Dubravko Posavec, direktor Solida Grupe, za novi broj Poduzetnika ispričao je priču o svom poduzetničkom putu…
„Poduzetništvo me oduvijek zanimalo, stoga sam uvijek nastojao učiti o različitim djelatnostima i kroz posao dati svoj doprinos hrvatskom gospodarstvu. Godine 1991. počeo sam se baviti mjenjačkim poslovima, trgovinom i ugostiteljstvom, a 1998. osnovali smo štedno-kreditnu zadrugu koja je u deset godina postojanja postala najveća štedno-kreditna zadruga u Hrvatskoj s 11 poslovnica. Nakon promjena zakonodavnog okvira kojima su štedno-kreditne zadruge ukinute, zatvorili smo svoje poslovnice. Nastupila je i financijska kriza, a mi smo, iako je bilo iznimno izazovno, nastavili pratiti gospodarska strujanja i razvijati poslovne ideje za koje smo vjerovali da mogu dati dugoročne pozitivne rezultate i pružiti sigurnost našim zaposlenicima. U Ivancu smo izgradili poslovno-stambenu zgradu, a prije desetak godina počeli smo se baviti solarnom energijom nakon što smo prepoznali kako se sve veći naglasak u svijetu stavlja na obnovljive izvore energije. Prvi projekt, odnosno prva solarna elektrana Solida Grupe bila je izgrađena upravo na mojoj obiteljskoj kući. Nakon toga posvetili smo se izgradnji solarnih elektrana na tlu i danas ponosno mogu reći da imamo 22 solarne elektrane u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a ove godine ćemo izgraditi još sedam solarnih elektrana. Izgradnje naših solarnih elektrana su projekti koji me izuzetno vesele i u čiji uspjeh uvijek vjerujem. Ponosan sam što smo prije desetak godina prepoznali ovaj trend. Smatram da je upravo ljubav prema razvoju i provedbi novih ideja te praćenje svjetskih trendova ono što nas razlikuje od drugih tvrtki i što nam omogućuje da već godinama uspješno poslujemo.“
Obnovljivi izvori energije, posebno solar, već su duže Vaš poduzetnički put. Kada ste se počeli zanimati za ovo područje i što je tomu bio razlog?
Uvijek nastojim imati određeno razumijevanje aktualnosti i noviteta na globalnom tržištu te se nastojim kontinuirano educirati o inovacijama i idejama koje mijenjaju našu svakodnevicu. Solarni paneli i solarne elektrane bile su jedan od trendova koji me zainteresirao više nego drugi i u koji sam vrlo brzo povjerovao, stoga sam nekoliko godina proveo educirajući se o njima. Što sam više shvaćao način na koji funkcioniraju, sve je jača bila želja da se ozbiljnije počnem baviti solarnom energijom. Prvu solarnu elektranu na krovu obiteljske kuće izgradili smo 2012. godine. U tom smo trenutku imali potreban kapital za ulaganje te smo započeli priču koju danas razvijamo putem solarnih elektrana na tlu.
Dosad ste izgradili 22 solarne elektrane na sjeveru Hrvatske. Tijekom 2022. godine trebali biste izgraditi još sedam novih solarnih elektrana u Varaždinskoj županiji. Što su one donijele županiji iz perspektive osiguranja energije?
Teško je reći da energija nastala u našim solarnim elektranama ima izravan utjecaj na opskrbu u županiji. Naime, za svu proizvedenu energiju imamo sklopljen ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije. HROTE sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije otkupljuje energiju proizvedenu u našim solarnim elektranama te je distribuira dalje. Ono što možemo reći jest da vjerujemo da će izgradnja solarnih elektrana imati pozitivan učinak po pitanju zapošljavanja te dovođenju investitora, koji ne samo da će pomoći pri izgradnji novih elektrana, već će pomoći i razvoju okolnih mjesta i gradova u prave urbane sredine, nudeći lokalnom stanovništvu više sadržaja i sigurnosti otvaranjem novih radnih mjesta. Uvijek smo u potrazi za investitorima koji će nam pomoći u realizaciji projekata poput ovoga.
Godinama uspješno poslujete. Možete li ukratko predstaviti Solida d.o.o.?
Solida Grupa posluje već više od 20 godina, a danas simbolično imamo i toliko zaposlenih. Zapošljavamo stručnjake za različita područja što nam je i omogućilo uspješno poslovanje i održavanje kroz izazove kriza koje su se pojavljivale u više navrata otkada poslujemo. Danas nam je primarna djelatnost izgradnja solarnih elektrana i vjerujemo da ćemo kao tvrtka i dalje rasti s obzirom na pozitivne trendove ulaganja u industriju održivih izvora energije.
Hrana, energija i IT sektor danas su ključni za razvoj svake države. Zanima me Vaš stav o značaju sektora energije za državu.
S obzirom na aktualnosti, situaciju na istoku Europe koja nužno utječe i na nestabilnosti tržišta energenata, neovisnost o energetskim izvorima pokazala se i više nego nužnom. Ovisnost o uvozu stvara rizike koje je uvijek poželjno izbjeći. Poticanje izgradnje elektrana obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vjetroelektrana, ne samo da stabilizira državu u odnosu na ovisnost o međunarodnom tržištu, već potiče razvoj industrije, otvara radna mjesta i omogućuje našem gospodarstvu održiviji razvoj prema Zelenom planu, odnosno strategiji Europske unije koja potiče prelazak na obnovljive izvore energije. Nadamo se da će potencijal obnovljivih izvora energije biti prepoznat te da će se stvoriti zakonski i regulatorni okviri za izgradnju i integraciju obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Na taj bismo način zasigurno osigurali veću energetsku neovisnost.
Pandemija nas je usmjerila na ono najvažnije – zdravlje, lokalnu zajednicu, dostupnost hrane i energije. Jesu li i kojoj mjeri obnovljivi izvori energije put u energetsku neovisnost?
Neovisnost o uvozu energenata daje određenu dozu stabilnosti svakoj državi, ona se treba poticati, a ulaganje u obnovljive izvore energije je zasigurno jedan od načina poticanja energetske neovisnosti. Hrvatska je zemlja koja ima puno za dati po pitanju obnovljivih izvora energije. Postoji velik potencijal – od sunčeve energije do vjetra i vode. Potrebno je ulagati u to i razvijati sektor obnovljive energije koji bi mogao postati značajan stup hrvatskog gospodarstva. Time se ne otvara samo mogućnost samoopskrbe energijom, već i izvoza ako se potencijal u potpunosti prepozna i iskoristi.
Zašto obnovljivi izvori energije još nisu naišli na dovoljnu zastupljenost u proizvodnji energije (ili griješim)?
Interes investitora postoji. No procedura ishođenja potrebnih dozvola je vrlo iscrpna i u prosjeku traje, kada govorimo o otvaranju jedne manje elektrane, minimalno četiri godine. Morate biti veoma uporni kako biste u Hrvatskoj postigli željene rezultate. Nužne su promjene u proceduralnom i zakonodavnom okviru koje će poticati, a ne sputavati korištenje energije iz obnovljivih izvora.
Poticanje izgradnje elektrana obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vjetroelektrana, ne samo da stabilizira državu u odnosu na ovisnost o međunarodnom tržištu, već potiče razvoj industrije, otvara radna mjesta i omogućuje našem gospodarstvu održiviji razvoj prema Zelenom planu, odnosno strategiji Europske unije koja potiče prelazak na obnovljive izvore energije.
Može li se, kako i dokad Hrvatska osloniti na vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora? Imate li neke podatke o korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?
Može, ali uz značajna ulaganja u prijenos na visokom naponu i pohranu viška energije iz obnovljivih izvora u, naprimjer, reverzibilne hidroelektrane ili baterije koje će u budućnosti postati financijski prihvatljivije za pohranu električne energije. Svakako je teško garantirati jer je to proces koji ovisi o različitim akterima – od investitora do zakonodavaca – i trendovima i strujanjima na tržištu, no možemo primijetiti pozitivan trend i nama je izuzetno drago što otvaranjem novih elektrana i mi doprinosimo tomu.
Može li Hrvatska bez ekonomskih gubitaka u potpunosti prijeći na iskorištavanje potencijala sunca, vjetra, vode i ostalih prirodnih resursa? Koja je cijena energetske neovisnosti Hrvatske?
Kako bi se u potpunosti implementirala energija obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, potrebna su velika ulaganja HEP ODS-a i HOPS-a. Ova bi se ulaganja vrlo brzo vratila kroz ugovor s HROTE-om po premijskom modelu, uzimajući u obzir razliku u cijeni od 66 € po MW/h koju je HROTE ponudio te cijene na tržištu koje ne padaju ispod 200 € po MW/h. Uz takve cijene ne bi trebalo biti nikakvih gubitaka za Republiku Hrvatsku.
Izdvojite nekoliko sektora od posebnog interesa za Hrvatsku koji bi morali (mogli) koristiti obnovljive izvore energije kao glavne dugoročne izvore energije.
Vjerujemo kako bi se svi u nekom trenutku trebali okrenuti obnovljivim izvorima energije. Velik potencijal trenutno zasigurno ima sektor prerađivačke industrije koji bi, primjerice, solare mogao ugrađivati na krovovima svojih pogona. Vjerujemo da će se u budućnosti pokazati kako veliki potencijal postoji i u sektoru transporta.
Postoji li negdje ogroman potencijal koji još nismo iskoristili?
Velik potencijal postoji po pitanju geotermalne energije i geotermalnih elektrana čija je prednost proizvođenje struje punim kapacitetom cijelo vrijeme. Hrvatska je bogata geotermalnim ležištima koja uglavnom koristimo za naše toplice. Ipak, s obzirom na značajniji potencijal koji Hrvatska tu ima, vjerujem da bi se geotermalna energija u Hrvatskoj iz većine ležišta mogla puno više koristiti za sustave grijanja, ali i za zagrijavanje staklenika.
Europska unija je donijela Zeleni plan kao odgovor na klimatske promjene. Koliko je realno transformirati Europsku uniju u društvo s nultom stopom emisije stakleničkih plinova do 2050. godine?
Smatram kako bi se transformacija u društvo s nultom stopom emisije stakleničkih plinova mogla realizirati i prije 2050. godine integracijom pametnih mreža već spomenutih reverzibilnih hidroelektrana, baterija i upotrebom vodika kao medija za prijenos energije. U posljednjih se nekoliko godina zaista mogu primijetiti pozitivne promjene po pitanju ostvarivanja ciljeva Zelenog plana – od mikrorazine doprinosa pojedinaca do okretanja cijelih industrija prema održivijim rješenjima. Ulaganja u održive izvore energije zato moraju postati prioritet po pitanju energetike.
