Nije tajna da u današnje vrijeme u prirodi ne provodimo ni približno onoliko vremena koliko su to činili naši djedovi i bake, a brojna istraživanja pokazuju da se to negativno odražava na naše zdravlje i opće blagostanje. No znanost isto tako govori kako je moguće smanjiti mnoge štetne učinke predugog boravka u zatvorenim prostorima – rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da svaki boravak u prirodi pozitivno utječe na naš mozak. Evo kako na nas utječe priroda.
Smanjuje anksioznost
Brojna su istraživanja pokazala da boravak u prirodnom okruženju bogatom zelenilom smanjuje simptome anksioznosti i depresije. To se posebno odnosi na stanovnike gradova koji uglavnom u prirodi provode znatno manje vremena od stanovnika ruralnih područja.
Japansko istraživanje Influence of Forest Therapy on Cardiovascular Relaxation in Young Adults, objavljeno 2014. godine u časopisu Hindawi, bavilo se upravo tom temom. Sudionici istraživanja bili su podijeljeni u dvije grupe – prva grupa šetala je šumom, a druga centrom grada. Obje šetnje bile su jednakog trajanja i zahtjevnosti. Po završetku, sudionicima su mjereni otkucaji srca, krvni tlak i razina stresa. Rezultati su pokazali da je skupina koja je šetala šumom imala znatno niže otkucaje srca, nižu varijabilnost otkucaja srca i razinu stresa, kao i bolje opće raspoloženje.
Drugu skupinu znanstvenika zanimalo je u kakvom su odnosu boravak u prirodi i prekomjerno razmišljanje. Rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako šetnje prirodom smanjuju moždanu aktivnost u subgenualnom prefrontalnom korteksu, dijelu mozga koji se povezuje s prekomjernim negativnim razmišljanjem, što u konačnici doprinosi smanjenju razine anksioznosti.
Poboljšava memoriju
Sljedeća skupina znanstvenika utvrdila je kako šetnja šumovitim područjem poboljšava naše pamćenje i kognitivne funkcije, ali i da ista takva šetnja uz cestu koja ima četiri prometna traka neće rezultirati istim efektom. Psiholozi Marc Berman, John Jonides i Stephen Kaplan sa Sveučilišta Michigan objavili su 2008. godine u časopisu Psychological Science rezultate istraživanja koji govore da za samo jedan sat interakcije s prirodom svoju memoriju možemo poboljšati čak za nevjerojatnih 20%. Ista grupa istraživača došla je do još jednog iznenađujućeg podatka. Analizirajući reakcije ispitanika na fotografije prirodnih krajolika i urbanih središta, došli su do zaključka da čak i promatranje fotografija prirode može imati pozitivan učinak na našu memoriju.
Obnavlja fokus
Naši nam pametni telefoni, tableti, prijenosna računala i društvene mreže danas nude pregršt zanimljivih sadržaja, ali nam isto tako prečesto odvuku pažnju od onoga što nam je zaista važno. Međutim, naš mozak nije prilagođen da stalno bude aktivan na takav način. Ukoliko to zanemarimo, dolazi do pretjerane stimulacije prefrontalnog korteksa mozga što vodi ka mentalnom umoru i burnoutu. Srećom, redovitim odlaskom u prirodu i isključivanjem uređaja možemo svoj fokus “resetirati”, smanjiti “brain fog” i povećati svoju sposobnost rješavanja problema.
Razvija kreativnost
Obnavljanje fokusa u najužoj je vezi s priljevom kreativnih misli i ideja, uključujući sposobnost rješavanja zagonetki koje zahtijevaju kreativno razmišljanje. Rezultati EEG mjerenja pokazali su da boravak u prirodi smanjuje razinu naše frustracije i uznemirenosti, a povećava moždanu aktivnost koja se javlja prilikom meditacije. Budući da je upravo ta vrsta naše moždane aktivnosti povezana s kreativnošću, jasno je koliko vrijeme provedeno među biljkama i drvećem može imati velik utjecaj na naše razmišljanje. Walt Whitman, Henry David Thoreau i Vincent Van Gogh samo su neki od velikana u našoj povijesti kojima je priroda bila glavni izvor nadahnuća u radu.
Budi osjećaj velikodušnosti
Mnoga istraživanja otkrivaju kako čak i promatranje fotografija prirode (u usporedbi s gledanjem urbanih fotografija) povećava spremnost ljudi da pomognu drugima. Istraživanje Sveučilišta Berkeley Awe, the small self, and prosocial behavior, koje je predvodio profesor Paul Piff, pokazalo je kako osjećaj strahopoštovanja prema prirodi budi u ljudima osjećaj velikodušnosti. Istraživači su ispitanike podijelili u dvije skupine – jedna je skupina gledala fotografije šume u kojoj su rasla izuzetno visoka stabla, a druga je skupina promatrala fotografije visokih nebodera. Rezultati istraživanja nisu iznenadili znanstvenike – prva skupina ispitanika, koja je bila ispunjena strahopoštovanjem prema prirodi, osjećala se mnogo velikodušnije od skupine koja je promatrala nebodere.
Znanstvena istraživanja nam neprestano ukazuju na to koliko naše raspoloženje, kreativnost i fokus ovise o prirodi. Ona je skrivena snaga mnogih uspješnih ljudi koji svoje baterije redovito pune u prirodi. Bez obzira na količinu posla koja je pred vama, nemojte zaboraviti iskoristiti ovaj dragocjeni resurs koji je uvijek dostupan svakomu od nas.
Izvor: AK Health
