EU fondovi nisu prepreka, nego prilika za one koji vjeruju u svoje ideje. Ključno je okružiti se ljudima koji znaju više od vas i ne bojati se napraviti prvi korak. Krešimir Budiša, partner i direktor UHY in Croatia Split
Krešimir Budiša za sebe kaže da je osoba koja vjeruje kako Split i Hrvatska mogu i moraju bolje.
„Imamo geografsku, prostornu i prirodnu poziciju koju smo stoljećima branili, da bismo mi kao generacija slobodno živjeli i u kojoj smo dužni stvoriti uvjete života na ponos naše djece i budućih generacija. U tom smislu sve što radim, i kao poduzetnik i kao netko tko je izašao iz zone komfora i pomogao svome gradu, Sveučilištu i drugim poslovnim subjektima, stvari gledam kroz dugoročnije vremenske okvire, desetljetne cikluse, rekao bih. Volim raditi s entuzijastičnim, pametnim i radišnim ljudima na projektima koji mijenjaju svijet nabolje, bez obzira na sektor.
Odrastao sam u poduzetničkoj obitelji i imam 15 godina iskustva u poduzetništvu. Direktor sam UHY grupe u Splitu, najveće konzultantske i financijske grupe u Dalmaciji, s fokusom na velike razvojne projekte. Napomenuo bih i da sam od 2017. do 2021. godine bio savjetnik gradonačelniku Splita, a vodio sam i razvojne projekte Sveučilišta u Splitu. Također sam vodio projekte Plaže Žnjan i Tehnološkog parka Split u cjelokupnoj pripremnoj fazi te brojne druge projekte i inicijative. Član sam Upravnog odbora udruge poslovnih anđela – CRANE, serijski poduzetnik, ulagač u brojne razvojne ideje te suvlasnik obiteljskog društva Lički sokol za agroturizam. Otac sam dvoje djece i želim ih izvesti na sličan put jer vjerujem da su obiteljske tvrtke kralježnica svake prave ekonomije“ – priča nam Budiša.
Uključeni ste u brojne EU-projektne aktivnosti i inicijative, kako ste stavili fokus baš na ovo područje djelovanja?
U neku ruku sam oduvijek u tome. Tijekom studija zavolio sam Europsku uniju, fokusirao sam se na to područje i odmah na završetku fakulteta počeo sam se baviti pripremom, provedbom, revizijom, planiranjem i financiranjem projekata.
Iza Vas je bogato međunarodno iskustvo i dvije diplome koje spajaju ekonomiju i forenziku. Kako su Vas boravci u Münchenu i Klagenfurtu oblikovali kao stručnjaka i čovjeka — te koje biste vrijednosti iz tog iskustva istaknuli kao temelj svog osobnog i poslovnog rasta?
Najprije, boravak izvan zone komfora obiteljskog doma. Potom susret s drugim kulturama, nacijama, vjerama, Europskom unijom i boravak u državama s drugačijim načinom života. To iskustvo produbilo je moje uvjerenje da je Hrvatskoj mjesto u Europi i da moramo postati njezin integralni dio po svemu, pa tako i po razvijenosti.
Kroz dugogodišnje iskustvo u radu s EU fondovima i revizijama, sigurno ste vidjeli brojne uspješne, ali i propuštene prilike. Koje biste savjete dali poduzetnicima koji žele posegnuti za EU sredstvima, ali ih često obeshrabre složene procedure?
Ono što bih posebno istaknuo jest da vjeruju u svoje snove, a novac za provedbu projekata će doći. Procedure su složene, ali zbog raznih malverzacija, dijelom i s razlogom. U svakom slučaju, osim vjere u sebe, morate odabrati dobre suradnike i partnere. Pokušajte se povezati s onima koji su prošli put kojim vi želite ići, jer puno toga možete naučiti iz tuđih iskustava.
Mnogi poduzetnici se i dalje boje prijavljivati na EU fondove zbog kompleksnih procedura. Kako da preokrenu taj strah u priliku i vide fondove kao alat za rast, a ne prepreku? Kako ostati motiviran, razvijati se i iskoristiti ovu povijesnu priliku koju nam nude europski fondovi i digitalna transformacija gospodarstva?
EU fondovi već odavno nisu veliki problem većini poduzetnika koji ih mogu koristiti. Doduše, postoje poduzetnici koji se još nisu susreli s EU fondovima, ali rijetko, većina poduzetnika ima to iskustvo. Za one koji još nisu pokušali, poručio bih im da pokušaju nekim manjim projektom, kako bi naučili osnovne procedure i propise, a tek onda da se okušaju u većim projektima. Poduzetnici guraju društvo naprijed, a zdrava doza rizika je uvijek nužna za iskorak, pa tako i kod EU projekata. Baciti se nekad „na glavu“ i provesti projekt koji možda djeluje kao velik zalogaj, ali s velikim efektom na budućnost, pristup je koji bih svima preporučio.
U svom radu ističete važnost povezivanja s investitorima i poduzetnicima u Dalmaciji/Hrvatskoj. Na koji način možemo dodatno potaknuti ulaganja i razvoj poduzetničkog ekosustava u Splitu i regiji (Hrvatskoj) kroz projekte koje vodi UHY in Croatia?
UHY in Croatia kroz svoje urede diljem zemlje, a posebno u Dalmaciji, djeluje kao most između poduzetnika i investitora. Naša misija je pomoći projektima da dođu do točke investicijske zrelosti – od ideje do realizacije. Ono što Splitu i regiji treba je više sustavne podrške i povezivanja poduzetnika u lance vrijednosti i nove projekte, uz pojednostavnjenje administrativnih procedura.
Mi kroz svoje projekte radimo upravo na tome. Povezujemo znanost, javni sektor i privatne ulagače u konkretne projekte koji stvaraju radna mjesta i povećavaju lokalni BDP. Najbolji primjer su projekti kao što su inkubator Spinit ili brojni projekti Sveučilišta u Splitu te novi razvojni projekti koje pripremamo s gradovima i drugim javnim institucijama diljem Hrvatske.
Vjerujem da je poduzetništvo najvažniji oblik domoljublja danas. To je način da ostaviš trag, stvoriš vrijednost i drugima otvoriš priliku. Ako uspijemo graditi društvo koje poštuje rad, znanje i hrabrost i ostavimo iza sebe zavist i jal – tada smo uspjeli i kao pojedinci i kao nacija. Ako to uspijemo, Hrvatska u idućih deset godina može postati primjer zemlje koja je od europske periferije postala jedan od njenih motora razvoja.
UHY in Croatia savjetuje poduzetnike u svim fazama razvoja — od osnivanja do rasta u snažno poduzeće. Kako izgleda proces suradnje s klijentima koji žele koristiti EU bespovratna sredstva i koje su najčešće pogreške koje uočavate kod prijavitelja?
Proces suradnje započinje iskrenim razgovorom o ideji i stvarnim kapacitetima klijenta. Na temelju toga radimo analizu izvedivosti i financijske održivosti projekta i samog poduzetnika, u slučaju da dobije sredstva. Najčešća pogreška je što se poduzetnici upuste u projekt samo zbog bespovratnih sredstava, a ne zato što projekt ima realnu tržišnu logiku i dugoročnu održivost.
Naš pristup je obrnut. Projekt mora biti dobar i bez potpore, a sredstva iz fondova samo ubrzavaju rast i smanjuju rizik. Kada se tako postavi, tada su i rezultati dugoročno pozitivni.
Pristup koji bih preporučio: Baciti se nekad „na glavu“ i provesti projekt koji možda djeluje kao velik zalogaj, ali s velikim efektom na budućnost.
Hrvatska je ostvarila značajan neto plus iz europskih fondova, ali je iskoristila manje od 30 % sredstava iz NPOO-a. Što to zapravo govori o našem sustavu i gdje se krije najveći potencijal da to promijenimo — u institucijama, znanju ili mentalitetu?
To govori da sustav još uvijek nije dovoljno agilan i da previše vremena trošimo na proceduru, a premalo na suštinu. Problem nije samo u institucijama, nego i u načinu razmišljanja, javnog i privatnog sektora. Potrebno je više proaktivnosti, strateškog planiranja i međusektorske suradnje. Znanje imamo, ali ga ne umrežavamo dovoljno.
Svakako, siguran sam da će se sredstva na kraju iskoristiti, kao i do sada, ali nažalost, zbog količine procedura, to uvijek bude doslovno sa zvukom sirene na kraju razdoblja.
Kada pogledate proteklih 12 godina članstva u EU, koje su tri ključne lekcije koje smo kao država, ali i kao poslovna zajednica, morali naučiti — i koje još uvijek učimo?
Prva lekcija je da nas nitko neće razviti osim nas samih. Druga je da sredstva nisu cilj, nego alat, a treća lekcija je da je znanje najveća valuta današnjice.
Još uvijek učimo kako upravljati vremenom i odgovornošću. Učiti, surađivati i planirati dugoročno, to su vještine koje razlikuju razvijene od onih koji stalno počinju iznova.
UHY in Croatia ima iskustva u izradi studija izvodljivosti za velike infrastrukturne projekte poput Poljuda ili Maksimira. Što takvi projekti znače za razvoj lokalnih ekonomija i koliko je važno da se strateške investicije promatraju kroz širu, nacionalnu perspektivu, a ne samo kroz lokalne interese?
Veliki projekti poput stadiona, kampusa ili tehnoloških parkova nisu samo građevine, oni su generatori ekonomije, kroz koje brojni poduzetnici otvaraju radna mjesta, razvijaju nove usluge i stvaraju brend grada.
Zato ih treba gledati nacionalno, jer njihov učinak nadilazi lokalne granice. UHY in Croatia se trudi kroz svaki projekt paziti na širu sliku, kako jedan projekt može stvoriti lanac pozitivnih ekonomskih i društvenih učinaka. Svakako, vjerujemo da se u Hrvatskoj mogu i moraju događati projekti koje će neki drugi posjećivati i diviti se onako kako smo se mi divili nekim projektima u inozemstvu.
Hrvatska danas ima sve više mladih ljudi koji razmišljaju globalno, ali često i dalje osjećaju ograničenja lokalnog sustava. Kako vidite ulogu mladih poduzetnika i povratnika iz inozemstva u stvaranju nove, modernije ekonomije Dalmacije i Hrvatske?
Mladi su ključ promjene. Oni donose energiju, znanje i iskustva iz svijeta. Trebamo ih pustiti da stvaraju, ne sputavati ih birokracijom i starim obrascima razmišljanja.
Povratnici iz inozemstva donose novu radnu etiku i standarde, a upravo ta kombinacija domaćeg entuzijazma i međunarodnog iskustva može stvoriti novu generaciju poduzetnika koji će izgraditi modernu Hrvatsku.
Oduvijek sam volio čitati što god mi je došlo pod ruku, a naročito povijest i zemljopis. Svirao sam više instrumenata, najdulje klavir, a glazba i boravak u prirodi, naročito u šumi i planini, jako me opuštaju. To me dovelo do kupovine imanja i razvoja velikog projekta SOKOL Estate u Lici, koji vodim sa suprugom. Imanje je zamišljeno kao oaza za teambuildinge, destilaciju rakija i likera te izradu prirodnih sokova. Opuštam se i uz vožnju bicikla, naročito s djecom. Volim putovati i istraživati nove stvari, lokacije i općenito prikupljati nova iskustva.
Često se spominje da Hrvatskoj ne nedostaje novca, nego projekata koji su spremni za realizaciju. Što poduzetnici mogu učiniti već danas da bi razvili projekte koji će biti „zreli” za EU financiranje, a ne da čekaju prilike koje možda nikada neće doći?
Najvažnije je planirati unaprijed. Ne čekati natječaj, nego razrađivati ideju, raditi studije, pripremati zemljište, dozvole, partnere. Onaj projekt koji je spreman na dan objave poziva – prolazi. Također, ključno je okružiti se ljudima koji znaju više od vas, konzultantima, financijskim i drugim stručnjacima. UHY in Croatia upravo to nudi – podršku u cijelom procesu, kako bi poduzetnik mogao mirno razvijati svoje poslovanje, dok mi rješavamo papirologiju i financijski okvir.
Radite s projektima koji mijenjaju gradove, regije, pa i cijele zajednice. Kad biste mogli izabrati samo jedan projekt koji bi simbolično predstavljao budućnost Splita i Dalmacije/Hrvatske — što bi to bilo i zašto baš taj projekt?
To bi bio Tehnološki park Split. Ne zato što je naš projekt, nego zato što simbolizira promjenu paradigme, odnosno pravi je „game changer“. To je projekt koji pokazuje da Split ponovno može biti grad znanja, inovacija i investicija. To je prostor u kojem se spajaju znanost i poduzetništvo, ali i koji može stvoriti novu generaciju poduzetnika koja neće odlaziti iz Hrvatske, nego će stvarati novu ekonomiju ovdje, kod kuće, a raditi za svijet.
