Vodeći stručnjaci iz područja ljudskih resursa, psihologije i poslovnog svijeta okupili su se u Rovinju na HR.Weekendu kako bi raspravljali o ključnim temama koje oblikuju suvremena radna okruženja.
Na predavanju pod pokroviteljstvom Algebra Poslovne škole pod nazivom Making The Good Life a More Central Part of Work (and Beyond): Lessons from the Longest Study of Happiness postavljeno je jedno od najvažnijih pitanja: postoji li univerzalni recept za sreću? Klinički psiholog dr. sc. Marc Schulz predstavio je rezultate najduljeg longitudinalnog istraživanja o sreći na svijetu, koje je započelo na Harvardu još 1938. godine. Ključni rezultat tog istraživanja bio je taj da su upravo kvalitetni odnosi – prijateljstva, ljubavne veze, obitelj te naposljetku i odnosi s poslovnim kolegama – ključni za smislen i ispunjavajući život. Istraživanjem je i dokazano i da su se sudionici koji su imali bliske i kvalitetne odnose, brže oporavljali od fizičkih ozljeda i imali bolju mentalnu stabilnost, dok je usamljenost bila povezana s većim zdravstvenim poteškoćama i povećanom stopom izostanaka s posla.
Govoreći o inkluziji i pripadnosti potpredsjednica za radnu kulturu i inicijative za raznolikost CBS Sportsa Ndidi Massay u raspravi 1 na 1 s Mirtom Pađan Lee pod nazivom DEI in US Sports Media, pod pokroviteljstvom SD Worx, istaknula je kako osjećaj pripadnosti doprinosi boljem angažmanu zaposlenika, motiviranosti, produktivnosti, to je ono u čemu „uvijek možemo biti bolji“. Njezini glavni ciljevi uključuju izgradnju raznovrsnije radne snage, s većom raznolikošću na višim razinama koja uključuje ljude različitih nacionalnosti, više žena svih rasa, više osoba s invaliditetom i LGBTQ+ zaposlenika. Otkako je preuzela posao, bila je na svojevrsnoj turneji, s ciljem poticanja iskrenih razgovora o pristranosti, privilegijama i pripadnosti. „U sportu je važno da pripadnost osjete i navijači, igrači, menadžeri, cjelokupna zajednica. Pripadnost je više od HR-a i društveno odgovornog poslovanja“, naglasila je. A za razliku od pripadnosti koja se ne može teže izmjeriti, budući da se temelji i na osobnom dojmu, inkluzija se jasno može očitati. Koliko je žena u sportu, koliko sponzora ima pojedini sport, je li neki sport rezerviran samo za izabrane – samo za bogate ili samo za bijelce – statistika je jasna.
Među zaposlenicima uvijek aktualne teme: home-work balance i transparentnost plaća
Kakva je budućnost rada i kako se organizacije prilagođavaju novim modelima te koji su odgovori na novu stvarnost te kako se zaposlenici i organizacije nose s njom otkrile su nam Mplus i Manpower Croatia, sestrinske kompanije u sklopu BOSQAR INVEST grupacije. Provedeno istraživanje na uzorku od 10 770 ispitanika te preko 15 različitih industrija potvrdilo je kako je ispitanicima preferirani radni model upravo hibridni model, na sljedećem mjestu je fluidni, te na posljetku rad iz ureda. Još jedan zanimljiv podatak s ovog panela je i kako 63 posto ispitanika preferira manje financijske uvijete, ako je to uvjet veće radne fluidnosti. Što na temu fleksibilnosti modela rada misle velike kompanije poput Spana i Ina Grupe, podijelili su Tome Barić, Direktor HR-a INA Grupe i Ana Visković, HR Development Manager. I oni su se složili da podržavaju fleksibilnost koja ne mora biti samo remote rade, već je bitno da je posao napravljen na kraju dana te da zaposlenici ostanu prodktivni.
Jedna od najkontroverznijih tema bila je transparentnost plaća. Na početku panela „Imagine all the people… Know your salary“, publika je interaktivnim glasovanjem otkrila da 57 % podržava ideju o transparentnim plaćama, iako samo 9 % kompanija to prakticira. Andrea Jurčević iz Aircasha istaknula je kako je transparentnost ključna za stvaranje povjerenja u kompaniji, no Mario Komljenović iz Plive naglasio je da će najveću korist od transparentnih sustava imati menadžeri, jer će “teške odluke prebaciti na sustav.”
Kad vrućina nije samo od posla
Menopauza je prirodni biološki proces, no pitanje je tretira li ga društvo kao dio zajedničke brige ili isključivo kao „ženski problem“? Na panelu „Zadovoljstvo zaposlenica od perimenopauze do postmenopauze“ raspravljali su klinička psihologinja Branka Bartolić, neurolog Goran Ivkić te voditeljica HR-a u Hattrick PSK Petra Grubišić, koji su naglasili kako hormonalni disbalans kroz perimenopauzu i menopauzu utječe na brojne žene, posebno one koje su još uvijek aktivne na tržištu rada. Ivkić je humorom pojasnio razlike između faza menopauze, dok je Bartolić istaknula važnost edukacije poslodavaca i kolega o simptomima koje žene proživljavaju, poput valova vrućine, migrena, anksioznosti i depresije. Panelisti su se složili da je ključno prilagoditi radne uvjete i ponuditi podršku kako bi žene imale mogućnost raditi na način koji im je ugodan i zdrav.
HR kao ključni strateški partner
Jedan od najdinamičnijih panela bio je „Što uprava zapravo želi od svog HR odjela?“, gdje je tema partnerstva između HR-a i menadžmenta dominirala diskusijom. Anita Letica iz Philip Morris Zagreba istaknula je kako HR ne samo da treba imati mjesto “za stolom”, već mora biti ključni strateški partner. “HR mora predvidjeti što će se dogoditi i biti spreman na nepredvidivo,” komentirao je Hrvoje Josip Balen iz Algebre. Tomislav Car iz Productive naglasio je važnost balansa između podrške zaposlenicima i objektivnog sagledavanja poslovnih potreba. „HR ne smije biti sindikat, ali ni previše sklon upravi – balans je ključan.”
Kako definirati tko smo kao organizacija? Na panelu „Korporativni identitet – (samo)otkrivanje i prihvaćanje„ posvećenom korporativnom identitetu raspravljale su stručnjakinje Milena Dolenc, Slađana Milenković i Ana Zrinski Smoljo. Ključ rasprave bio je o tome kako lideri igraju ključnu ulogu u oblikovanju identiteta kompanije, ali i kako je važno uključiti sve zaposlenike u taj proces. Panelistice su naglasile da korporativni identitet mora odražavati temeljne vrijednosti tvrtke, a ključni faktori za uspješno oblikovanje identiteta su autentičnost, suradnja između odjela i transparentna komunikacija.
Koliko AI mijenja način rada?
Umjetna inteligencija drastično mijenja način na koji radimo, a Nataša Bišćan Filipović iz Boston Consulting Groupa osvrnula se na ove promjene na panelu Making Work Work in the Age of AI. Zanimljiv trenutak bio je kad je istaknula podatak da 39 % ljudi u regiji svakodnevno koristi AI alate poput ChatGPT-a, dok se tek 5 % zaposlenika boji da će ih AI zamijeniti. „U zemljama EU-a zaposlenici su opušteniji, ali možda baš zato manje ulažu u učenje o novim alatima,” komentirala je Bišćan Filipović. No, istaknula je i kako se prioriteti mijenjaju – sve više zaposlenika traži ravnotežu između posla i privatnog života. Burnout je također bio tema diskusije, s naglaskom na to kako je pandemija brisala granice između radnog i privatnog života, što je dovelo do češće pojave iscrpljenosti.
Drugo izdanje HR.Weekenda završeno je inspirativnim razgovorima i konkretnim smjernicama koje vode prema stvaranju boljeg radnog okružja za sve. S obzirom na sve što se čulo i naučilo, jedno je sigurno – treći HR.Weekend sljedeće godine već sada jedva čekamo!
