Početkom veljače 2020. godine na čelo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru, došla je prof. dr. sc. Ivanka Stričević. Upravljanje Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu preuzela je u izazovnim okolnostima – donesen je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji prati niz podzakonskih akata, NSK je bila središnje mjesto predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, donosi se nova Strategija razvoja NSK, Hrvatsku i knjižnice zadesila je pandemija koronavirusa, a grad Zagreb pogodio je potres.
Preuzeli ste upravljanje najvećom hrvatskom knjižnicom u doista nezahvalnim okolnostima. Je li Vašu viziju i program razvoja NSK promijenila situacija u kojoj ste se našli?
Iznimna je čast i velika odgovornost bila preuzeti upravljanje ustanovom koja je blago i ponos hrvatske kulture i znanosti. Dužnost sam preuzela s jasnim planom i programom – snimiti stanje, osigurati neometano odvijanje projekata koji su bili u tijeku te započeti nove razvojne aktivnosti kako bismo zakoračili i u novo strateško razdoblje pred nama. Pandemija je sigurno usporila neke procese i odgodila dio projekata, posebno promidžbu naše kulture i baštine u zemlji i inozemstvu kako je i bilo predviđeno, ponajprije izložbama i sudjelovanjima u znanstvenim i stručnim skupovima. No istodobno se ovo razdoblje pokazalo i kao prilika jer smo u kratkom vremenu morali osmisliti nove oblike rada te nove usluge i projekte. Pokazalo se i koliko je značajna online dostupnost digitalnih kulturnih i znanstvenih sadržaja. U svakodnevnom poslovanju u ovom izazovnom vremenu pokazalo se kako je važno osigurati, i infrastrukturno i kompetencijski, mogućnosti za online rad – u vrijeme kada je u Knjižnici radilo samo najnužnije osoblje, 50 % djelatnika bez prekida nastavilo je redoviti rad online, od kuće. Međunarodne aktivnosti bile su vrlo žive, drukčije u tehnici i alatima, ali kontinuitet je održan, a u nekim segmentima i intenziviran. Kada govorimo o zakonskoj ulozi NSK kao središnje kuće hrvatskog knjižničnog sustava, pokazalo se da je ta djelatnost izvrsno odrađena u prethodna dva mjeseca – izrađen je niz smjernica za rad u uvjetima sprečavanja širenja bolesti COVID-19 za sve knjižnice u Hrvatskoj.
Kakva je potražnja za digitalnim sadržajima NSK i je li ona bila veća u vrijeme kada je prostor Knjižnice bio zatvoren za korisnike zbog pandemije? Kakva je situacija s e-knjigom?
NSK već godinama radi na projektima digitalizacije građe i razvoju novih digitalnih usluga. Istaknula bih Digitalne zbirke NSK, Hrvatski arhiv weba, portal Glagoljica.hr, nacionalne repozitorije ocjenskih radova te EU projekte – e-Izvori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine koji provodimo s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, zajedno s drugim uključenim partnerima. Korištenje naših digitalnih sadržaja u stalnom je porastu, u 2019. godini zabilježili smo više od devet milijuna pregleda digitalnih sadržaja, manji porast uočen je i u razdoblju kada je Knjižnica bila zatvorena. Što se tiče korištenja e-knjiga, nedavno istraživanje čitalačkih i kupovnih navika građana RH, napravljeno u povodu ovogodišnje Noći knjige, čiji smo jedan od suorganizatora, pokazalo je da zasad udio onih koji čitaju i kupuju e-knjige stagnira i iznosi svega dva posto naših građana. No e-knjiga zasigurno jest budućnost i osiguravanje dostupnosti e-knjiga imat će značajno mjesto u našem sljedećem strateškom razdoblju, odnosno u daljnjem razvoju Digitalne knjižnice NSK i uspostavi Hrvatske digitalne knjižnice.
Početkom godine otvorili ste i Digitalni laboratorij NSK.
Tako je, Digitalni laboratorij NSK utemeljen je radi poticanja kulture inovacija i osiguravanja prostora za upoznavanje i eksperimentiranje s novim tehnologijama za nove naraštaje knjižničara i građane, a samo geslo laboratorija Digitalne tehnologije dostupne svima ističe i socijalno osjetljivu ulogu knjižnica – knjižnice mogu i trebaju pružati mogućnost jednake početne pozicije u svijetu u kojem su digitalne tehnologije postale imperativ za uspješnu društvenu uključenost. Prostor Laboratorija namijenjen je i provedbi edukacija, radionica i predavanja iz STEM područja te pruža i usluge 3D ispisa. Njegove usluge i aktivnosti namijenjene su cjelokupnoj akademskoj zajednici, zaposlenicima NSK i korisnicima knjižničnog sustava kojem je NSK na čelu, nastavnom osoblju, udrugama te cijeloj zainteresiranoj javnosti, među kojima i poduzetnicima, primjerice nakladnicima i drugim djelatnicima u kulturnoj industriji.
Osim digitalizacije sadržaja i usluga, koje još projekte smatrate strateški važnima za NSK?
Djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu iznimno je složen, a intenzivne su promjene u bližem i globalnom okruženju stalne, pa je u sljedećem razdoblju potrebno uspostaviti i prilagodljiv unutarnji sustav otvoren za promjene i razvoj, uz jasne ciljeve koji polaze od stvarnih potreba i predmnijevaju održivost i razvojnost. Budući da govorimo o nacionalnoj knjižnici koja po svojoj ulozi prikuplja, pohranjuje i daje na korištenje nacionalnu tiskanu i mrežnu baštinu, od strateške je važnosti briga za zbirku Croatica, dakle, ne samo ono što nastaje u Hrvatskoj nego i u svijetu. U tom smislu potrebno nam je intenzivnije otvaranje prema partnerima u zemlji i svijetu, što znači i nove projekte. Projektno je planiranje općenito važno, ali jednako tako bitno je parcijalne projekte povezivati i sagledavati u sklopu cjelovite uloge tako značajne nacionalne kuće, kao što je NSK. Za hrvatsku je znanstvenu i visokoškolsku zajednicu iznimno važna dostupnost e-izvora, tzv. baza znanstvenih radova, jer bez toga nisu mogući znanstveni niti društveni i gospodarski razvoj u zemlji. Petogodišnji je projekt nabave e-izvora pri kraju i slijedi nam promišljeni nastavak.
NSK je bila središnje mjesto predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europe. Kako se to odrazilo na rad Knjižnice?
Sretni smo što je nakon toliko godina prostor NSK uređen te možemo biti zadovoljni što je tijekom ovih prvih šest mjeseci 2020. godine prostor namijenjen djelatnosti važnoj za Hrvatsku i Europsku uniju. Predsjedanje je dovelo NSK u središte zanimanja i onih koji možda nisu za nas znali i iako se događanja u novom prostoru ne odnose izravno na Knjižnicu i njezine djelatnosti, ovo je ipak iznimna prilika za predstavljačku ulogu i uspostavljanje suradništva oko rada na zajedničkim temama koje su usmjerene kulturi, znanosti i društvenom razvoju. Pandemija je i ovdje ostavila traga, no uspjeli smo početkom predsjedanja čelnicima Europske unije predstaviti dio svojeg vrijednog nacionalnog blaga prigodnim izložbama te drugim prigodnim sadržajima. Nažalost, neke smo planirane aktivnosti, primjerice izložbe u inozemstvu u suradnji s našim veleposlanstvima, morali otkazati.
Što će biti s tim prostorom nakon završetka hrvatskog predsjedanja?
U Odluci Vlade Republike Hrvatske od 5. srpnja 2018. godine navedeno je kako će se prostor koristiti u budućnosti. On jest i ostat će iznimno vrijedan resurs za hrvatsku kulturnu, znanstvenu i društvenu zajednicu.
