Mislav Vučić ima bogato internacionalno iskustvo u farmaceutskom biznisu. U Jadran galenski laboratorij (JGL) došao je 2017. godine s pozicije generalnog direktora Teve Rumunjska gdje je, među ostalim, proveo uspješnu integraciju Actavisa. U svojoj 20-godišnjoj karijeri prošao je mnoga područja farmaceutske industrije – prije pozicije u Tevi bio je viši direktor za speciality (inovativnu) poslovnu jedinicu za srednju i istočnu Europu (CEE), viši direktor za cijene i market access za CEE, viši direktor Upravljanja portfeljem za CEE, viši direktor Komercijalnih operacija i razvoja poslovanja za jugoistočnu Europu (SEE), direktor razvoja poslovanja za zapadnu Europu u Sandozovoj centrali u Münchenu, rukovoditelj portfelja za Tevu Europa u Amsterdamu, a karijeru je počeo u Plivi 1998. godine u Strateškom marketingu, gdje je radio i na projektima akvizicija. Završio je MBA na Institutu De Empresa Business School, jednoj od najboljih poslovnih škola u Europi, a diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Kažete da ste u svojoj 20-godišnjoj karijeri u Plivi, Tevi i Sandozu prošli mnoga područja farmaceutske industrije. Danas ste glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora u Jadran galenskom laboratoriju. Prošli ste mnoga izazovna poslovna iskustva. Što je bilo važno na putu postizanja novih i viših ciljeva? Koliko je uopće važno poslovno iskustvo u vođenju odgovornih menadžerskih funkcija?
Mislim da je jaka motivacija dobar sastojak ne samo poslovnog uspjeha, već i osobnog rasta i razvoja. Ako ogolimo leadership do kraja, u njegovoj srži nalazi se osobna, nepokolebljiva vjera u uspjeh te jasna vizija i strast da do tamo i dođeš. Ako imaš sreću da te u tome prate i tebi slični, nevažno kako su rangirani, uspjeh je puno lakše postići.
Može li i kako mlad čovjek napredovati u kompanijama s globalnim dosegom, posebno u domaćim farmaceutskim kompanijama ili treba čekati i imati, osim znanja i vještina, sreće na svom razvojnom putu?
Smatram da svatko tko ima jasnu viziju uspjeha i kontinuirano radi na svojim znanjima, vještinama i iskustvima, ima priliku napredovati. Kojom brzinom i na koji način se to događa ono je što neki zovu srećom. Ja to zovem preuzimanjem osobne odgovornosti za vođenje svoje karijere u smjeru u kojem želiš. Ako si strastven u svojoj viziji uspjeha i neumorno na njoj radiš, prepoznat ćeš prilike i bit ćeš prepoznat. Ponekad je jedno ključ za korak naprijed, a ponekad je ovo drugo. JGL kao najveća domaća farmaceutska kompanija s globalnim dosegom ima jednu karakteristiku koja je čak na neki način i diferencira – dinamiku rasta i razvoja poslovanja kojima se brže stvaraju nove prilike za sve koji žele učiti i rasti, a posljedično i napredovati.
Posljednje tri godine bavili ste se financijskim restrukturiranjem i osiguranjem čvrste pozicije na tržištu. Što je sve bilo potrebno napraviti da ovu fazu uspješno završite?
Ništa novo – vizija uspjeha, bezrezervna vjera u taj uspjeh i dovoljno agilno provođenje promjena u svim ključnim aspektima poslovanja. Sve to, naravno, s ljudima koji su to isto znali prepoznati i odraditi vrhunski, svatko svoju dionicu.
Ušli ste u novu poslovnu fazu – novi investicijski ciklus Integra 2020. Ovaj projekt započeo je krajem 2020. Od kojih se dijelova projekt sastoji i kada će u potpunosti biti završen? I sam naziv Integra upućuje na objedinjavanje.
Integra 2020 je projekt koji je počeo krajem 2019. godine, kada smo potpisali ugovor o sufinanciranju s HBOR-om. Ukupna vrijednost projekta je 373 milijuna kuna i sastoji se od triju dijelova. Prvi je povećanje kapaciteta sterilne proizvodnje za 60 posto. To se događa unutar postojećeg objekta na Svilnom, trenutačno nam je proizvodnja u prizemlju i sada je širimo i na prvi kat. Drugi dio se odnosi na skladišno-logistički centar u industrijskoj zoni Kukuljanovo. Treće, na Svilnom gradimo novu zgradu, u kojoj ćemo objediniti istraživanje i razvoj, kvalitetu, pilot-pogon i određene društvene funkcije kao što su kantina i auditorij. Projekt se zove Integra jer ćemo sve objediniti na jednoj lokaciji. Drugi veliki benefit je pilot-pogon u kojem proizvode, koji prođu inicijalnu fazu razvoja, možemo unaprjeđivati i dovesti do optimalnog stanja prije nego što uđu u komercijalnu proizvodnju, a u pilotu ćemo uvesti i nove tehnologije. Auditorij i predavaonice će, s obzirom na našu suradnju sa Sveučilištem, odnosno s pokretanjem Studija farmacije u Rijeci u sklopu kojega je JGL nastavna baza, služiti za predavanja za studente te naše interne projekte. Integra 2020 će u potpunosti završiti u rujnu 2022. godine.
Poznato je da nema znanosti bez novaca i obrnuto. JGL investira oko 5,5% svojih prihoda u razvoj. Hrvatska za istu svrhu ulaže 1% BDP-a. Koja su ključna područja u koja istraživanjem i razvojem ulažete?
Mislim da je, prije svega, važno reći kako je farmaceutska industrija u Hrvatskoj pokretač gospodarstva i jedan od najsnažnijih industrijskih sektora. Također, jedan je od najvažnijih faktora u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, što je dokazano i tijekom pandemijske krize. Kada govorimo o stabilnom rastu, uz konstantna ulaganja u inovacije, što je oko 600 milijuna kuna godišnje na razini sektora, treba reći kako u ukupnim prihodima značajan udio ide na izvoz – oko 73 posto u 2020. godini u industriji. JGL sukladno konsolidiranom računu core businessa (JGL Pharma) ostvaruje čak oko 83 posto poslovnih prihoda na inozemnim tržištima. Što se ulaganja u R&D tiče, promišljanjem o budućem razvoju kompanije definirali smo tri ključna strateška terapijska područja – gripu i prehladu, oftalmologiju i dermatologiju. Dodatno smo definirali pipeline novih proizvoda i tehnologija, marketinške i tržišne aktivnosti, prioritete digitalne transformacije i potrebe za talentima u koje ćemo ulagati u budućem razdoblju.
Nove tehnologije i novi proizvodi traže nova znanja, kompetencije, eksperte koji se mogu nositi s razvojnim ciklusom. S kojim ste ciljevima uspostavili Znanstveno vijeće?
Vjerujem da će razdoblje pred nama karakterizirati značajan rast produktivnosti, inovativnosti i širenje globalne prisutnosti. Sve to uključuje nove investicije u vlastito intelektualno vlasništvo za inovativne i kompleksne proizvode te poslovanje koje će se bazirati na znanstveno i tehnološki naprednim proizvodima. Za sve to trebamo još više ojačati i produbiti našu ekspertizu, ali i osigurati mindset potreban da se na dnevnoj razini prilagođavamo promjenama i iz njih učimo i izvlačimo ono najbolje. Osnivanje Znanstvenog vijeća je dodatan iskorak u razvoju inovativnih proizvoda, kojim stvaramo svoj znanstveno-inovacijski ekosustav. Cilj tog tijela je da u suradnji s timom JGL-a usmjerava postojeće i razvija nove ideje za proizvodni i tehnološki portfelj kompanije s čvrstim znanstvenim obrazloženjem.
S ciljem budućeg promišljenog razvoja kompanije definirali ste strateška područja koja će razvijati odabrani stručnjaci?
Tako je, zaključili smo da nam u realizaciji strateških poluga trebaju kliničari iz ključnih područja koji su svaki dan s pacijentima, stručnjaci za farmaceutsku tehnologiju, odnosno oblikovanje lijekova u području oftalmika i dermatologije, stručnjaci u farmakologiji, bioraspoloživosti i bioekvivalenciji, funkcioniranju lijekova. Zatim nam treba i netko iz industrije, netko tko ima iskustva u radu s regulatornim agencijama i sustavima kvalitete. S obzirom na to da u portfelju imamo i puno tehnoloških specifičnosti, kao što su pumpice za nos, potreban je netko tko ima iskustva i u tom području. Na osnovi tih kriterija izabrali smo 10 stručnjaka u Znanstveno vijeće. Čine ga dr. sc. Jag Ahluwalia, poslovna liderica s više od 35 godina iskustva u regulatornim poslovima i kvaliteti, dr. sc. Andreas Bilstein, iskusni znanstvenik, konzultant i generalni direktor tvrtke Ursatec, prof. dr. sc. Henning H. Blume, globalno priznati stručnjak na širokom području biofarmaceutike, prof. dr. sc. Vasil Ivanovič Popovič, cijenjeni ORL kirurg, dječji otorinolaringolog i ORL onkolog u Ukrajini, prim. dr. sc. Sonja Jandroković, pročelnica Dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Klinike za očne bolesti KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Stipan Jonjić, redoviti profesor i pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju te voditelj Centra za proteomiku na Medicinskom fakultetu riječkog sveučilišta, prof. dr. sc. Jasmina Lovrić, dekanica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marina A. Mokronosova, voditeljica alergološkog odsjeka prestižne klinike I. I. Mechnikov u Rusiji, prof. dr. sc. Özgen Özer, voditeljica Odjela farmaceutske tehnologije na Farmaceutskom fakultetu sveučilišta Ege u Izmiru te prof. dr. sc. Vladimir Trkulja, redoviti profesor farmakologije pri Medicinskom fakultetu zagrebačkog sveučilišta.
To je jedno međunarodno, nezavisno, znanstveno i savjetodavno tijelo s vrhunskim međunarodnim stručnjacima koji nam s jedne strane pomažu u usmjeravanju postojećih istraživačko-razvojnih projekata i s kojima debatiramo o idejama i problemima s kojima se susrećemo. S druge strane, suradnjom i razgovorom pronalazimo i stvaramo ideje za nove proizvode, odnosno tehnologije koje bi JGL-u mogle biti korisne. Izborom znanstvenika nastojali smo pokriti teme i područja koja su nam važna za ostvarenje strategije.
Imate ideje za proizvode, želite povećati investiranje u istraživanje i razvoj, želite biti inovatori. Ali u fokusu na kraju moraju biti pacijenti. Što će oni dobiti ovakvim pristupom?
Naša je misija ponuditi pacijentima i potrošačima proizvode koji omogućuju bolju kvalitetu života, posebno u segmentu zdrave funkcije osjetila – oka, nosa, kože. Svrha našeg postojanja je sažeta u kratkoj rečenici – Osjeti život – u njegovim bojama, mirisima i dodiru, u prirodi i odnosima s drugim ljudima. Sve predviđene investicije će nas pozicionirati kao inovatora u odabranim područjima, s obzirom na to da imamo nekoliko ideja za proizvode koji će pacijentima, odnosno potrošačima donositi dodatnu vrijednost, zadovoljavajući njihove potrebe. Osim toga, svojim proizvodima želimo doprijeti do globalnog potrošača. Pokušavamo pronaći načine kako na fleksibilan i hibridan način doprijeti do pacijenata u SAD-u, Kini i nekim drugim zemljama.
Potreban je balans inovativnosti, tj. istraživačko-razvojnog segmenta s poslovnom utemeljenošću ideja i fokusom na potrebe pacijenata i potrošača. Neophodno je i kreativno, ali i kritičko razmišljanje, hrabrost da kreneš u novom smjeru uz oprez da se provjeravaš i korigiraš kada treba. Potrebna je i visoka motivacija i želja da se tim dokaže svojim projektima, brzina rada i odluka da se dođe do cilja te upornost da se izdrži u teškim trenucima.
Postoje naznake da se gripa vraća. Odražava li se ona na poslovanje JGL-a i na naš život?
Radi se o vrlo zanimljivom fenomenu. Prošle godine u siječnju i veljači, prije nego što je nastupila pandemija, potražnja je bila iznimno visoka zbog snažne sezone gripe i prehlade. Međutim, kada su krenule mjere došlo je do velikog pada. Nošenje maski, socijalna udaljenost, rad od kuće, činjenica da djeca nisu išla u škole, vrtiće, studenti na fakultete, zaustavili su prirodne procese širenja virusa, tako da je smanjena i potražnja za našim proizvodima. Time je prodaja proizvoda povezanih s gripom i prehladom, koji čine oko polovice naše proizvodnje, pala i u prvoj polovici ove godine. Primjerice, prema podacima WHO-a cirkulacija virusa gripe bila je čak 97 posto manja u prvoj polovici ove godine naspram prve polovice prošle godine, što se izrazito odrazilo i na našu prodaju. Međutim, ono što vidimo od kraja kolovoza naznake su da se gripa, ipak, vraća.
Kako se pandemija koronavirusa odrazila na poslovanje JGL-a? Neki misle da je ona podigla prihod, rast prodaje i druge pozitivne trendove.
Bilo je jako eratično s razdobljima naglih padova i naglih oporavaka, tako da je bilo teško planirati što će se događati iz mjeseca u mjesec. Ako gledamo razdoblje od 18 mjeseci, prva dva mjeseca 2020. bila su jako dobra, onda se u ožujku, kada je proglašena pandemija i kada su ljudi pohrlili u trgovine i ljekarne, dogodila eksplozija potražnje. Travanj je bio loš, svibanj iznimno loš i onda je uslijedila stagnacija, sve do kasne jeseni. Studeni i prosinac su ponovno donijeli rast prodaje, jer se, sa skorim odobravanjem cjepiva, na neki način među ljude vratila nada u povratak normalnom životu. Prošlu poslovnu godinu završili smo s 11 posto rasta, što je bilo izvrsno. Doduše, naš je rast prethodno bio viši od toga. U 2019. imali smo 16 posto rasta, tako da nama pandemija koronavirusa nije pomogla. Sasvim suprotno, rast se usporio, ali prošli smo bolje od nekih drugih industrija.
Ova godina je počela jako teško jer je prvih pola godine potražnja bila niska, zbog izostanka sezone, čak i u odnosu na naš plan, u kojemu smo pretpostavili da godina neće biti lagana. Međutim, treći i prvi dio četvrtog kvartala su odlični, tako da, s obzirom na trendove i trenutačno stanje, smatram da će i ova godina, ipak, biti dobra za JGL. Važno je reći da smo odmah s početkom pandemije portfelj i proizvodnju sagledavali tako da što više pomognemo u borbi s virusom. Jedan od naših proizvoda koji služi za dezinfekciju je 70-postotni denaturirani alkohol u BoV tehnologiji, koji raspršuje antiseptik i sprječava infekciju. Aqua Maris služi za higijenu nosne sluznice, koja je prva linija obrane protiv virusa, a Vizol S umjetne suze pogoduju suhom oku, koje je danas, više nego ikad ispred uređaja svih vrsta.
Filozofija odgovornog i održivog poslovanja utkana je u poslovanje JGL-a. Rezultat je priznanje HGK-a, odnosno dodjela nagrade „Zlatne kuna“ za društveno odgovornu i održivu kompaniju. Može (mora) li i kako poslovni svijet pomoći u očuvanju planeta Zemlje?
Smatram da je održivo poslovanje danas obveza svake kompanije. Naša je dužnost živjeti u harmoniji s okruženjem i sačuvati ovaj planet za generacije koje dolaze iza nas. Ponosni smo što se naš trud i napredak u ovom segmentu sve više prepoznaje, a nedavno dodijeljena premijerna Zlatna kuna u kategoriji najbolje društveno odgovorne i održive kompanije dodatna nam je motivacija za razvijanje u tom segmentu.
