Međuljudski odnos dvosmjerna je ulica – obje strane dijele odgovornost za sklad ili napetost. To načelo ne vrijedi samo za prijateljske i partnerske odnose, već i za sve vrste poslovnih odnosa. No u većini se slučajeva rasprave o zdravlju organizacije, upravljanju i liderstvu gotovo isključivo fokusiraju na lidera, zanemarujući prirodu odnosa. Lideri, naravno, imaju najveću odgovornost za izgradnju povjerenja i stvaranje zdravog okruženja jer imaju najveći doseg potreban za stvaranje takve kulture. No isto je tako važno prepoznati da tim može biti uspješan i zdrav samo ako se svi potrude.
Razlog zašto o ovome govorim je fascinantno istraživanje autora Jean-Francoisa Manzonija i Jean-Louisa Barsouxa Are Your Subordinates Setting You up to Fail? objavljeno u časopisu MIT Sloan Management Review. Naslov mi se činio nesretno odabranim – odiše negativnošću i kontradiktornošću… Nije dobar početak. Ali osoba kojoj vjerujem, preporučila mi je članak, stoga sam ga pročitao poštujući njezino mišljenje. Osim što se u članku pomalo pretjeralo s korištenjem riječi “šef”, zaključci istraživanja vrlo su uvjerljivi. Evo koji su meni osobno bili najzanimljiviji:
- Očekivanja koje podređeni imaju od “šefa” u prvih pet dana njihovog poslovnog odnosa, snažan su prediktor razvoja tog odnosa u sljedećim tjednima i mjesecima.
- Novi lideri često precjenjuju utjecaj svojih dobrih namjera i dobroga karaktera.
- Ako podređeni posumnjaju da imaju “teškog šefa” pronaći će za to potreban dokaz.
- Istraživanja pokazuju da su ljudi skloniji donositi pojednostavljene kognitivne prosudbe kada su preopterećeni, rastreseni ili pritisnuti rokovima.
- Podređeni nisu nemoćne, nedužne žrtve. Imaju kolektivnu povijest i individualnu osjetljivost koja liderima može znatno otežati da budu učinkoviti.
- “Onoga trenutka kada se pojavi sumnja u motive neke osobe, sve što ta osoba čini djeluje kontaminirano.” – Mahatma Gandhi
Snažne izjave, zar ne? Ovo istraživanje pokazalo je kako je utjecaj “ranih” pogrešaka lidera trajan – usprkos tomu što svi znaju da je lider samo čovjek koji može pogriješiti. Ovdje se zaista jasno vidi koliki je značaj prvog dojma! Novi lideri često se previše oslanjaju na svoju povijest pretpostavljajući da će drugima biti očite njihove dobre namjere. Ova pretpostavka ne uzima u obzir da će podozriv tim, koji nema dovoljno informacija, analizirati svaku riječ i potez novog lidera. U takvim situacijama lideru je vrlo teško izgraditi povjerenje u timu jer se njegov fokus u velikoj mjeri preusmjerava na izbjegavanje pogrešnih koraka. Takve lekcije sam i osobno naučio na vlastitim pogreškama. Evo nekih:
- Biti otvoren i iskren nije dovoljno ako nemate izgrađen kredibilitet… A to zahtijeva vrijeme.
- Izrazite iskrenu želju za otvorenom komunikacijom, zatim manje govorite, a više slušajte. Vaše reakcije na riječi sugovornika govorit će umjesto vas.
- Pretpostavite plemenitu namjeru. Ako promatrate rad drugih bez ikakve zlonamjernosti, pogreške su samo pogreške umjesto da ih ocijenite kao potkopavanje ili sabotažu. Kroz objektiv plemenite namjere, riječi će biti okrenute prema uspostavljanju konstruktivne komunikacije, umjesto da prerastu u napad ili širenje negativnosti.
- Važno je shvatiti da smo svi “nedovršeni proizvod”. Prihvatite tuđe, ali i vlastite nedostatke. Težite rastu i napretku te na tom putu pomognite drugima.
- Unatoč svim naporima, nećete uvijek moći sa svima uspostaviti željeni odnos. Ako objektivno možete reći da ste dali sve od sebe, oprostite sebi i drugima kada stvari ne uspiju onako kako ste zamislili.
Izvor: LinkedIn
