Bez ljudi nema ekonomije! Zbog toga se ekonomski stručnjaci sve više bave demografskim pitanjima. Ističu kako su među najvećim problemima s kojima se suočavaju građani Hrvatske, loša struktura tržišta rada i divljanje cijena nekretnina. Ti problemi najsnažnije pogađaju mlade.
Tijekom drugog dana konferencije 27 Stars: Hrvatska perspEUktiva čiji je naziv bio Pogled u budućnost: Europska unija i Hrvatska, stručnjaci su analizirali hrvatsku demografiju i ekonomiju, naveli što se u tim područjima planira napraviti te što bi se još trebalo učiniti, posebice u kontekstu članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je kako se Strategijom demografske revitalizacije do 2033. godine kroz prvi strateški cilj „Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade“ planira građanima omogućiti lakše usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena te stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije.
On je usmjeren na stvaranje društva i okoline koja ne samo da omogućava roditeljima sve potrebno za osnivanje obitelji, već ih i potiče na to. To podrazumijeva dostupnost vrtićke skrbi, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, stambeno zbrinjavanje, financijski sustav koji putem poreznih olakšica podupire obitelj, te materijalne i nematerijalne potpore. Cilj je povećati udio djece u ukupnom stanovništvu, smanjiti prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma te povećati udio rođene djece od strane zaposlenih majki.
Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine koji je u izradi, mladima bi trebao olakšati početak života izvan roditeljskog doma.
„Za dobru demografsku sliku zemlje važni su kvalitetno obrazovanje, dobro radno mjesto, razvoj gospodarstva, pružanje usluga koje prate potrebe mladih ljudi i mladih obitelji, te ulaganje u stambene politike. Uz želju za stjecanjem vlastite nekretnine kod mladih se razvija potreba za priuštivim najmom. U skladu s time razvijat će se Nacionalni plan stambene politike“, kazala je državna tajnica Željka Josić.
Turizam je važan za punjenje državnog proračuna, no u sebi skriva i neke zamke.
„Turizam je postao smetnja! Imate stanove koje ne možete kupiti i poslove koje ne želite raditi! U Šibensko-kninskoj županiji je više stanova od stanovnika! Stambena politika i dobra radna mjesta su ključni. Čovjek, pogotovo onaj koji završi fakultet, treba si moći priuštiti stan. Ako želimo zadržati ljude, trebamo za njih stvoriti radna mjesta koja će im omogućiti ostanak u zemlji. U osam hrvatskih županija odakle je iseljeno mnogo mladih, gotovo da nema useljavanja ni zahtjeva za radnim dozvolama za strance. Bez ekonomskog sadržaja, poduzetnika i radnih mjesta taj prostor nikome ne nudi egzistenciju“, rekao je prof. dr. sc. Josip Tica, profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dodao je da Hrvatska uvozi radnike koji rade za minimalac za razliku od razvijenih zemalja koje uvoze radnu snagu bolje obrazovanu od svojih stanovnika.
Upitna postaje i kvaliteta mirovinskog sustava. Većina umirovljenika već danas prima mirovine koje im život drže na rubu siromaštva.
„Naš se mirovinski sustav temelji na međugeneracijskoj solidarnosti – konceptu starom 150 godina kada je, za razliku od danas, omjer starih i mladih ljudi išao u korist mladih. Taj će se koncept morati mijenjati. Možda će zaposleni morati birati između dva oblika osiguranja za mirovinu – onog nerizičnog koji osigurava minimalnu egzistenciju, te onog rizičnijeg. Mladi bi u svoju budućnost nakon radnog vijeka trebali početi ulagati onog trena kad izađu na tržište rada“, rekao je izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ekonomski stručnjaci slažu se da su sredstava iz fondova Europske unije imala pozitivan utjecaj na hrvatsku ekonomiju.
„U prvim smo godinama bili fokusirani na to da se sva sredstva koja su nam bila na raspolaganju, potroše, ali sada kada se u tome uspjelo, trebamo početi razmišljati o programiranju sredstava na način koji će dati najveći efekt na cijelu ekonomiju. Istraživanje koje sam zajedno s kolegom proveo, sugerira da je relativna veličina potpore vrlo važna, tj. da ne treba nužno bježati od koncentracije potpora na manji broj poduzeća. Malom se potporom u tvornici možda može zamijeniti dotrajali stroj, ali se relativno većom potporom mogu izgraditi novi pogoni te zaposliti novi ljudi čime se postižu izraženiji efekti“, kazao je Matej Bule iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke.
Ariana Vela, direktorica tvrtke Avelant, objasnila je kako politika Europske unije definira kojim se sektorima omogućuje financiranje iz EU fondova.
„Prijavitelji su zadani programskim dokumentima. Proteklih godina politika Europske unije promicala je zelenu i digitalnu tranziciju, a sada se, uz zelenu tranziciju, naglasak stavlja na zdravlje i obranu. U Hrvatskoj će idućih godina sredstva moći koristiti sektor energetike, zaštita okoliša, prerađivačka industrija, dio IKT sektora i startup zajednica. Velika poduzeća izgubila su mogućnost korištenja regionalne potpore u najrazvijenijoj regiji, a to je Zagreb. Naš će istraživački sektor trebati jače surađivati s industrijom“, rekla je Vela.
Dr. sc. Andrej Grubišić, direktor tvrtke Grubisic & Partners Corporate Finance, smatra kako u budućnosti prednost nad EU fondovima treba dati racionalizaciji državne potrošnje.
„EU fondovi su postali više stvar političke utakmice, a manje tržišne ekonomije. U Hrvatskoj i cijeloj Uniji postoji velik broj karijernih političara. Mnogi svoje interese smatraju svojim pravima. Ne smijemo tuđi novac smatrati svojim pravom! I euroskeptici se trgaju za ulazak u Europski parlament“, istaknuo je Grubišić te dodao da širenjem Unije očekuje smanjenje sredstava namijenjenih Hrvatskoj.
Konferencija 27 Stars: Hrvatska perspEUktiva kruna je istoimenog projekta koji studentska udruga Financijski klub ostvaruje u suradnji s Europskim dokumentacijskim centrom u Knjižnično-dokumentacijskom centru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj. Financijski klub okuplja studente sa zagrebačkih fakulteta i iz nekoliko visokih poslovnih te srednjih škola.
Foto: Božidar Banov
