Čini se da su polarizacija i sukobi ovih dana posvuda – radno mjesto iz toga nije izuzeto. Kada provodite puno vremena s kolegama i menadžerima, velika je vjerojatnost da će s vremena na vrijeme doći do nekog konflikta. A kada on eskalira, pronalaženje zajedničkog jezika može izgledati kao nepremostiva prepreka. Nije stoga iznenađenje da rezultati istraživanja platforme za online edukaciju Udemy iz 2019. godine pokazuju kako među zaposlenicima postoji sve veća potreba za vještinama upravljanja sukobom. Izvještaj kaže da tjedno trošimo oko 2,8 sati na rješavanje sukoba, što znači bismo u tome trebali postati bolji. “Ono što trenutno vidim je puno reaktivnog ponašanja vođenog egom”, kaže medijatorica Louisa Weinstein, osnivačica tvrtke za medijaciju i treninge Conflict Resolution Centre. Naravno, reaktivno ponašanje je najvidljivije u politici, ali ono polako dopire do svih međuljudskih odnosa, kaže ona. Ako imate osjećaj da ste u konfliktu s nekom osobom došli do “mrtve točke” i ne vidite izlaz iz te situacije, pokušajte primijeniti sljedeće strategije koje vam mogu pomoći da ipak pronađete zajednički jezik:
Procijenite prepreke
Jedno od prvih pitanja koje si morate postaviti u pokušaju da dođete do točke dogovora jest što vam zapravo stoji na putu, kaže dr. Garriy Shteynberg, izvanredni profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Tennessee. Postoji li neka skrivena agenda ili razlog zbog kojeg druga strana ne bi htjela napraviti kompromis i pokušati doći do točke dogovora? “Postoje slučajevi u kojima su ljudi motivirani da se ne slažu”, kaže on. “Ponekad osoba jednostavno ne želi potražiti zajednički jezik s nekim tko vjeruje u nešto suprotno od nje. Ona želi ‘zacementirati’ trenutačnu ulogu kao dio svog identiteta. A za to joj je potrebno neslaganje.” Ako postoji takva dinamika, možda će se konflikt redovito pojavljivati, a zajedničke vrijednosti i dogovor nikako nećete moći pronaći. U takvom slučaju možda će vam trebati intervencija treće strane ili definiranje nekih osnovnih “pravila igre” za međusobnu komunikaciju.
Osvijestite svoje gornje i donje granice
Pronalaženje zajedničkog jezika zapravo je oblik pregovora, kaže Weinstein. Dakle, važno je razumjeti kakav ishod želite. “Koje su zapravo moje gornje i donje granice? Preko čega ne mogu prijeći? Koje su moje alternative? Počnite kreativno razmišljati. Nemojte se fokusirati na ideju ‘Kako da postignem da bude po mome?’, već se zapitajte ‘Kako iz ove situacije stvoriti nešto dobro?'”, kaže ona. Ljudi koji sudjeluju u konfliktu često previde ovakvo osmišljavanje scenarija, dodaje Weinstein.
Odaberite pravo vrijeme i mjesto
Kada radite na postizanju konsenzusa, trebate biti smireni. Dakle, ako ste uznemireni ili iziritirani međusobnim neslaganjem ili nekim komentarom, odvojite malo vremena kako biste se ohladili, kaže Gina M. Weatherup, osnivačica tvrtke za rješavanje sukoba na radnome mjestu Chantilly Mediation and Facilitation. Kada planirate sastanak, pripazite da za njega odvojite dovoljno vremena kako ne bi proticao u žurbi. Ako je moguće, odaberite neutralno mjesto. Ponekad je dobro promijeniti i ambijent te sastanak, umjesto u uredskim prostorima, održati u kafiću ili sobi za konferenciju.
Budite znatiželjni
Unaprijed formirano mišljenje ne može biti dobra polazna točka u procesu pronalaženja zajedničkog jezika, kaže Jaime-Alexis Fowler, osnivačica i izvršna direktorica savjetodavne tvrtke Empower Work koja se bavi izazovima na radnome mjestu. Potrudite se odbaciti ono što mislite da znate i zainteresirajte se za stavove, vrijednosti i druge motivacijske faktore sugovornika. “Kada se snažno držimo svoje perspektive, često se zaboravimo zapitati zašto uopće druga osoba tako snažno zastupa svoju perspektivu”, kaže ona.
Weinstein predlaže da se stavite “u cipele” druge osobe. Pitajte svaku osobu koja je uključena u konflikt što stvarno želi i pažljivo slušajte što svaka od njih govori. Pripazite također i na neverbalne signale koji bi mogli ukazivati na ono što prešućuju. “Ono što osoba u početku govori možda ne dotiče srž stvari. To je često samo način da vam pokaže kako je jaka”, kaže ona. Ponekad se ljudi samo žele osjećati osnaženo, osjećati da ih se čuje i cijeni. Osim toga, vrlo je korisno upoznati kolege na osobnoj razini – njihove interese, obiteljsku situaciju, hobije itd. – jer to učvršćuje veze među ljudima i unaprjeđuje međuljudsku komunikaciju i suradnju.
Odredite vrstu neslaganja
Među ljudima obično postoje tri vrste neslaganja, kaže Shteynberg. Jedno je neslaganje oko vrijednosti, a drugo neslaganje oko toga što je dobro. Treća vrsta neslaganja koje je sve češće je neslaganje oko osnovnih činjenica. Za početak je važno znati koju to zajedničku osnovu tražite. Pokušavate li uskladiti vrijednosti vezane uz tu odluku? Razilazite li se u stavovima o tome koja će vrsta akcija dati najbolje rezultate? Slažete li se uopće oko osnovnih činjenica? Postavljanjem pitanja, razgovor će se početi produbljivati pa će vrsta neslaganja postupno postajati jasnija. Ako, primjerice, tvrdite da je najbolji način za povećanje dobiti kupnja jeftinijih materijala, ali jedna od primarnih vrijednosti vašega kolege je pružanje najbolje moguće kvalitete, vjerojatno ćete razgovarati drugačije, nego ako vaš kolega smatra da to u ovom trenutku uopće nije vaš najvažniji izazov.
Uključite medijatora (treću stranu)
Ako unatoč svim naporima i dalje ne uspijevate pronaći zajednički jezik, možda ćete trebati uključiti medijatora koji će vam pomoći da se bolje snađete u cijeloj situaciji, kaže Weinberg. Medijator može objektivno sagledati situaciju, ublažiti napetost prisutnih te im olakšati da izraze svoje mišljenje i identificiraju područja u kojima se slažu. “Medijatori vam pomažu da ‘razvrstate stvari u prave pretince’ kako biste za njih mogli ponuditi prava rješenja i odrediti prioritete”, kaže ona.
Izvor: Fast Company
