Pandemija novog koronavirusa donijela je velike promjene u načinu rada. Mnoga su poduzeća zaposlenima omogućila hibridni način rada, kombinaciju rada na radnom mjestu i od kuće, pa se mnogi zaposleni unatoč izazovima koje donosi rad od kuće, u budućnosti ne žele odreći tog modela rada.
Rad od kuće zaposlenima omogućuje fleksibilnost. Zaposleni koji prednost daju radu na formalnom radnom mjestu, tu opciju preferiraju zbog direktne komunikacije s kolegama, bolje koncentracije pa i odvajanja privatnog od poslovnog života. Poslodavci kao najveću manu rada od kuće vide nedostatak direktne komunikacije što se loše odražava na efikasnost poslovnih procesa i inovativnost.
Istraživanja otkrivaju da čak 50 posto zaposlenih u Europskoj uniji želi djelomično raditi od kuće, a u Hrvatskoj to priželjkuje njih 40 posto. Svaki treći zaposleni spreman je mijenjati posao ako će morati raditi samo u uredu.
Zbog toga poslodavci ubrzano analiziraju razne načine rada te traže održiva rješenja kojima bi zadržali produktivnost, a zaposlenicima osigurali dobrobit.
“Promjene u području rada nastale uslijed automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s posljedicama krize uzrokovane pandemijom, trebamo sagledati i iz perspektive ravnopravnosti spolova jer je jasno da su navedene okolnosti različito utjecale na žene i muškarce i njihove perspektive na tržištu rada. Iako digitalizacija rada otvara mogućnost za fleksibilnije radne aranžmane, istovremeno predstavlja rizik za dodatno narušavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog brišući granice koje su nekada bile jasne. Ako imamo na umu da su žene te koje velikim dijelom preuzimaju obveze skrbi za djecu i zavisne članove kućanstva i sve druge poslove vezane za kućanstvo, onda i usklađivanje posla i obiteljskog života dobiva danas drugu, dodatnu dimenziju. Zato Vlada Andreja Plenkovića kontinuirano ulaže velike napore u širenje mreže socijalnih usluga u svim krajevima Hrvatske te je znatno unaprijeđen pravni okvir za rodiljni i roditeljski dopust uz povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada te povećanje mirovina za roditelje. Osim toga se ulaže u mrežu vrtića, otvaraju se novi i produljuje radno vrijeme postojećih kako bi se izašlo u susret roditeljima s nestandardnim radnim vremenom”, istaknula je Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na događaju Hibridni način rada i usklađenje privatnog i poslovnog. Dodala je kako je odgovornost na državi da daje pravni i institucionalni okvir, na poslodavcima da razvijaju konkretne alate za pomoć zaposlenima, a na zaposlenima je individualna odgovornost vezana uz korištenje njihovih prava.
Dr. sc. Mirna Koričan Lajtman, profesorica na Luxembourg School of Business i Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa,otkrila je da briga o dobrobiti zaposlenika postaje jedan od tri glavna prioriteta tvrtki koje si žele osigurati dugoročno poslovanje.
Zbog toga, ističe, dolazi i do redefinicije ravnoteže između privatnog i poslovnog života jer se oni tijekom rada od kuće preklapaju: “Jedan od novijih koncepata je planirana neravnoteža (work-life counterbalance) jer se smatra da ravnotežu nije moguće postići uslijed čega dolazi do konflikta između privatnog i poslovnog što rezultira stresom. Ponekad je nakon napornog tjedna i uloženog vremena u posao potrebno uložiti veliku količinu vremena u privatne aktivnosti kako bi se planiranom neravnotežom postigla ravnoteža”.
Za usklađivanje očekivanja zaposlenih i poslodavaca te ugrađivanje dobrobiti u način rada u organizacijama su potrebne promjene na tri razine – individualnoj, timskoj i organizacijskoj.
“MAMFORCE standard je dio rješenja za izazove prilagodbe na hibridni model rada jer organizacijama pomažemo u postavljanju i održavanju zdravog sustava u kojem se njeguje kultura povjerenja i međusobne podrške. Kod hibridnog načina rada ključ je upravo u povjerenju i odgovornosti s obje strane – zaposlenih i poslodavaca, razvijanju i zadržavanju odnosa, ali i odgovarajućih politika i procedura koje osiguravaju da se poštuje isti standard poslovanja i odnosa u cijeloj organizaciji”, kazala je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code i utemeljiteljica MAMFORCE standarda.
U panel raspravi Hibridni način rada – kako odgovoriti na sve izazove i zadržati produktivnost? koju
je moderirao Bruno Šimleša, potvrđeno je da poslodavci u Hrvatskoj sve bolje upravljaju ljudskim potencijalima te da imaju sve više sluha za individualne potrebe zaposlenih. Raste i broj očeva koji koriste roditeljski dopust. Trenutačno ih je u Hrvatskoj 8 posto.
U okviru projekta Re-kreiraj život i posao za žene i muškarce MAMFORCE osnovni standard dodijeljen je Zagorskoj razvojnoj agenciji te tvrtkama Mobilisis i P&G Hrvatska. MAMFORCE napredni GROW standard dobio je BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska, a DADFORCE standard je dodijeljen kompaniji INA.
Projekt Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce promiče uravnoteženu roditeljsku odgovornost. Naime, rodno uvjetovanim stereotipima društvo očekuje da se o djeci primarno brinu majke dok se očeve obeshrabruje u preuzimanju aktivnije uloge u roditeljstvu. Zbog toga su poslodavci skloniji zapošljavanju mladih muškaraca nego žena. Za prosperitetnije društvo potrebni su drugačiji odnos poslodavaca prema zapošljavanju te njihova prilagodba životnim fazama djelatnika.
Projekt Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce sufinanciran je sredstvima Europske unije.
Foto: Božidar Prezelj
