U početku su se Bronzovići pčelarstvom bavili samo kao hobijem te su pčelarili s tridesetak pčelinjih zajednica. Postupno su povećavali proizvodnju, pa danas aktivno pčelare sa 150. Marinko je treća generacija pčelara u Bronzovića, a dao je otkaz na stalnom poslu da bi se kao veterinar potpuno posvetio razvoju pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Pčele prevozi na različite paše kako bi dobio više vrsta meda i veće prinose.
Što sve OPG Bronzi Bee ima u svojoj ponudi?
Proizvodimo različite vrste meda kao što su cvjetni med, livadni med, medun (medljikovac, šumski med), vrijesak, bagrem i kadulja. Većinu navedenih vrsta pčele proizvode sakupljajući nektar s cvijeća iz doline Gacke, a neke vrste potječu i s drugih područja, poput bagrema, kadulje i vrijeska. Osim meda, kupcima nudimo i cvjetni prah (pelud), pergu, propolis kapi, propolis u spreju, med u saću, saće u medu, svijeće od pčelinjeg voska. Posebno mjesto zauzimaju proizvodi koji su na bazi meda, tj. medne mješavine, a to su kremasti med, kremasti med s čokoladom, kremasti med s lješnjacima i čokoladom, medni namaz s lješnjacima, imunomed, mješavina meda s orašastim plodovima i suhim voćem te balzami za usne i pčelinji melem.
Kako je kroz godine tekao Vaš razvojni put? Što Vam je pomoglo u postizanju veće prepoznatljivosti na tržištu?
Od 2018. uključeni smo u regionalni sustav kvalitete Lika Quality, čiju oznaku nosi naš najtraženiji med livada, dobitnik Velike zlatne medalje 2021. godine na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete u sklopu Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Inače, redovito sudjelujemo na državnim ocjenjivanjima u kvaliteti meda, gdje postižemo jako dobre rezultate te smo ponosni vlasnici niza zlatnih priznanja, nekoliko srebrnih i brončanih. Nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2021. godine, kao i Posebno priznanje za funkcionalnu dodanu vrijednost u pčelarstvu,velike su nacionalne nagrade kojima se izuzetno ponosimo.
Jedna od posljednjih nagrada dodijeljenih našem OPG-u je Plaketa grada Otočca za istaknute uspjehe u obavljanju gospodarske djelatnosti kroz proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, čime promičemo ime Grada Otočca diljem Republike Hrvatske i izvan njezinih granica, a dodijeljena nam je nedavno, u siječnju 2023.
Prema vašem iskustvu, koji je najbolji kanal prodaje?
Mi prodajemo na kućnom pragu, na lokalnoj tržnici, izlažemo na prigodnim sajmovima i manifestacijama te bilježimo sve veću potražnju. Važno je napomenuti da sve svoje proizvode proizvodimo sami na svome gospodarstvu te garantiramo za njihovu kvalitetu, što potvrđuju i nagrade koje smo osvojili.
Smatramo da je najbolji kanal promocije i prodaje zadovoljan kupac, koji nam se uvijek vraća i rado nas preporučuje drugima. I upravo smo na tom principu ostvarili najveći uspjeh.
Promoviramo se i putem društvenih mreža te stalnom prisutnošću na lokalnim manifestacijama. Kao korisnici znaka Lika Quality, imamo mogućnost prodaje naših proizvoda na područjima nacionalnih parkova, a sam taj znak asocira kupce na Liku, koja je sinonim za čistu prirodu iz koje nastaju i kvalitetni proizvodi.
Kako izgleda proces od cvijeta do teglice?
U sklopu poljoprivrednoga gospodarstva nalazi se objekt koji služi za vrcanje, punjenje i skladištenje meda, uređen po kriterijima Europske unije kako bi se zadovoljili visoki standardi sigurnosti hrane, te je kao takav registriran pri Upravi za veterinarstvo.
Početkom 2020. nabavili smo novu liniju za preradu pčelinjeg voska, kako bismo pokrenuli novu nepoljoprivrednu djelatnost jer na području Ličko-senjske županije ne postoji takva ponuda. Na taj način osiguravamo pčelarima, kao specifičnim potrošačima, kvalitetan proizvod – satnu osnovu koja je izrađena isključivo od njihova pčelinjeg voska.
Znamo da imate veliku konkurenciju, ali što je ono što vas izdvaja na tržištu?
Kako bismo potpuno zaokružili pčelarsku priču, godine 2019. izgradili smo api-inhalacijsku kućicu uza sam pčelinjak, pa korisnici prilikom tretmana mogu uživati u lijepom pogledu na Gacku dolinu. Sadrži šest profesionalnih api-inhalatora ugrađenih u košnice, koje služe za udisanje zraka iz košnice obogaćenog mikro česticama pčelinjih proizvoda – nektara, propolisa, peludi, matične mliječi i pčelinjeg voska. Udisanjem zraka iz košnice pomaže se pri liječenju bolesti dišnog sustava, poput upale pluća, bronhitisa, upale sinusa, upale prednjih dišnih prohoda te kroničnih bolesti pluća kao što su KOBP – astma, zatim kod alergija, kod migrena i dugotrajnih glavobolja, a pomaže i pri jačanju imuniteta i poboljšanju općeg psihofizičkog stanja organizma. Api-inhalacije posebno se preporučuju sportašima zbog povećanja plućnog volumena i relaksacije organizma. Korisnicima api-inhalacija preporučuju se inhalacije u trajanju od 30 minuta dnevno, tijekom 10 dana.
Zdravstveni turizam sve je popularniji u kontinentalnom dijelu Lijepe naše. Gacka i Lika za takvu ponudu imaju prirodne predispozicije. Opišite nam malo Vaš iskorak u tu gospodarsku granu…
Supruga Nataša 2018./2019. pohađala je tečaj “Apiterapija – proizvodnja i korištenje pčelinjih proizvoda” pri Hrvatskom apiterapijskom društvu te otad aktivno radi na popularizaciji svih pčelinjih proizvoda. U planu nam je u skoroj budućnosti urediti apartman u koji bismo mogli primiti korisnike api-inhalacija, budući da sama terapija traje najmanje deset dana.
Jedan dio kućice namijenjen je za antistres terapiju. Radi se o ležaju gdje se korisnik može potpuno opustiti, uključiti sva osjetila te uživati u smirujućem zujanju pčelica, može ih promatrati kako užurbano ulaze i izlaze iz košnica, često natovarene peludom na svojim nožicama, dok ga istovremeno zapljuskuje aromatičan miris košnice i pčela, a sve bez straha jer je odijeljen od pčela sigurnosnom mrežom.
Naša api-inhalacijska kućica zasad je jedina na području Like. Smatramo da je interes za apiterapiju i apiturizam u porastu, jer ljudi sve više teže ostati zdravi, mladi i lijepi, a u tome posežu za prirodnim ljekovitim tvarima i prirodnim tehnikama koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam.
Kako kupci i gosti reagiraju na Vašu ponudu, što ih najviše interesira?
Često ih upoznajemo s radovima na pčelinjaku, vodimo kroz gospodarstvo u razgledavanje pčelinjaka, upoznavanje sa pčelama, pčelinjim proizvodima i načinima kako se dobivaju. Prosječnom čovjeku koji nije toliko vezan s prirodom zanimanje pčelara još uvijek je nepoznato, a način na koji nastaje med, kao neka mistika. Nezaobilazan dio je api-inhalacijska kućica koja ih posebno oduševi svojom izradom, položajem, pogledom na Gacku dolinu, a budu posebno iznenađeni samom namjenom kućice jer malo ljudi zna da pčele i na taj način mogu pridonijeti zdravlju čovjeka. Ideja izgradnje api-inhalacijske kućice proizašla je iz želje da u potpunosti diverzificiramo pčelarsku djelatnost, a naišla je na pozitivnu reakciju lokalnih iznajmljivača koji su na taj način dobili mogućnost ponuditi svom gostu jednu novu zdravstveno-turističku ponudu.
No da ne ispadne kako je u pčelarstvu sve idilično, što je ono što Vama predstavlja najveći izazov?
Ovisnost same proizvodnje o klimatskim prilikama svakako spada u najveći izazov, ali i nestanak pčelinjih zajednica kao posljedica negativnog utjecaja čovjeka na prirodu. Sve su češća ekstremna kišna razdoblja ili izrazito sušna ljeta, kratkotrajne zime, pojave kasnih mrazova u proljeće, u vrijeme kad je biljka već počela pupati itd. Zbog učestalih kiša u proljeće i pomanjkanja cvatnje, odnosno zbog manjka peludi i nektara, pčele se ne mogu dobro razviti, pa su pčelinje zajednice slabije, a i meda je manje. Posljedice globalnog zatopljenja su i ekstremne vremenske nepogode, poput jakih oluja koje iscrpljuju i pčele i biljke.
I za kraj, zašto radite to što radite, koja je vaša nit vodilja?
Supruga i ja smo oboje veterinari, pčelarstvo nam je u genima kroz nekoliko generacija u obitelji. Osim toga, istinski smo zaljubljenici u životinje i prirodu ovoga kraja u kojoj svaki dan neizmjerno uživamo. Sada su u poslu s nama već i dvojica sinova koji pružaju jaku logistiku na mnogim područjima u poslovanju. Živimo zdravo, puno boravimo vani i uživamo u pomaganju ljudima da žive zdravije i bolje. Kada se baviš poslom koji voliš, a uz malu dozu kreativnosti, javljaju se nove ideje i stvaraju novi proizvodi. Svaki od njih naš je mali doprinos razvoju regije u koju mnogi rado navraćaju.
