„Iako je glavni most između poduzetnika i države, računovodstvo je podcijenjeno“, rečenica je koju je Davor Brkić nemali broj puta izgovorio u javnosti. S pravom može izreći takvu tvrdnju jer, osim što je poduzetnik, direktor je tvrtke RB Unigenito za računovodstvene usluge, predsjednik Udruženja računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te je s nekoliko svojih kolega pokrenuo Inicijativu profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH). Je li se odnos prema računovođama promijenio, otkrio je Saši Stankoviću u podcastu „Srijedom u 2 sa Sašom Stankovićem“.
„Da ne vjerujem da je promjena moguća, nikad se ne bih toliko angažirao u mijenjanje percepcije o važnosti računovodstva kao struke. Mi smo glavna veza između poduzetnika i države, prva postaja za svakog tko se misli baviti poduzetništvom. Učimo klijente kako izraditi prvi račun, što je PDV, porez na dohodak ili porez na dobit. Računovođa je financijski savjetnik koji poduzetnike uvodi u poduzetništvo“, pojasnio je Brkić.
Računovođa je „Katica za sve“
Do iskrivljenja percepcije što je točno posao računovođe došlo je djelomično i krivnjom njih samih, smatra Brkić. Nerijetko za klijenta odrađuju poslove koji nisu u njihovoj domeni, ali su jednom izašli ususret klijentu i to se uvriježilo. „Pisanje ugovora zasigurno ne spada u domenu računovođe“, slikovito objašnjava Brkić. „Ima puno primjera gdje država forsira digitalizaciju, što se onda lomi preko naših leđa jer je klijentu lakše da mu to odradi računovođa, nego da nauči koristiti digitalne servise. To je bilo posebno vidljivo za vrijeme pandemije kada su se podnosili zahtjevi za propusnice ili potpore za radna mjesta, što je ponovno velik broj poduzetnika spustio na svoje računovođe, iako to nije njihov posao“, rekao je Brkić u podcastu.
Edukacija je ključna za transformaciju
Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske iznimno se zalaže za financijsko opismenjavanje građana već od najranije dobi i edukaciju poduzetnika, no njihova uloga ključna je i u digitalnoj transformaciji. „Osnovni postulati svega što mi radimo su jednostavnija administracija, smanjenje birokracije, jednostavniji propisi i partnerski odnos s institucijama. Dokle god poduzetnici i država budu smatrali da su na suprotnim stranama, a mi računovođe tampon zona između njih, tu nema napretka. Živimo u zajedničkom ekosustavu i poboljšanje propisa i donošenje kvalitetnijih zakona treba biti zajednički posao“, naglasio je Brkić kod Saše Stankovića.
Bespapirno poslovanje je sadašnjost
Po pitanju digitalizacije poslovanja Brkić ističe kako je žalosno da je moralo doći do pandemije kako bi se neki poslovni procesi digitalizirali. „Predložili smo da se uspostavi servis za poduzetnike po uzoru na servis eGrađani gdje bi se na jednom mjestu mogle raditi sve izmjene, odnosno odakle bi sve državne institucije mogle povlačiti sve njima relevantne podatke o poslovanju subjekta“, najavio je Brkić. Dio je to puta prema bespapirnom poslovanju na široj razini kojeg Brkić već primjenjuje u vlastitom. U njegovom računovodstvenom uredu papir mjesecima nije izašao iz printera. „Ugovore s klijentima potpisujem digitalno, koristeći napredni elektronički potpis. Prije nekoliko godina to mi se činilo kao nemoguća misija. Izvodi se učitavaju u XML-u, računi su u formatu eRačuna ili se, ako su izdani u papirnatom obliku, dostavljaju skenirani ili slikani u pretinac pa se u samom procesu apsolutno ništa ne printa. To je budućnost kojoj u ovom poslu svi moramo težiti“, rekao je predsjednik Udruženja računovođa pri HGK.
Strah od novog stvara otpor
No još uvijek postoji značajan otpor čak i među strukom, što Brkić pripisuje ljudskoj prirodi, strahu od novog i nepoznatog. „Postojao je otpor i prema vatri i kotaču u davnoj prošlosti pa i prema Uberu i Boltu prije pet ili više godina, no tržište se brzo moralo prilagoditi. Ista je stvar i s digitalizacijom. Može postojati otpor još neko vrijeme, no onda će se morati donijeti odluka – odustati ili naučiti kako to najbolje iskoristiti za sebe“. Strah od digitalnih rješenja, smatraju Stanković i Brkić, vjerojatno proizlazi i iz paušalnih izjava kako „program sve radi sam“, no to je daleko od istine. Naime, Brkić naglašava kako će ljudski faktor, odnosno znanje koje računovođa ima uvijek biti neizostavan dio jednadžbe. Konkretno, ma koliko precizno program slagao izvješće, računovođa je taj koji mora znati i vidjeti zašto je sve posloženo na određeni način.
Automatizacija kod plaćanja
U podcastu je bilo govora i o usluzi iniciranja plaćanja (PIS) te usluzi dohvata informacija o stanju računa (AIS) direktno u računovodstveni softver koje je servis mojeRačun najavio za ovu godinu. Brkić je stava kako je riječ o uslugama koje će uvelike ubrzati procese, posebice u većim sustavima. „Često imate situacije gdje vas dobavljač traži potvrdu uplate pa onda morate čekati da bude provedeno kako biste mu je poslali. Uz AIS će takve informacije imati u stvarnom vremenu, što će omogućiti automatsko zatvaranje potraživanja pa i uspostavu boljih odnosa s kupcima i veći nadzor nad priljevima po poslovnim računima“, zaključio je Brkić.
Arhiviranje dokumenata
Najteže je izaći iz zone komfora, posebice kada nešto desetljećima radite na određeni način. Tako bi se ukratko moglo sumirati zašto još uvijek postoji navika printanja eRačuna radi ručnog knjiženja ili arhiviranja u registratore, zaključio je dvojac u podcastu. Dokumenti u digitalnom obliku moraju se čuvati u obliku u kojem su zaprimljeni. No sve se više potiče i digitalizacija papirnatih dokumenata radi ušteda na prostoru i lakše pretrage dokumenata. „Nažalost, mnogi klijenti su vrlo komotni jer prevladava mišljenje da sve što je na papiru mora biti kod računovođe pa ne odnose svoje registratore. To je pogrešno i to će se također morati ubrzo promijeniti, odnosno morat će se pronaći jednostavniji načini pohrane dokumentacije“, rečeno je u podcastu.
O čemu je još bilo riječi, pogledajte u snimci podcasta „Srijedom u 2 kod Saše Stankovića“. Sljedeći je na rasporedu 28. travnja 2022. godine.
