Europski parlament pozdravio je politički dogovor šefova država i vlada o fondu oporavka, ali je istodobno izrazio nezadovoljstvo nizom rezova u prijedlogu dugoročnog proračuna. Zastupnici su poručili kako neće prihvatiti dovođenje pred gotov čin te da su spremni uskratiti pristanak za budžet za razdoblje od 2021. do 2027. ako se ne unesu potrebne promjene kojima bi se zaštitili politički prioriteti EU-a.
Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj na izvanrednoj plenarnoj sjednici upozorio kako se predloženim rezovima u obrazovanju, digitalizaciji i inovacijama ugrožava budućnost novih generacija. Istaknuo je da je u kontekstu globalne pandemije opasno smanjivati zdravstvene i istraživačke programe te da u sve nestabilnijem međunarodnom okruženju nije mudro rezati programe za azil, migracije i upravljanje granicama. Također, zatražio je reformu sustava vlastitih sredstava, odnosno uvođenje novih izvora vlastitih prihoda EU-a u obliku ekoloških i financijskih naknada.
Uz poruku da postojeći prijedlog nije prihvatljiv, europarlamentarci su izrazili žaljenje zbog toga što je Europsko vijeće značajno oslabilo napore za povezivanjem uvjeta korištenja EU novca s poštivanjem načela vladavine prava. Parlament podsjeća da kao suzakonodavac mora pristati na svih 40 programa EU-a koji se financiraju u okviru dugoročnog proračuna te je izrazio spremnost na sudjelovanje u konstruktivnim pregovorima s Vijećem kako bi se postojeći prijedlog čim prije poboljšao. Prema dogovoru čelnika država članica, novi dugoročni proračun trebao bi iznositi 1074 milijardi eura, a fond oporavka 750 milijardi eura koje će se prvi put u povijesti EU-a namaknuti zaduživanjem na financijskom tržištu.
