Što je točno socijalno poduzetništvo? Zamolite li troje ljudi da definiraju socijalno poduzetništvo, vjerojatno ćete dobiti tri različita odgovora. No to ne znači da je ono misterij. Socijalni poduzetnici su pokretači promjena, a razlog njihovog postojanja je rješavanje problema s kojima se suočava društvo.
Prije desetak godina, profesor sveučilišta u New Yorku Paul C. Light u časopisu Stanford Social Innovation Review dao je definiciju socijalnog poduzetnika za koju smatram da savršeno opisuje taj pojam. “Socijalni poduzetnik”, napisao je, “je pojedinac, grupa, mreža, organizacija ili savez organizacija koji teže održivoj i velikoj promjeni putem ideja kojima razbijaju obrasce u načinu na koji vlade, neprofitne organizacije i tvrtke rade na rješavanju značajnih socijalnih problema.”
Osobno, volim definirati socijalno poduzetništvo kao mehanizam pomoću kojeg akteri privatnog sektora rješavaju probleme javnog i privatnog sektora koji se trenutačno ne rješavaju. Tradicionalni poduzetnici traže mogućnosti na novim tržištima. I socijalni poduzetnici. Tradicionalni poduzetnici trebaju vratiti kapital ulagačima. I socijalni poduzetnici isto.
No postoje i razlike među njima. Ključna razlika je: ZAŠTO. Poduzetnik posluje radi postizanja konačne dobiti za bolje ili učinkovitije tržište. Socijalni poduzetnici moraju uzeti u obzir ljude, planetu i dobit. Ne žele riješiti trenutni problem. Umjesto toga, oni traže skalabilne promjene u uvjetima koji su doveli do problema. Kao što je Bill Drayton iz mreže socijalnih poduzetnika Ashoka rekao: “Socijalni poduzetnici nisu zadovoljni samo davanjem ribe ili podučavanjem kako loviti istu. Oni se neće primiriti sve dok ne revolucionariziraju ribarsku industriju.”
Unutar socijalne poduzetničke zajednice postoji raskol koji njegovu definiciju čini iluzivnom. S jedne strane, škola mišljenja koju je zagovarao dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. Muhammad Yunus, socijalno poduzetništvo vidi kao vrstan krug u kojem se profit ponovno ulaže u izvlačenje većeg broja ljudi iz siromaštva. Na drugoj su strani socijalni poduzetnici koji vjeruju da tvrtke usmjerene na dobit sa samoodrživim modelima donose više koristi većem broju ljudi i da su efikasnije. Rasprava o profitu u odnosu na neprofitnu organizaciju je i danas aktualna, a odgovor na pitanje tko je u pravu postoji – obje su strane u pravu, ali i u krivu.
Moramo potaknuti više ljudi da uđu u socijalno poduzetništvo i da ih prigrli zajednica promjena. Ali kako mi je nekoliko ljudi reklo: Nije svaki problem tržište. Bilo bi pretjerano pojednostavljeno vjerovanje da bi globalne probleme mogle iskorijeniti isključivo tržišne snage. Iz tog razloga, tržište uključuje i neprofitne organizacije koje zauzimaju neizmjerno važan prostor.
Unatoč stupnju poteškoće u praksi i definiciji socijalnog poduzetništva, svakim danom sve se više ljudi ulazi u taj pokret. Novost je brzina pojave socijalnog poduzetništva i pažnja koju on pobuđuje. Opseg i brzina kojom se pokreću novi pothvati, zadivljujući su.
Današnje socijalne poduzetnike pokreće jedinstvena alkemija. Oni imaju želja za popravljanjem svijeta u kombinaciji s frustracijom zbog neriješenih problema, modela koji nisu dali dovoljno rezultata i skeptika koji ne vide alternativu svijetu.
Usmjeravajući svoju strast kako bi napravili razliku, socijalni poduzetnici imaju:
1. Nadu
Socijalni poduzetnici vjerojatno su jedna od skupina ljudi s kojom se najviše nadamo. Teško je riješiti problem. Još je teže riješiti temeljna pitanja koja vode prema tim problemima. Njihov krajnji cilj je stvaranje svijeta bez siromaštva, s jednakim pristupom zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, rodnom i rasnom paritetu te zaštićenom, prirodnom okruženju.
2. Hrabrost
“To imamo”, rekla mi je zvijezda Mileni Maggie Doyne. Doyne nije mislila samo na svoju nevjerojatnu dobrotvornu organizaciju koja se nalazi u Nepalu. Mislila je na globalne probleme s kojima smo danas suočeni – svi mi. Ta ista razina hrabrosti prolazi kroz vene svih socijalnih poduzetnika. Oni šire ideju da su neki problemi nesavladivi. Potrebna je određena razina hrabrosti da biste vjerovali da možete imati skalabilan utjecaj na ne samo tisuće, već i na milijune ljudi. Nekoliko socijalnih poduzetnika koje sam upoznao rekli su mi da im je cilj dotaknuti više od 100 milijuna života.
3. Razočaranje
Izaberite svoj “otrov”: okoliš, siromaštvo, trgovina ljudima, zdravstvo, obrazovanje, voda, hrana. Socijalni poduzetnici naslijedili su svijet takav kakav je, ne po vlastitom dizajnu. John Doerr započeo je svoj izvanredni TED Talk pričom o svojoj kćeri tinejdžerki koja je bila razočarana generacijom svoga oca. Smatrala je da je upravo ta generacija uzrokovala globalno zatopljenje i stoga to treba i popraviti. Emotivni Doerr molio je publiku da se bori protiv klimatskih promjena kako bi se mogao radovati razgovoru koji će voditi sa svojom kćeri za 20 godina.
Postoji razina tuge koju socijalni poduzetnici doživljavaju. Oni ne mogu vjerovati da postoje problemi bez učinkovitog rješenja. Kao što svaki sportaš zna, razočaranje vas može obuzdati ili motivirati da radite još više. Za socijalne poduzetnike je ključno da usmjere to razočaranje u poticanje pozitivnih društvenih promjena.
4. Domišljatost
Pristup socijalnog poduzetnika je nov, a za to je potrebno osporavanje statusa quo. Umjesto da na siromašne gledaju sa sažaljenjem, socijalni poduzetnici ih doživljavaju kao tržište na kojem roba i usluge mogu imati koristi za obje strane. Svaki uspješan proizvod koji je napravio socijalni poduzetnik je remetilački ili inovativan, ili pak oboje. Kada prodajete proizvod u zemljama u razvoju, moguće je da ne postoji konkurencija. U razvijenom svijetu u kojem potrošači imaju tendenciju izbora, socijalni poduzetnici moraju poremetiti postojeće modele. Od izbora zdrave hrane do boljih obrazovnih i profesionalnih mogućnosti, socijalni poduzetnici domišljatost stavljaju na potpuno novu razinu.
5. Upornost
Da biste rješavali probleme, potreban je određen stav i način razmišljanja. Potrebna je upornost. “Ovo je težak posao”, rekao je suosnivač D.Lighta Sam Goldman. “Ako ćete svoje vrijeme, svoje odnose, znoj, novac uložiti u rješavanje problema, zašto ne pokušate riješiti probleme koji će mijenjati povijest?” Profesor s NYU Paul Light jednom je rekao: “Također, vidim da socijalnim poduzetnicima upravlja nepokolebljiv optimizam. Oni ustraju jer uistinu vjeruju da će uspjeti.”
Izvor: Entrepreneur
