Pogreške. Svi ih činimo. Iako znamo da je ljudski griješiti, činjenje nekih pogrešaka neprimjetno nam može prijeći u naviku. Kada to shvatimo, u nama se budi osjećaj krivnje. Osjećamo kako ne možemo pogledati ljudima u oči. U životu se “grizemo” zbog različitih stvari koje smo (ili nismo) učinili – čak i zbog događaja nad kojima nismo imali nikakvu kontrolu. Malo grižnje savjesti dobra je stvar.
Uvijek sam sumnjičava prema ljudima koji tvrde da se ni zbog čega ne kaju. Što? Zar nisu nikada nikoga povrijedili? Rekli nešto pogrešno? Napravili loš odabir? Nikada nisu poželjeli vratiti vrijeme? Zdravije je priznati svoje pogreške, osvijestiti što smo trebali učiniti drugačije i okrenuti novi list. Evo nekih pogrešaka koje sebi možete oprostiti – ako nakon toga krenete ispravnim putem.
1. Ostati pasivan u situaciji u kojoj ste mogli nekomu pomoći
Ako nikoga niste nikada povrijedili, svaka vam čast! A još je i bolje ako ste svjedočili takvom činu i pokušali ga spriječiti. Svatko se od nas kad-tad nađe u situaciji u kojoj se aktivno zauzme za zaštitu prava slabijih. No dogodi se ponekad i da tu priliku ne iskoristimo jer nas je dočekala nespremne ili smo pak zabrinuti zbog mogućih posljedica. Jednom se takvo ponašanje može oprostiti, pogotovo ako ste bili mladi, no ako se stalno držite po strani – ne!
I nečinjenjem možete počiniti nepravdu.
Marko Aurelije
2. Iznevjeriti nekoga tko vam je važan
I jedna izdaja je previše. No osobe koje prođu kroz život, a da nikoga ne povrijede, izuzeci su vrijedni divljenja. Ako vam osoba koju ste povrijedili oprosti, dobili ste drugu priliku da krenete iznova i počnete se s više poštovanja odnositi prema njoj. Tamna strana izdaje je činjenica da će osjećaj krivnje i srama povrijediti i vas same – ponekad jednako koliko ste i vi povrijedili drugu osobu.
Lakše je oprostiti neprijatelju nego prijatelju.
William Blake
3. Previše se truditi popraviti odnos s nekom osobom
Ponekad je teško prepoznati kada se neki odnos raspada jer se pukotine počinju pojavljivati malo-pomalo. Zato trošimo puno vremena nastojeći “popraviti stvari”. Čak i kada znamo da odnos s nekom osobom nije zdrav, nerijetko tražimo razloge da ostanemo u tom odnosu. Ako ste i sami doživjeli burnout pokušavajući popraviti neki odnos, znat ćete na što mislim. Ovakvo iskustvo doživljeno jednom, svatko može razumjeti. Ali ako shvatite da se taj obrazac u vašem životu ponavlja, počnite više misliti na svoje zdravlje i dobrobit.
4. Stavljati posao (ili bilo što drugo) ispred vlastitog zdravlja
Radoholičari, oprez! U redu je puno raditi, voljeti svoj posao, potpuno se angažirati u poslu. No na štetu vlastitog zdravlja? Riskirajući burnout? Zanemarivati liječničke preglede? Da… to baš i nije u redu. Ljudi često nemaju snage staviti sebe na prvo mjesto – jer su prezaposleni, preumorni, dekoncentrirani ili preponosni – i tako zanemaruju svoje fizičko i emocionalno zdravlje. To je suludo. Ako ste se već suočili s nekom zdravstvenom krizom i uspjeli se izvući iz nje – izvucite iz toga pouku i učinite sve da vam se tako nešto ne ponovi. Možda nećete dobiti drugu priliku.
Održavanje tijela zdravim izraz je zahvalnosti cijelom svemiru – drveću, oblacima, svemu.
Thich Nhat Hanh
5. Zanemarivati ljude koji stoje uz vas
Jedna od univerzalnih životnih istina je da provodimo previše vremena s pogrešnim ljudima – često na štetu onih do kojih nam je stalo. Kada se stariji ljudi prisjete svoga života, često žale što nisu više vremena i energije ulagali u odnose s ljudima koji su im važni. Istina je da naši odnosi s ljudima prolaze mnoge promjene i da neke ljude moramo pustiti da odu iz našeg života, no neki ljudi ostaju uz nas cijeli život. Dajte im dio sebe koji zaslužuju. Kao što je novinar i autor Jane Howard rekao: “Nazovite to mrežom, plemenom ili obitelji. Kako god tomu date ime – znajte da vam treba.”
Pravi prijatelji su oni koje možete nazvati u četiri sata ujutro.
Marlene Dietrich
Izvor: Medium
