Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikoga stresa. Kakvo je zadovoljstvo ispitanika na poslu, donosi istraživanje portala MojPosao.net.
Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).
Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.
Međuljudski odnosi na poslu podjednako važni ženama i muškarcima
Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.
Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).
Međutim, kad je u pitanju zadovoljstvo kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.
Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima bar jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.
Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima bar jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.
Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna
Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ako bi povišica iznosila više od 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.
Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.
Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.
Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivnje
Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu doživjelo je da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivnju sa sebe.
Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.
Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.
Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima
Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) s nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivu odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.
Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.
„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i poštovati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče“, kaže jedan od ispitanika.
Zanimljivo je da muškarci, koji inače manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) od žena (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.
Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa
Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.
Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).
Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu
Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to ponajprije znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovu radu (51%).
Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje izvan radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.
Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa
Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).
Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi ondje gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Zanimljivo, samo 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.
Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.
Izvor: Moj posao
