ni gospodarskom. U Hrvatskoj bismo trebali početi koristiti neiskorištenu zemlju. Prostor je to gdje mladi poljoprivrednici mogu učiti o poljoprivredi. Naši su poljoprivrednici ograničeni površinom, što znači da se na tržištu ne mogu nadmetati nižom cijenom. Hrvatska treba imati visokokvalitetne proizvode. Tu možemo napraviti veliku razliku.
Na aktiviranje neiskorištenih potencijala pozvala je i Sunčana Glavak, zastupnica u parlamentu Europske unije i ambasadorica Europske pučke stranke za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednice: U pandemiji bolesti COVID-19 suočili smo se s izazovom kako doći do hrane te osvijestili činjenice koliko je važna zdrava hrana, koliko su vrijedni poljoprivredni i vodni resursi, koliko je važna higijena te koliko smo time u prednosti mi u Hrvatskoj. Danas polovica svjetske populacije živi u urbanim područjima i to je ono što trebamo promijeniti. Ne možemo svi ići u trgovinu kupiti poljoprivredne proizvode. Netko ih mora i proizvesti. Pandemija bolesti COVID-19 mnogima je promijenila “mindset”. Organizirale su se online gradske tržnice, dobili smo novi pristup svježim namirnicama.
Istaknula je da su među ključnim dokumentima Europske unije u ovom desetljeću Europski zeleni plan, Strategija Od polja do stola te Strategija biološke raznolikosti. Ti će dokumenti, rekla je europarlamentarka Glavak, redefinirati tradicionalno bavljenje poljoprivredom, ali i načine života i rada.
Digitalizacija poljoprivrede ponekad se naziva i Poljoprivreda 4.0. Njoj moramo težiti – prikupljanju i analizi podataka, povezivanju senzora i satelita, robotizaciji, automatizaciji…, kazala je Sunčana Glavak te napomenula kako mladi europski poljoprivrednici uvođenjem novih tehnologija mijenjaju sliku poljoprivredne proizvodnje.
Bavljenje poljoprivredom važno je za ostanak stanovništva u ruralnim područjima Europe i njihovu demografiju. Poljoprivreda tako može pomoći revitalizaciji hrvatskih sela, a politika je tu da poljoprivrednicima omogući prilike i sredstva. Zato će hrvatskim poljoprivrednicima uskoro na raspolaganju biti još više sredstava iz fondova Europske unije.
Jan Marinac pojasnio je da poljoprivrednici tim sredstvima mogu financirati do 70% vrijednosti projekta: Za ozbiljniji izvoz, poljoprivredna se proizvodnja u Hrvatskoj treba povećati. Potrebno je dobiti nove poljoprivrednike, pojednostaviti birokraciju i pojačati obrazovanje poljoprivrednika koji će se uključiti u ozelenjivanje, kazao je Marinac koji velik potencijal vidi u plasteničkoj proizvodnji povrća.
Izuzetno važnim smatra edukaciju kupaca kako bi kupovali kvalitetne domaće sezonske proizvode. Unaprjeđenje lanca nabave vidi u povezivanju proizvođača s restoranima i trgovinama u promjeru od 50 kilometara. Ti restorani i trgovine unutar jednoga dana s poljoprivrednih gospodarstava mogu dobiti svježe ubrano voće i povrće.
Poljoprivreda je prošle godine povezala najpoznatijeg Nizozemca u Hrvatskoj Jana de Jonga, direktora Webpower Adrije, i Jerka Trogrlića, direktora Vajta. Zajedno su pokrenuli proizvodnju rajčica vrijednu sto milijuna kuna.
Prilike za hrvatsku poljoprivredu prije svega vidim u spoju poljoprivrede s dostupnom tehnologijom i znanjem. Mislim da poljoprivreda nikada nije bila privlačnija ni kapital dostupniji. Taj kapital želi ići u poljoprivredu na isti način na koji je nekada išao u IT. Vidim prednost i u orijentaciji prema znanju i tehnologijama koje se već odavno koriste u drugim zemljama, pa je taj transfer znanja velika prilika Hrvatskoj. Poljoprivrednici nisu konkurencija jedni drugima! Dapače, međusobna razmjena znanja, iskustava i tehnologije sve nas zajedno može učiniti konkurentnijima, kazao je Jerko Trogrlić, inače PR-ovac, a sad i suvlasnik proizvodne tvrtke CROP Hrvatska.
U podcastu koji je moderirala Tea Zavacki, poslovna trenerica i utemeljiteljica brenda TeaTime, najavljen je peti izbor za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu. Hrvatski pobjednik bit će nominiran za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu.
Snimanje EU mindseta organizirala je medijska platforma Poduzetnik uz partnerstvo Europskog parlamenta – Ureda u Hrvatskoj.
