Shvaćanja vlasnika malih poduzeća, da se na početku poslovanja njihove obveze znatno razlikuju od obveza velikih poduzetnika, najčešće su pogrešna. Iako svi poduzetnici prije pokretanja poslovanja imaju spreman poslovni plan koji planiraju realizirati, samo neki od njih shvaćaju važnost reguliranja poslovanja s pravnog aspekta, a sve kako bi mogli uspješno ostvariti svoj poslovni plan.
Česta pogrešna razmišljanja:
1. Početno najjeftiniji organizacijski oblik najpovoljniji je za poslovanje
Prilikom odlučivanja o organizacijskom obliku poslovanja, poduzetnici svakako trebaju analizirati prednosti i nedostatke svakog organizacijskog oblika te u skladu s time odabrati najadekvatniji.
Najčešći organizacijski oblici koje poduzetnici izabiru su:
- jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
- društvo s ograničenom odgovornošću
- obrt ili paušalni obrt.
Izbor konkretnog oblika ovisi o konkretnim ciljevima i poslovnim planovima svakog poduzetnika. Primjerice, osnivanje j.d.o.o. izgleda kao financijski najpovoljniji način započinjanja poslovanja (minimalni temeljni kapital je 10,00 kn, dok je kod d.o.o. temeljni kapital društva 20.000,00 kn), no ako će poslovanje, pa onda i dobit naglo rasti, tada se taj kriterij može bitno promijeniti jer mogu nastati dodatni troškovi. Često se jednostrano ističe da je j.d.o.o. zbog svoje jednostavnosti osnivanja odličan za poduzetnike početnike, no rijetko se spominje problem obveze izdvajanja dobiti iz zakonske rezerve i prelaska j.d.o.o. u d.o.o. te troškovi koje taj postupak nosi.
Naime, za razliku od d.o.o. koji nema obvezu izdvajanja dobiti u zakonske rezerve i koji svu ostvarenu dobit nakon pokrića gubitka može isplatiti članovima društva, j.d.o.o. mora poštivati propisana pravila o upotrebi dobiti. Ta pravila nalažu da se iz ostvarene dobiti nakon oporezivanja porezom na dobit najprije pokriju gubici iz prethodnih godina, a od ostatka dobiti četvrtina se mora izdvojiti u zakonske rezerve i to sve dok temeljni kapital j.d.o.o. ne dosegne visinu od najmanje 20.000,00 kn.
Želi li poduzetnik j.d.o.o. pretvoriti u d.o.o., to može učiniti na način da:
- dokapitalizira društvo iz kapitalnih rezervi uz trošak angažiranja revizora
- uplati temeljni kapital do minimalno 20.000,00 kn, uz trošak javnog bilježnika i upisa tog povećanja u sudski registar.
Mnogi poduzetnici pri donošenju odluke da poslovanje započnu osnivanjem obrta potpuno zanemaruju postojanje osobne odgovornosti vlasnika obrta za obveze obrta, o čemu bi ipak trebali voditi računa, osobito ako imaju privatnu imovinu kojom odgovaraju i za obveze obrta.
2. Sklapanje ugovora s dobavljačima i kupcima nije potrebno
Poduzetnik koji želi svoje poslovanje obavljati profesionalno i izbjeći potencijalne sporove sa svojim dobavljačima i kupcima, trebao bi svoje odnose s njima urediti ugovorima kojima će biti reguliran upravo njihov konkretan način međusobnog poslovanja, način rješavanja potencijalnih sporova i druga pitanja koja se mogu javiti tijekom poslovanja. U takvim ugovorima korisno je ugovoriti i medijaciju kao način rješavanja nesporazuma tijekom poslovanja. Upravo bi iz tog razloga poduzetnici trebali izbjegavati korištenje besplatnih obrazaca („špranci“) ugovora te svoje ugovore s dobavljačima i kupcima prilagoditi svojim potrebama i svom načinu poslovanja.
3. Opći uvjeti poslovanja nisu potrebni
U današnje doba, kada najveći broj malih poduzetnika niti ne započinje svoje poslovanje bez kreiranja web ili Facebook stranica putem kojih prezentiraju svoje proizvode i svoj posao, a ponekad i prodaju svoje proizvode i usluge, jako je korisno da na svojim web stranicama istaknu uvjete poslovanja i sve specifičnosti proizvoda ili usluga. Ako je poduzetnik putem web stranice odlučio obavljati i web trgovinu, onda svakako mora zadovoljiti sve pravne okvire za obavljanje iste s obzirom na to da su prekršajne kazne za poslovanje web trgovine koja nije usklađena s pravnim propisima Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o elektroničkoj trgovini i drugih zakona koji reguliraju web trgovinu, visoke i za malog poduzetnika sasvim sigurno tegobne.
4. Nije potrebno zaštititi intelektualno vlasništvo
Mnogi poduzetnici ne raspolažu znanjima kako zaštititi svoje autorsko djelo, industrijski dizajn ili žig, pa se često susreću s problemima koji nastaju zbog toga što nisu u Republici Hrvatskoj, Europi ili svijetu:
- zaštitili znak koji žele samo oni koristiti, primjerice za razlikovanje svojih proizvoda ili usluga
- zaštitili vanjski izgled svog proizvoda registracijom industrijskog dizajna
- zaštitili patentom svoj izum koji nudi novo rješenje tehničkog problema
- na najbolji način zaštitili svoje autorsko djelo.
5. Nije nužno da svoje poslovanje usklade s pravnim propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka – GDPR-om
Uvođenjem Uredbe o zaštiti osobnih podataka svi poduzetnici, pa i oni mali, obvezni su regulirati zaštitu osobnih podataka koje prikupljaju. To prvenstveno znači da su poduzetnici dužni poduzeti mjere kojima će regulirati prikupljanje, obradu i zaštitu osobnih podataka. Za prikupljanje osobnih podataka poduzetnici moraju imati privolu onoga čije podatke prikupljaju te privolu za obradu takvih podataka, prosljeđivanje podataka drugim društvima i dr. Ono na što poduzetnici trebaju obratiti pozornost jest da osobni podatak nije samo ime i prezime neke osobe, već i njezina e-mail adresa, IP adresa i mnogi drugi podaci. Ako poduzetnik posluje putem web trgovine, Pravila privatnosti moraju biti istaknuta i na stranici putem koje se obavlja web trgovina te poduzetnik mora zatražiti od kupaca suglasnosti za prikupljanje osobnih podataka. Ako poduzetnici ne uvide važnost reguliranja svog poslovanja s ovog aspekta, izlažu se velikim kaznama te mogućnostima prigovora i tužbi.
6. Nije potrebno poznavanje zakonskih propisa vezanih uz poreze i radno pravo
Poduzetnici na početku poslovanja ne uviđaju važnost upoznavanja s osnovnim zakonskim propisima koji se primjenjuju na njihovo poslovanje s poreznog aspekta, tj. na rokove za plaćanje poreza, prijavu poreza, što često može dovesti do kažnjavanja i plaćanja prekršajnih kazni za poslovni subjekt, ali i fizičku osobu koja ga vodi. Ako poduzetnik ima radnike, on svoj odnos s radnicima i njihov rad mora uskladiti sa zakonskim propisima, u prvom redu odredbama Zakona o radu, ali i nizom drugih zakona. Ako poduzetnik poslodavac nema takvih znanja, potrebno je zaposliti osobu pravne struke ili se savjetovati s odvjetnikom i saznati koje sve obveze mora poštivati te od njega zatražiti usklađenje svog poslovanja s pravnim propisima.
