Svakodnevno, u svom osobnom i poslovnom životu, donosimo beskrajan niz manjih ili većih odluka. No, budući da u većini slučajeva nismo svjesni svojih potisnutih uvjerenja, predrasuda i kognitivnih pristranosti, nesvjesni smo i načina na koji ta uvjerenja utječu na naše odluke. Pod utjecajem skrivenih pristranosti, odluke koje donosimo se, poput kamenčića bačenog u mirno jezero, odražavaju na mnoga druga područja našeg života. Ako ste u ulozi lidera, znate kakve sve posljedice može takav domino efekt ostaviti u organizaciji.
Kako, dakle, osvijestiti svoje skrivene pristranosti i donositi objektivne odluke koje vas neće kočiti u radu?
1. Postanite osvješteniji
Započnite s opažanjem svojih reakcija, odgovora i prosudbi u različitim situacijama. Obratite pažnju na svoje osjećaje u tim situacijama. Suočeni s različitošću, često imamo i fizičke reakcije – naročito kada prosuđujemo druge. Osvijestite svoje reakcije i zapitajte se: “Je li riječ o kognitivnoj pristranosti? Je li moja prosudba opravdana? Kako se osjećam?”
Jedan od primjera je rodna pristranost i uvjerenje da pripadnici jednog spola bolje obavljaju neki posao. Rodna pristranost još uvijek je česta u organizacijama i svakako je dobro otuda krenuti.
2. Identificirajte tko u vama i zašto budi osjećaj nelagode
Često na radnome mjestu postoji netko tko vam je antipatičan i iritira vas. Postanite znatiželjni. Zapitajte se: “Zbog čega tako reagiram u blizini ove osobe? Poznajem li ju zaista? Je li to zbog neke skrivene pristranosti i, ako da, koje?”
A možda je problem u tome što osoba ima drukčije poglede od vaših. Osjećate li se zbog toga neugodno? Osvještavanje osjećaja neugode dat će vam dobar uvid u vašu kognitivnu pristranost koje do tada niste bili svjesni.
3. Educirajte se o različitim vrstama kognitivnih pristranosti
Koncept kognitivne pristranosti prvi put je uveo psiholog Daniel Kahneman u svojoj knjizi Judgment Under Uncertainty: Heuristics and Biases. Autor naglašava da je naše jasno i odmjereno prosuđivanje u velikoj mjeri ograničeno skrivenim pristranostima. Evo nekih najčešćih:
• Pristranost potvrde: Ova pristranost javlja se kada tragate za informacijama koje podržavaju vaša uvjerenja, istovremeno odbacujući informacije koje ih ne podržavaju. U organizacijama se ova pristranost može javiti u obliku pristranosti sigurnosti koja nas navodi da ostanemo u zoni komfora i zadržimo status quo. Ako često poželite reći ‘Ne talasaj’, zapitajte se ‘Budi li promjena u meni osjećaj nelagode?’
• Pristranost sidrenja: Ova pristranost naziva se i pristranost prvog dojma. Govori da smo često impresionirani prvom idejom koja nam je predstavljena pa svoje odluke donosimo pod utjecajem tê ideje bez da razmotrimo ostale dostupne informacije. Zapitajte se: „Brzam li sa zaključcima? Temelje li se moje prosudbe na premaloj količini informacija? Osjećam li pritisak da brzo donesem odluku?“ I opet, obratite pažnju na to kako se osjećate te hoćete li se osjećati nelagodno ako usporite i odvagnete sve informacije. Ako je tako, osvijestili ste jednu od svojih skrivenih pristranosti.
• Pristranost pretjeranog samopouzdanja: Imam klijenta koji kaže da ima rješenje i prije nego što prezentira informacije svom timu. No, velika je vjerojatnost da ipak previše vjere polaže u sebe pa ga njegovo znanje i stavovi mogu ograničiti u donošenju dobrih odluka. Zajedničkim radom otkrili smo da ga je njegovo pretjerano samopouzdanje ometalo u prikupljanju informacija što je rezultiralo nepotrebnim rizicima. Ako ste poput moga klijenta, zapitajte se: „Oslanjam li se samo na svoje mišljenje? Mislim li da je moj doprinos vredniji od inputa ostatka tima?“ Ako se prepoznate u tome, stvorite sustav u kojem ćete objektivnije prikupljati informacije te koristiti dijagrame za analizu podataka i stavova.
• Pogreška atribucije: Gotovo svi nesvjesno radimo ovu pogrešku koja uvelike otežava pronalaženje rješenja. Kada se pojavi problem, skloni smo fokusirati se na druge i okrivljivati ih, umjesto da situaciju objektivno sagledamo. No, ako se fokusiramo na situaciju/problem, a ne na pojedinca, moći ćemo zadržati objektivnost i pokazati više empatije prema suradnicima. Razvojem emocionalne inteligencije jačamo i vještinu empatije. Zapitajte se: „Mogu li se staviti u cipele ove osobe?“ To će vam pomoći da stvari sagledate iz njegove/njezine perspektive i proširite svoju svjesnost.
To su samo neke od kognitivnih pristranosti koje utječu na našu perspektivu i odluke. Prisjetite se koje su sve nesvjesne pristranosti utjecale na vaše mišljenje i ponašanje i kako pa to zapišite na papir. Kada svjesno počnemo istraživati svoje pristranosti, uvjerenja i predrasude, počinjemo mijenjati svoje misaone obrasce i donositi bolje odluke.
Izvornu objavu pronađite na poveznici.
