COTRUGLI Business School, vodeća poslovna škola ujugoistočnoj Europi dovodi u Hrvatsku jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za strateško planiranje, dr. Davidea Solau. Davide Sola predavač je strategije na COTRUGLI Business School i predsjednik uprave u 3HORIZONS-u, gdje je zadužen za razvoj i rast poslovanja.
Diplomirao je na ESCP Business School i Sveučilištu u Torinu. Ima više od 20 godina iskustva u strateškom savjetovanju u McKinsey & Company i u 3H Partners, pokrivajući širok spektar industrija. Autor je brojnih članaka, političkih dokumenata, poglavlja u knjigama i studija slučaja te redovito izlaže na međunarodnim istraživačkim konferencijama.
Davide će 14. i 15. listopada 2022. godine održati besplatno predavanje pod nazivom „Putting Strategy in Action“, a održat će se u sklopu Experience EMBA događaja na poslovnoj školi COTRUGLI, gdje ćete osim predavanja moći iskusiti vodeći MBA program u regiji. Predavanje je otvoreno za širu javnost uz prethodnu registraciju, a prijaviti se možete ovdje.
Povodom predavanja razgovarali smo s njim kako bismo dobili precizniji uvid u samu temu, njegovo dosadašnje iskustvo i ekspertizu kao i tržišna predviđanja.
Cijeli intervju donosimo u nastavku.
1. Koje su glavne faze kreiranja i provedbe strategije poduzeća?
U svom dugogodišnjem iskustvu kao stipendist i konzultant u McKinseyju i 3HORIZONS-u imao sam privilegiju raditi s bluechip tvrtkama, a to mi je omogućilo da iz prve ruke iskusim širok raspon poslovnih izazova i formuliram istinski učinkovit pristup kreiranju i provedbi strategije. Glavne faze razvoja uspješne strategije kreću formulacijom, koju slijedi provođenje internih i eksternih analiza te postavljanje strateških prioriteta. Faza koju nazivamo „Izvršenje strategije“ uključuje aspekt „implementacije“ olakšavajući pritom postavljanje ciljeva i ključnih rezultata i kontinuirano poboljšanje kako bi se osiguralo simultano provođenje strategije u cijeloj organizaciji. Konačno, niti jedna strategija nije potpuna bez redovitog praćenja, izvješćivanja i pregleda, što nazivamo osvježavanjem strategije.
2. Koje su ključne komponente snažnog strateškog plana? Možete li navesti primjere iz svojih prethodnih iskustava?
Prije svega potrebno je definirati što je zapravo strategija! Za mene je strategija skup koordiniranih, održivih i kreativnih radnji koje provodi koalicija ljudi, a koje su usredotočene na jedan ili više strateških prioriteta čiji je cilj stvaranje vrijednosti. Unutar toga, strategija se sastoji od tri izbora:
- Prvi izbor odnosi se na definiranje strateških prioriteta kojima se tvrtka treba pozabaviti strategijom
- Drugi izbor odnosi se na odabir taktike ili inicijative koje će pomoći u rješavanju svakog strateškog prioriteta
- Treći izbor odnosi se na smanjenje neizvjesnosti i rizika da su prva dva izbora pogrešna.
3. Koliko često treba ažurirati strateški plan?
Strategija nije nešto što se radi samo jednom godišnje i onda se ostavi po strani, već se na njoj treba dosljedno raditi, implementirati i ažurirati. Kako bismo podržali ovaj proces, u 3HORIZONS-u smo razvili SiA (Strategy in action) platformu koja potiče dosljedan rad menadžerskog tima ne samo na razvoju strategije, već i na provedbi iste od strane organizacije.
Postoji „formalnije“ godišnje osvježavanje strategije, ali u konačnici želimo olakšati AGILNI razvoj i provedbu strateškog plana; koji uključuje mjesečne, tromjesečne i godišnje preglede napretka.
4. Koliki, po Vašoj procjeni, postotak uspješnih tvrtki ima razrađen strateški plan?
NEPLANIRANJE JE PLANIRANJE PROPASTI, svaka uspješna tvrtka ima strateški plan! To možda nije sjajni Powerpoint dokument, ALI tvrtka je jasno identificirala dugoročne ciljeve, skup prioriteta i primijenila disciplinu u provedbi.
Međutim, jedan od ključnih izazova koji vidimo je kako čelnici – na svakoj razini tvrtke – mogu navesti svoje tvrtke kao glavne prioritete; što je ključna komponenta svakog strateškog plana.
U studiji MIT-a iz 2018. otkriveno je da je čak i u organizacijama s visokim učinkom samo oko 20% rukovoditelja na višim razinama moglo navesti te prioritete, a čak i među vrhunskim timom, to je samo oko 50%.
Ono što bih rekao jest da su organizacije koje su sposobnije jasno komunicirati i širiti svoju strategiju i prioritete među svojim vođama u boljoj poziciji da budu uspješne!
5. Kakav je vaš proces za prepoznavanje i prioritizaciju ciljeva za klijente? Možete li navesti primjer iz svog prethodnog rada?
Strategija se kreira kroz dosljednu implementaciju inputa i outputa. Rezultati – što je u konačnici strateški plan – dobri su onoliko koliko i posao koji ste uložili.
Proces identificiranja i određivanja prioriteta započinje razumijevanjem razine ambicija tvrtke (što žele postići), a zatim temeljitim dubinskim zaranjanjem u njihovu unutarnju i vanjsku analizu. Interna analiza će istaknuti ključne snage i slabosti poduzeća u odnosu na njihove kompetencije, resurse i konkurentske prednosti. To će pokrenuti pitanja i razmišljanja koja generiraju ideje o poboljšanju ili potencijalno potpunom preispitivanju njihovog pristupa.
Eksterna analiza zatim pruža okvir koji pomaže tvrtki da osmisli svoje strategije za budući rast. To činimo analizom postojećih tržišta na kojima oni nastupaju i istraživanjem novih prilika za daljnji rast poslovanja.
Kada se ti elementi kombiniraju s klijentovim specifičnim stručnim znanjem u industriji, u mogućnosti smo s njima identificirati i odrediti prioritete ciljeva koji se temelje na činjenicama i podacima.
6. Koje alate smatrate najkorisnijima u procesu istraživanja tržišta?
Nikada ne postoji jedinstveni postupak za provođenje istraživanja tržišta, budući da je svaki izazov, problem ili prilika drugačiji i može zahtijevati malo nijansirani pristup. Međutim, najvažniji aspekt koji morate imati na umu kada razmišljate o istraživanju tržišta jest PRIBLIŽAVANJE SVOJIM KUPCIMA!
Nikada ne bismo trebali biti zadovoljni niti upasti u zamke segmentiranja našeg tržišta prema demografiji – uvijek moramo nastojati razgovarati s onima unutar tržišta i promatrati ih kako bismo prikupili one vitalne informacije koje će omogućiti organizaciji da donese važne odluke.
7. Kako informirate svoj tim o strateškim odlukama?
Kao što smo spomenuli u jednom od ranijih pitanja, jedan od najvećih izazova – a često i neuspjeha – organizacije je širenje informacija i informiranje njihovih vođa i timova o prioritetima i strateškim odlukama.
Nastojimo to prevladati procesima i tehnologijom. Što se tiče procesa, osiguravamo redovite i brze dodirne točke između našeg tima, uključujući sve u donošenju odluka i komunikaciji strateških odluka.
Uz to, koristimo vlastitu tehnologiju – SiA platformu – kako bismo imali centraliziranu, ažurnu i suradničku platformu gdje svatko može vidjeti, pridonijeti i djelovati sukladno strategiji.
Neka strast pokreće strategiju: Zaposlenici bi trebali biti uključeni u strategiju i pozvani na suradnju kroz razvojni proces. Stavite zaposlenike iza vodstva: ključno je osigurati da vaši zaposlenici budu entuzijastični oko poboljšanja tvrtke. Prečesto se stariji timovi povlače u udaljena odmarališta kako bi razvili strategiju, samo da bi se vratili i nametnuli je ostatku tvrtke.
8. Kako mjerite je li strategija učinkovita?
U konačnici, povratna informacija i mjerenje je li strategija učinkovita je stvaranje vrijednosti! Stvaranje vrijednosti ima zamjenske pokazatelje kao što su ROIC (Return on Invested Capital) ili EVA (Economic Value Added) koji su posljedica dobre strategije. Naravno, da biste razumjeli koja je strategija pokretanja, morate imati uvide temeljene na podacima.
Putem naše vlastite metode u 3HORIZONS-u, koristimo niz inteligentnih alata i analitike kako bismo osigurali da su unosi vođeni podacima pa stoga možemo pratiti provedbu i učinkovitost strategije kroz krajnju liniju – također kroz niz financijskih pokazatelja kao ciljevi i ključni rezultati.
9. Razlikuje li se situacija u Europi od ostatka svijeta?
Trenutna situacija svakako je složena i izazovna, ali u današnje vrijeme ne mislim da se možemo odvojiti od situacije ostatka svijeta.
Moramo shvatiti da svijet postaje sve složeniji i da donošenje strateških izbora postaje puno teži zadatak. Prelazimo iz svijeta rijetkih poremećaja, nepovezanih sustava, malih podataka i gdje ljudi rade za život – i pretvaramo se u mjesto vrlo čestih (i katastrofalnih) poremećaja, hiper povezanih sustava, velikih podataka i ljudi koji žele raditi za svrhu.
Imajući gore navedeno na umu, mislim da moramo gledati na globalnu situaciju kao na istinski globalni izazov – gdje je sve i svatko povezan.
