Zdenko Lucić državni je tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U svom radu fokusiran je na međunarodnu suradnju, gospodarsku diplomaciju i jačanje vanjskotrgovinskih odnosa Hrvatske s inozemstvom. Jednako tako, Lucić je zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), zatim nacionalni povjerenik za Expo 2025 Osaka, predsjednik Odbora za trgovinske kapacitete i standarde UN-ove Ekonomske komisije za Europu (UNECE) (imenovan na drugi dvogodišnji mandat). Profesionalac je s iskustvom u privatnom i javnom sektoru, koji smatra da uspjeh ovisi o kontinuiranom radu, planiranju i izvršenju.
Dolazite iz poslovnog sektora, a potom se aktivno uključujete u javnu upravu. Kako je ta tranzicija utjecala na Vaš način rada i pogled na gospodarsku diplomaciju?
Kroz iskustvo privatnog sektora, vođenja nacionalne agencije za investicije, rukovodećih funkcija u Ministarstvu gospodarstva te sada u diplomaciji, dobro vidim koristi naše mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu. Gospodarska diplomacija zauzima bitno mjesto u međunarodnim diplomatskim odnosima. Tako i hrvatska gospodarska diplomacija, zajedno s drugim tijelima i poslovnim udruženjima, aktivno sudjeluje u promicanju i zaštiti hrvatskih gospodarskih interesa u inozemstvu. Naš sustav gospodarske diplomacije poglavito je usredotočen na podršku hrvatskim tvrtkama prilikom izlaska na strana tržišta i povećanju izvoza te u sinergiji s Ministarstvom gospodarstva, u privlačenju izravnih stranih ulaganja.
Jednako tako, važno je podići svijest naših građana i poslovnih ljudi da u svijetu mogu koristiti usluge naše diplomacije, kao i EU delegacija, pogotovo u zemljama gdje Hrvatska nema rezidentnog predstavnika.

Hrvatska je trenutno prisutna na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, a Vi ste Nacionalni povjerenik za ovogodišnji EXPO. Izložba je otvorena do 13. listopada 2025. Kakvu poruku šaljemo svijetu našim nastupom i što posjetitelji mogu doživjeti u hrvatskom paviljonu? Kojim temama i vrijednostima se predstavljamo?
Ono što me posebno veseli jest da se Hrvatska u malom prostoru EXPO-a ističe veličinom ideje i inovativnosti. Ovo je prvi put da se temperatura prenosi u stvarnom vremenu s jedne lokacije (u našem slučaju 43) na drugu lokaciju na Zemlji.
Nastupom na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, Hrvatska svijetu šalje poruku o sposobnosti naše zemlje da kroz inovaciju i znanje odgovori na suvremene globalne izazove. Tema našeg paviljona – „Hrvatska – klimaraznolikost“ – proizašla je iz činjenice da se na relativno malom geografskom prostoru Hrvatske susreću različite klime.
U paviljonu posjetitelji imaju priliku doživjeti autentične temperaturne uvjete hrvatskih regija u pet temperaturnih zona, zahvaljujući naprednim tehnologijama koje repliciraju stvarne temperature iz Hrvatske. Na taj način predstavljamo Hrvatsku ne samo kao turističku destinaciju, već i kao zemlju znanstvene izvrsnosti, klimatske raznolikosti i visokog stupnja ekološke svijesti. Multimedijske instalacije, različite temperature po zonama paviljona i termalne kamere čine iskustvo paviljona edukativnim i nezaboravnim.
Na Svjetskoj izložbi očekuje se više od 28 milijuna posjetitelja, tako da će Hrvatska biti doista vidljiva na svjetskoj sceni. Kako ocjenjujete dosadašnji odjek hrvatske prezentacije u Japanu – ne samo kod posjetitelja, nego i u poslovnim i diplomatskim krugovima?
Paviljon Republike Hrvatske je od otvorenja izložbe do kraja lipnja posjetilo više od 160.000 ljudi, što je iznimno velik broj u tako kratkom vremenskom razdoblju. Odaziv posjetitelja potvrđuje da je kreativni koncept paviljona – kombinacija tehnologije i prirode, naišao na snažan interes i pozitivne reakcije. To što su ljudi voljni čekati u redu duže od pola sata kako bi posjetili naš paviljon – velika je stvar. Jednako važno, paviljon je postao i mjesto susreta s japanskim poslovnim partnerima, predstavnicima organizacija, diplomatima i medijima.
Kako gospodarski sektor Hrvatske – posebno male i srednje tvrtke – koriste priliku predstavljanja na EXPO-u? Može li se očekivati dugoročna korist našeg nastupa – primjerice, povećanje izvoza, turistički interes ili ulaganja?
EXPO je jedinstvena globalna platforma koja omogućuje vidljivost hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te partnerske institucije omogućili su predstavnicima hrvatskih tvrtki da se aktivno uključe kroz tematske tjedne i prezentacije. U okviru Nacionalnog dana Republike Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka, koji će se održati 21. rujna 2025., organizira se sudjelovanje hrvatskih tvrtki na Gospodarskom forumu Japan – Hrvatska.
Ovaj posjet predstavlja izvanrednu priliku za jačanje gospodarskih odnosa i uspostavu novih poslovnih veza s gospodarstvenicima iz Japana, kao i drugih zemalja koje sudjeluju na EXPO-u.

Nakon što EXPO 2025 završi, hrvatski će paviljon biti postavljen i u Hrvatskoj. Što očekujete od njegova prikazivanja domaćoj publici – hoće li to biti prilika za jačanje domaće svijesti o hrvatskoj inovativnosti ili možda dodatni poticaj turističkoj i tehnološkoj promociji zemlje?
Vraćanje paviljona u Hrvatsku nakon završetka izložbe predviđeno je kao nastavak njegove misije, ali ovaj put s fokusom na domaću publiku. Bit će to prilika za edukaciju i inspiraciju, ali i za poticanje nacionalne svijesti o hrvatskoj klimaraznolikosti, kao i genijalnosti ideje autora paviljona te izvrsnosti njegove izvedbe. Osim promocije tehnologije, dizajna i održivosti, paviljon može postati novi kulturno-turistički sadržaj, posebno ako se integrira u prostor nekog muzeja ili obrazovne institucije.
S obzirom na trenutne globalne trgovinske napetosti, osobito između SAD-a i EU-a, kakve konkretne mjere Hrvatska poduzima kako bi zaštitila svoje izvoznike, posebno u osjetljivim sektorima poput farmaceutike i elektroindustrije?
Tema odnosa sa SAD-om, mogu slobodno reći, nezaobilazna je tema svih sastanaka na temu trgovine. Činjenica je da Europska komisija ulaže maksimalne napore kako bi smirila aktualne napetosti i pridonijela dogovorenom rješenju s američkim partnerima.
Na nacionalnoj razini dijelimo zabrinutost industrije, poslovnog sektora i potrošača te smo s njima kontinuirano u kontaktu. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je nadležno za pitanja zajedničke europske trgovinske politike, od prvoga dana provodi konzultacije i u kontaktu je s relevantnim institucijama i poslovnim udruženjima.
S ciljem formiranja institucionalne suradnje i radi zaštite interesa hrvatskih izvoznika usred trgovinskih napetosti sa SAD-om, Vlada RH je 16. travnja osnovala Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD. Povjerenstvom predsjeda ministar gospodarstva Ante Šušnjar, dok ja imam ulogu zamjenika predsjednika. Sastavljeno je od ključnih državnih institucija, ministarstava, poslovnih udruženja – HGK-a, HUP-a, Hrvatskih izvoznika te HBOR-a.
Dok analiziramo daljnji razvoj situacije, komuniciramo s relevantnim institucijama, gospodarstvenicima i udruženjima. Važno je da imamo relevantne podatke i analize te artikuliran stav hrvatske industrije kako bismo mogli definirati stajališta koja iznosimo na stručnim radnim tijelima Europske unije, gdje se donose odluke na razini EU.
IT industrija, farmaceutika i biotehnologija; prehrambena industrija, industrijska proizvodnja (strojevi i oprema) i usluge te logistika i transport imaju najveći potencijal za izlazak na strana tržišta.
Kažete kako smo imali dosad i većih kriza, ali se naše gospodarstvo relativno brzo oporavljalo od toga. Što Hrvatska i EU moraju činiti za daljnje jačanje zajedničkog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te za širenje tržišta za poslovanje?
Vlada kontinuirano provodi aktivnosti poreznog rasterećenja, smanjenja parafiskalnih nameta, ali i smanjenja administrativnog opterećenja našega gospodarstva. Uz nikad veću dostupnost EU sredstava, nacionalnih sredstava te financijskih instrumenata, to je sve dodatni poticaj našem gospodarstvu. Hrvatsko gospodarstvo pokazalo se žilavo u svim ovim krizama i naš BDP raste dobrim stopama već dulje vrijeme. Vlada je u svim ovim krizama pravovremeno reagirala i osigurala našim građanima i poduzetnicima ono najbitnije. I dalje se aktivno radi na daljnjem jačanju otpornosti našega gospodarstva.
Važan uspjeh je i ulazak u Eurozonu i Schengen, čime naše tvrtke lakše ostvaruju sve dobrobiti zajedničkog tržišta.
Hrvatska aktivno prati sva aktualna geopolitička i gospodarska zbivanja te bilateralno, i zajedno s EU-om, nastoji pronaći odgovarajuća rješenja, ali također pritom razmišlja i o koracima koji vode naprijed. U tom smislu, značajna je uloga Omnibus paketa.
Naime, kako bi EU ojačala globalno svoju konkurentnost, u vrijeme velikih nesigurnosti u svijetu, ujedno zadržavajući ciljeve zelene tranzicije, donesen je Omnibus paket. Namjera je smanjiti administrativno opterećenje tvrtkama za 25%, dok to smanjenje za mala i srednja poduzeća iznosi 35%. To je jako bitno i za Hrvatsku. Očekivani učinci ovoga paketa predviđaju godišnje uštede od 6,3 milijarde eura i mobilizaciju dodatnih 50 milijardi eura ulaganja.

Koje sektore hrvatskoga gospodarstva smatrate najperspektivnijima za internacionalizaciju?
Internacionalizacija je nužna za tvrtke koje žele ostati konkurentne i otporne. To se prvenstveno odnosi na IT sektor, poslovne usluge, industrijsku proizvodnju (strojevi i oprema) i usluge, farmaceutiku i biotehnologiju; prehrambenu industriju te logistiku i transport. U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kroz svoju mrežu nastavit će djelovati kao most između tvrtki i stranih tržišta, smanjujući tvrtkama rizike poslovanja, uklanjajući prepreke za ulazak na strana tržišta i povećavajući prilike za poslovanje.
Koji su Vam osobno najveći izazovi, a što Vas najviše motivira?
Najveći izazovi su okupiti i zadržati dobar tim. To je u svakom poslu velik izazov. Srećom, moja zaduženja, poput procesa ulaska Hrvatske u OECD ili nastupa Hrvatske na Expo 2025 Osaka, pomažu privući ljude na ove projekte i iz drugih resora.
Vezano za motivaciju, dobra stvar je da projekti koje radim imaju mjerljive rezultate. Primjerice, kad smo započeli pristupni proces za ulazak u OECD, bilo smo na zadnjem mjestu po usklađenosti s pravnim instrumentima OECD-a među 6 zemalja kandidatkinja. Raduje me što smo u manje od 3 godine od početka pristupnog procesa, daleko ispred preostalih 5 zemalja koje su započele proces s nama (u međuvremenu su još 2 zemlje započele pristupni proces). Dosad smo održali čak 76 rasprava pred odborima i pododborima. Raspravi pred radnim tijelima OECD-a predstoji temeljiti rad i prethodna procedura, koji traju od 6 do 24 mjeseca, ovisno o usklađenosti pojedine zemlje kandidatkinje s pojedinim politikama OECD-a.
Danas je Hrvatska na 20 zatvorenih odbora s 19 usvojenih formalnih mišljenja, od ukupno 25 odbora koji ocjenjuju Hrvatsku u ovom pristupnom procesu. Također, zatvorili smo 24 od 26 pododbora, odnosno radnih skupina, koje djeluju unutar ovih 25 krovnih odbora.