Tvrtka Bosch svjetski je dobavljač tehnologija i usluga. Njihovu djelatnost najbolje opisuje njihov slogan “Tehnologija za život”, što znači da inovativnim proizvodima i uslugama nastoje unaprijediti kvalitetu života diljem svijeta. Osnovne djelatnosti podijelili su u četiri poslovna područja: Rješenja za mobilnost, Industrijska tehnologija, Potrošačka roba i Energetska i graditeljska tehnologija.
Bosch je i jedan od vodećih pružatelja IoT-usluga te pionir u razvoju umjetne inteligencije. Uvijek teže viziji koja je održiva, sigurna i uzbudljiva, a to potvrđuje i činjenica da je Bosch prva industrijska globalna kompanija koja je prošle godine postala CO2 neutralna na svim lokacijama diljem svijeta.
O svemu tome razgovarali smo s generalnom direktoricom Boscha za Hrvatsku i Sloveniju Mirsadom Kudrić.
Mirsada Kudrić rođena je u Njemačkoj, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Pomorski fakultet završila je u Rijeci te nedugo nakon toga započela s radom u zagrebačkom Boschu. Do 2006. godine prošla je niz pozicija, od logistike, internih kontrola, HR-a, nabave. Godine 2006. počela je raditi u kontrolingu te je paralelno upisala i studiji poslovne ekonomije. Taj ju je posao u velikoj mjeri pripremio za zadatke i izazove koji su je čekali. Najprije funkcija vođenja odjela financija i administracije (2012. – 2014.), kasnije funkcija zamjenice generalnog direktora do 2014. godine, a od 2014. godine preuzima lidersku funkciju, gdje je i danas. U međuvremenu je završila i MBA studij, čime je zaokružila praktično iskustvo teoretskim znanjem.
Na Vašem zanimljivom poslovnom putu prošli ste niz pozicija. Što biste izdvojili kao najvažnije od svega?
Osim što sam naučila puno stručnih stvari iz svih već spomenutih područja, naučila sam koliko su za uspjeh, ali i za kvalitetne međuljudske odnose bitne tzv. “soft skills” ili meke vještine. Nezamislivo je biti dobra liderica ili lider bez sposobnosti pažljivog slušanja, ne samo izrečenog, već i govora tijela, asertivne komunikacije. Potrebno je znati pravilno dati i primiti feedback, znati pristupiti konfliktima na pravi način, posjedovati vještinu promjene perspektive kako biste bolje shvatili drugu stranu… Tu je cijeli niz vještina koje zahtijevaju stalni rad na sebi. Ako niste spremni prigrliti koncept cjeloživotnog učenja, kao nešto što se podrazumijeva, teško da ćete moći napredovati u poslu. Ponavljam, tu ne mislim samo na stručna znanja, već stalan, cjelokupan rad na sebi.
Jedan visokopozicionirani kolega u Boschu jednom mi je rekao: “Gđo Kudrić, kako mogu biti dobar lider ako nisam posložio sam sebe i ne radim stalno na sebi?“ Kolega je bio pripadnik zrelije generacije i nikako nisam od njega očekivala takvu otvorenost koja me je, priznajem, motivirala i inspirirala.
Kažete kako ste od roditelja dobili savjet da budete autentični u svemu što radite. Može li se i danas taj savjet uspješno primijeniti?
Oni su tada govorili “budi kakvu te Bog stvorio”. Pritom su mislili da ne glumatam nešto što nisam te da treba uvijek biti i ostati svoj. Što to zapravo znači? Iza te naizgled jednostavne izjave stoji jedna dublja poruka. Da bismo bili autentični i svoji, trebamo ponajprije prihvatiti i voljeti sebe takvi kakvi jesmo. Nažalost, često smo sami sebi najveći neprijatelj, kritiziramo se, preispitujemo, drugi nam se čine zabavniji, bolji, stručniji… Tek kada stvarno uspijemo prihvatiti sebe onakvima kakvi jesmo, tek tada možemo biti i istinski autentični. Nažalost, danas smo svjedoci pregršt loših imitacija, slijede se tuđi snovi i ciljevi, što zapravo sputava ljude u njihovu osobnom razvoju.
Kažete kako je iznimno važno na početku karijere imati mentora. Jeste li ga Vi imali i što on može dati u pojedinim trenucima?
Što sam dulje u poslu, sve više shvaćam važnost mentorstva, coachinga i bilo kojeg drugog oblika podrške i pomoći, posebice mladima, na njihovu putu rasta i razvoja. Prvog neformalnog mentora imala sam dolaskom mog novog šefa, koji je bio zadužen za cijelu Adria regiju, 2011. godine. Nakon što sam postala njegova zamjenica za Hrvatsku i kada je postalo jasno što je iduća stepenica, moj mentor me intenzivno pripremao za sve izazove koji su me čekali na novoj funkciji generalne direktorice. Trebalo je od “excel freaka” opsjednutog brojkama napraviti predstavnika kompanije. Bilo je to iznimno izazovno i intenzivno razdoblje, kad sam uglavnom stalno bila izvan zone komfora. Bilo je dana kad sam se pitala što meni ovo treba, ali na kraju sam zahvalna na svakom danu i na svakoj naučenoj lekciji.
Danas, s ovim iskustvom i naučenim lekcijama, vrlo rado mentoriram mlade ljude. Upravo sam postala mentorica jednoj studentici u Istanbulu u sklopu međunarodnog projekta, što me iznimno veseli. I danas imam neformalne mentore, to su ljudi, kolege od povjerenja, koje nazovem kad imam neku dilemu, trebam drugu perspektivu, kad naprosto zaglavim s nekom temom. Imati takve ljude oko sebe, neprocjenjivo je.
U doba komunikacije čini se nekad kao da nam nedostaje baš komunikacija. Kao da slušamo jedni druge, a ne čujemo se. Nestrpljivi smo. Kako Vi komunicirate s poslovnim partnerima, zaposlenicima, suradnicima…?
Usudila bih se reći da generalno vlada inflacija govorenja, a deflacija slušanja. Kao da se kroz pritisak zbog pandemije ova situacija i pogoršala. Upravo pohađam coaching akademiju, gdje je glavna vještina aktivno slušanje. Inspirativno je otkriti koliko stvarno, aktivno, fokusirano slušanje ima regenerirajuće svojstvo, kako na onoga koji govori, ali isto tako i na onoga tko sluša. To naravno možemo i trebamo primijeniti i u poslovnom svijetu. Zamislite samo koliko bi aktivno slušanje pridonijelo boljim međuljudskim odnosima, unapređenju suradnje s partnerima, klijentima, zaposlenicima te kvalitetnijem prijenosu ispravnih informacija.
Iskreno se nadam da će vještina komunikacije, kao jedna od najvažnijih vještina za ispunjen i uravnotežen život i rad, biti uvrštena u formalno obrazovanje. // Mirsada Kudrić
Uveli ste niz promjena u organizaciji poslovanja: homeoffice, fleksibilno radno vrijeme, opušteniju komunikaciju i drugo. Kako zaposlenici reagiraju na te promjene?
Spremnost prihvaćanja ili otpor prema promjenama čini jednu od osnovnih razlika između uspješnih ljudi i onih koji to nisu, s time da osim uspjeha, ključnu ulogu igraju i zadovoljstvo i ispunjenost. Može li biti zadovoljna osoba koja ima otpor prema promjenama, a radi u organizaciji gdje su promjene konstanta? Promijenio se način rada u ovoj pandemiji, promijenili smo naše životne, potrošačke, privatne navike…
Na promjene možemo gledati kao na nove prilike. Iz tih promjena proizlaze novi trendovi, na kojima onda možete temeljiti neke nove poslovne modele. Trendove poput urbanizacije, starenja stanovništva, klimatske promjene, promjene u mobilnosti… To je ono što mi primjerice u Boschu radimo. Sve te promjene pretvorili smo u prilike i nove poslovne modele. Isti princip možemo preslikati i na privatnu domenu. Naprosto je na nama osobno, na kompanijama, pa i na cijelom društvu, kako ćemo reagirati na promjene. Hoće li one biti recept za uspjeh ili izvor frustracije i straha.
Naučila sam koliko su za uspjeh, ali i za kvalitetne međuljudske odnose bitne tzv. “soft skills” ili “meke vještine”. // Mirsada Kudrić, generalna direktorica Robert Bosch d.o.o. u Hrvatskoj i Sloveniji
Današnje tržište traži stalne prilagodbe i poboljšanja, nove načine i tehnike vođenja, stalne inovacije, brzu digitalizaciju poslovanja… Kako se vi u Boschu nosite s time?
Prepoznajući trendove u načinu vođenja ljudi, Bosch je prije nekoliko godina pokrenuo inicijativu pod nazivom “We lead Bosch”. Postavile su se osnovne smjernice kako vodim sebe, kako vodim druge i kako vodim svoj posao. U tim principima naglasak je na izvrsnosti, smislu, strasti, autonomiji, jednostavnosti, povjerenju, empatiji, poštovanju…
Pokretanjem niza paralelnih, kontinuiranih aktivnosti, ove principe pretvaramo iz riječi na papiru u naša razmišljanja, djelovanje i način rada. Rezultati su fascinantni. Fascinantno je biti svjedokom jedne tako snažne i inspirativne transformacije u tako velikoj organizaciji kao što je Bosch sa svojih 400.000 zaposlenika.
Kad usporedimo način i stil vođenja danas i unatrag nekoliko godina, od samog vrha kompanije pa do lokalnih razina, tek tada si osvijestite koliko promjena u kulturi vođenja ljudi može pridonijeti ne samo razvoju, već značajnom unapređenju sveopćeg dojma rada u takvoj jednoj kompaniji.
Klimatske promjene su očite. Svi smo ih svjesni, no ne ponašamo se svi u skladu s time. Kako vi u Boschu razmišljate o zelenoj budućnosti?
Bosch je postao prva globalna kompanija koje je CO2 neutralna. I to je nešto na što smo mi, kao djelatnici, iznimno ponosni. CO2 neutralnost postigli smo u pandemijskoj 2020. godini, kad unatoč krizi nismo odustali od našeg ambicioznog cilja.
Ugljičnu neutralnost postižemo kroz kratkoročne te dugoročne ciljeve, poput kupnje energije iz obnovljivih izvora, uštede energije dodatnim ulaganjima, na način da sami proizvodimo zelenu energiju ondje gdje je to moguće, a ondje gdje nemamo nikakvog izravnog utjecaja, koristimo se neutralizacijom CO2 otiska projektima poput pošumljavanja u Panami ili projektom vjetrenjače na Filipinima. Tako postižemo ugljično neutralnu klimatsku bilancu. U proizvodnji se vodimo najvišim načelima održivosti i energetske efikasnosti. Također, naši stručnjaci iz ovog područja stoje i drugim kompanijama na raspolaganju za dijeljenje svojih znanja i iskustva. Uz to, definirali smo naše najveće partnere u smislu CO2 otiska, izračunali taj otisak te definirali ciljeve i vremenski okvir za smanjenje emisija. Na taj način želimo pridonijeti smanjenju CO2 emisije duž cijelog lanca opskrbe.
Iskreno se nadam da će i druge kompanije što prije prepoznati važnost ovakva djelovanja te krenuti istim putem. Svi zajedno, pojedinci, kompanije, države, cijelo društvo, odgovorni smo novoj generaciji ostaviti održivi planet.
Što uključuje vaš portfelj proizvoda kad je energetska učinkovitost u pitanju?
Naš portfelj proizvoda usmjeren je upravo na energetsku efikasnost i tehnološke promjene. Globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena potiču elektrifikaciju, što za nas naravno predstavlja nove prilike, ne samo u području mobilnosti, već i za grijanje u zgradama. Ranije sam spomenula i kako Bosch ima klimatski neutralan status, a to je zato što zaista ulažemo velike napore u razvoj proizvoda koji su na najvišim standardima održivosti i energetske efikasnosti.
Naš portfelj energetski učinkovitih rješenja zaista je širok, ali možemo za primjer uzeti područje građevinske tehnologije, posebice grijanje i klimatizacija, gdje primjena obnovljivih izvora energije poprima sve veću ulogu. U sustavima grijanja Bosch raste puno brže od ostatka tržišta zahvaljujući rješenjima koja se temelje na električnoj energiji. Tako je prodaja dizalica topline porasla za čak više od 20% u 2020. Svakako očekujemo nastavak takva trenda i u budućnosti.
Negdje sam pronašao da će do 2025. svaki Boschov proizvod biti opremljen, razvijen ili će se proizvesti s pomoću umjetne inteligencije. Kako se razvija taj proces?
To je jedan od naših strateških ciljeva. Želimo iskoristiti svoju prednost, svoje bogato iskustvo kombiniranja kvalitetnih povezanih proizvoda (internet stvari, IoT) i umjetne inteligencije te tako postati vodeća AIoT tvrtka. Stoga smo si zadali cilj, čija je realizacija već započela, da svaki naš proizvod u sebi sadrži komponentu umjetne inteligencije. Kako bismo ostvarili ovaj cilj, na raspolaganju nam stoji 76.000 djelatnika u istraživanju i razvoju, od kojih je oko 34.000 programskih inženjera i taj broj se konstantno povećava.
Kako u Boschu izgledaju planovi za budućnost?
Poslovno, radujemo se novim prilikama, partnerstvima, daljnjem rastu i plasiranju naših inspirativnih i inovativnih proizvoda i usluga. Osobno me iznimno veseli prilika pomoći potresom pogođenim mjestima. Bosch je odlučio podržati opremanje nove škole u Petrinji i to je samo jedna od niza aktivnosti koje pripremamo i koje smo već realizirali. Veliko je zadovoljstvo raditi u kompaniji kojoj je društveno odgovorno djelovanje utkano u same temelje poslovanja. S druge strane, radimo u regiji koja raste, koja pruža niz prilika i kao Bosch Hrvatska veselimo se što našim inovacijama i razvojem “Tehnologije za život” možemo tržište potaknuti u smjeru održivog.
