Što jest, što nije i zašto je važan organizacijski dizajn

Za poduzetnike i managere, organizacijski dizajn ima jednostavnu svrhu: ostvarivanje strategije, ciljeva i planova poslovanja

Foto: Shutterstock

Za poduzetnike i managere, organizacijski dizajn ima jednostavnu svrhu: ostvarivanje strategije, ciljeva i planova poslovanja. Egzekucija. Ako imate nekakav proizvod i neko tržište, a stvari ne idu kako bi trebale, dio odgovora, ako ne i svi, leže vam u organizacijskom dizajnu. Piše: Fran Mikuličić, poslovni trener i mentor

Prije pet godina, imali smo u ovoj rubrici članak koji je govorio o mitovima organizacijskog dizajna. Čini se kako se u proteklo vrijeme nismo pomakli u razumijevanju što to jest. Štoviše, kao da smo stvorili još veću buku, i to prvenstveno iz Principal-agent problema. Iz želje da se nešto proda, bez obzira na to je li to što će klijentu pomoći ili ne. I da budemo transparentni, ovaj tekst nije primarno za čitatelje Poduzetnika, nego je kostur opisa usluga za jednu indijsku consulting tvrtku koja otvara svoje prisustvo u Europi.

Organigrami

Ili organogrami ili organizacijske sheme nisu organizacijski dizajn. Ni blizu! To su samo pojednostavnjene organizacijske strukture. Crtanje kućica i linija graničenja na papiru nije organizacijski dizajn. To jedva da je 5% dizajna. Najčešća svrha takva pristupa jest odrediti tko ima pravo na kakve privilegije, koeficijent i bonuse, automobil i mobitel, parkirno mjesto i titulu na vizit karti, te tko će komu prisvajati zasluge i tko na koga svaljivati krivnju. Sve to važno je samo ljudima unutar organizacije. Ništa od toga nije važno klijentima i kupcima od kojih dolazi novac. Drugim riječima, ovaj korak ne preskačemo, zbog naših ljudi. Njihovih ega, želje za priznanjem, potrebe za validacijom. Vrlo plaćenički odnos, bez iluzija odanosti i predanosti nečijoj viziji. Važan korak, ali ovo je samo jedan mnogih. I zapamtite, ovaj korak nikako ne dodaje vrijednost našim klijentima. A vrlo često je oduzima. Jer se tvrtke krenu baviti isključivo samo ovime. A to nije dobro za biznis. Zašto se onda toliko managera zaustavi ovdje? Vjerojatno im nismo pružili dovoljno informacija što uistinu znači dizajn i kako dalje.

Organizacijski razvoj

Nije sinonim za organizacijski dizajn. Daleko od toga. Jako daleko. Organizacijski razvoj je podskup organizacijskog dizajna. Jedan mali podskup. Ni 10%. Nije nevažan, ali ništa važniji od drugih. Organizacijski razvoj je praktični produžetak organizacijskog ponašanja, koje proučava ljudsko ponašanje u grupama, timovima i organizacijama. Dr. Deming je davno rekao: „A bad system will beat a good person every time.“ 

Stavljati fokus na ‘dobrog radnika’, njegovu ili njezinu učinkovitost i baviti se promjenama, što god da to značilo, vrlo je često oblik action fakinga. Kao i podučavati drvosječu pravilnom zamahu sjekire, koja je slučajno tupa, a čovjek je ujedno i u krivoj šumi. Čini se da radimo koristan posao; za tog drvosječu vjerojatno i radimo. Možemo se baviti i njegovim mentalnim zdravljem. I to je važno. Ali na kraju konca, niti smo u pravoj šumi niti imamo više nacijepanog drva. Je li posao organizacijskog dizajna pobrinuti se da je prava šuma, oštra sjekira i dobar drvosječa? Upravo tako. I da postoji kupac za drva i da prihodi i troškovi stvaraju dobit. Sve to, prije ili kasnije, potpada pod organizacijski dizajn.

Naziv Organizacijski dizajn

Lako je pomisliti kako je taj naziv pomno i dobro izabran. Ali nije! Upravo suprotno! 

Sam izraz stvara dva pogrešna okvira razmišljanja, dvije pogrešne nesvjesne pretpostavke, unutar kojih onda manageri donose odluke. Ni najpreciznija karta Beča nije vam od koristi ako se vi nalazite u Budimpešti. Kakva odluka može biti ako je donesena na krivoj pretpostavci? Ona druga pogrešna pretpostavka, lakša za shvatiti, vezana je uz riječ „dizajn“. Dizajniramo stolac, haljinu, plakat, web stranicu. Kad završimo, dizajn ostaje nepromijenjen dokle ga zub vremena ili čovjek ne promijene svojim djelovanjem. Dizajn je gotovo pa statičan. Ali ne u organizaciji. Tamo je nepredvidljivo dinamičan. Stalno se mijenja i prilagođava, nekad u malom opsegu, nekad u značajnom, ali u uzorcima koji nisu predvidivi. Zamislite jedan funkcionalni tim ili odjel. I onda, netko počne spavati s nekime. Ili prestane spavati. Netko dobije samo pohvalu ili i bonus, drugi ne. Ili netko ne dobije pohvalu ili bonus, a drugi da. Sve što mislite da je statični dizajn, više nije. A ovo je samo jedan tim. U tvrtkama ih može biti na desetine ili stotine. I svi su oni međusobno u nekoj interakciji.

Ah, organizacija…

Organizacija ne postoji. Tvrtka ne postoji. Ni sektor, ni odjel. Niti poduzeću nešto treba, niti ima neku odgovornost. Mi svi, bez razmišljanja, podrazumijevamo kako je organizacija nešto materijalno, čvrsto, postojano. Ali ona to nije. Da, ona ima možda neko zemljište, zgrade, pokretnu imovinu i bankovne račune. I kad to maknete, što je ostalo? Da promatrate jednu tvrtku u ovom svemiru i istu takvu, ali s potpuno drugom postavom ljudi u paralelnom svemiru, koliko bi te dvije tvrtke bile slične? Nimalo! Razvijale bi se različito. Drugim riječima, svaka tvrtka ili organizacija je neka suma, skup ili funkcija individualnih percepcija svih uključenih ljudi. To zovemo „Hologram theory“. Svaka osoba ima svoje vrijednosti i uvjerenja, želje i ciljeve, potrebe i percepcije. Kroz njih stvara svoj projekciju prema zajedničkom hologramu. I onda, oni koji su više na organigramu, oni imaju snažnije projektore, više luksa u zajedničkom hologramu. A kad se podsjetite koliko često pojedina osoba, tko god ona bila, mijenja što želi, a što ne, onda razumijemo što znači da su „organizacije sustavi na rubu kaosa“.

Prostor-vrijeme

Svaka organizacija ima svoje „prostor-vrijeme“. Koje ovisi o osobama koje se nalaze najviše na hijerarhiji, koje imaju najveće moći odlučivanja. Za njih kažemo kako imaju najveću masu, kako su najveća gravitacijska tijela i kako najviše svijaju organizacijsko „prostor-vrijeme“. Njihov osobni hologram oblikuje ono što bi se na papiru moglo definirati kao komponente dizajna. No, na papiru je jedno značenje, a onda se stvarnost oblikuje prema značenjima koje te osobe dodjeljuju u svojim mentalnim modelima i u svojim hologramskim projekcijama. I tu dolazimo do, vjerojatno najteže za probaviti, lekcije oko organizacijskog dizajna. A to je da on ne postoji izvan umova managera s najvećom moći odlučivanja i njihovim međusobnim gravitacijskim usklađivanjima. Procesi, procedure, protokoli, prakse ne mogu zaživjeti iz analiza i dokumenata dok prvo ne zažive kao koncepti u umovima tih managera. Vizije, strategije, ciljevi isto tako. 

Ukoliko ste vi ta osoba, ili jedna od njih nekoliko, onda je dizajn vaš prioritet. Ne jedan od, već upravo onaj jedini. A da je dizajn kompleksan i da postoji toliko toga za pohvatati i povezati, to i jest opis vašeg posla, odgovornosti i radnog mjesta.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.