Osječanka Dajana Mrčela svoju je profesionalnu karijeru započela u Saponiji 1994. godine, gdje i danas radi. Tijekom svih ovih godina rada, ova se žena od pozicije pripravnice, preko pozicije direktorice marketinga i izvoza 2019. godine uspela do pozicije predsjednice Uprave Saponije, čime je ujedno postala i prva žena na toj poziciji u povijesti tvrtke. Dajana je iste godine, nakon akvizicije Kandita, imenovana i članicom Uprave Kandita. Godine 2018. stekla je akademski stupanj doktora znanosti iz područja menadžmenta, a dobitnica je i Rektorove nagrade za izuzetan uspjeh. Za ustrajno i uspješno vođenje proizvodne tvrtke u vremenima krize te karijeru kojom promovira sudjelovanje žena u top menadžmentu, udruga MBA Croatia prošle ju je godine proglasila poslovnom ženom Hrvatske.
Ambasadorica je programa UN Global Compact Target Gender Equality kojim se promovira primjena Načela osnaživanja žena i jača ostvarivanje SDG cilja 5.5 – ravnopravno sudjelovanje žena na svim razinama poslovanja, te dobitnica nagrade UN Global Compact SDG Pioneer Croatia 2022. koja se dodjeljuje pojedincu, poslovnom lideru koji svojim primjerom, radom i zalaganjem doprinosi ciljevima održivog razvoja te inspirira druge da čine isto. Predsjednica je Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT), članica Upravnog odbora HGK-a i Gospodarskog vijeća te zamjenica predsjednika Županijske komore Osijek.
Vaše cjelokupno školovanje odvijalo se u Osijeku, a 2018. godine ste i doktorirali na osječkom Ekonomskom fakultetu. Kao mlada pripravnica u Saponiju ste stigli 1994. godine gdje ste od pozicije pripravnice, preko direktorice marketinga i izvoza došli do vodeće funkcije u tvrtki. Koliko je važan ovakav način u razvoju mladog čovjeka, ali i svakog menadžera?
Ovo je jedan od načina da u poslu steknete ugled. Kada prođete sve stepenice i faze razvoja u jednoj firmi, onda znate organizaciju u dušu. To je važno, to vam daje samopouzdanje, a kad napredujete, napredujete prirodno i postepeno. Važno je to i ljudima koje vodite. Morate biti vjerodostojni, ne neki stranac koji je tu došao na gotovo. Sigurno je lakše graditi odnos povjerenja ako ste rasli zajedno s tvrtkom. To je velika prednost jer tako vaša tvrtka postaje vaš drugi dom. Saponia je moj dom, a ne samo radno mjesto. Zajedno smo i u usponima i padovima. To je život.
Saponia, Kandit i Koestlin. Kemijska industrija, ali i sve ostale industrije su pod snažnim pritiskom multinacionalnih kompanija. Imate brendove s liderskim pozicijama na tržištu. Kako se nosite s globalnom konkurencijom?
Saponia je jedna od najvećih kemijskih industrija u regiji i vodeći proizvođač deterdženata i sredstava za čišćenje u Hrvatskoj. Tijekom više od 128 godina postojanja u Saponiji se živi duh entuzijazma i stremljenja izvrsnosti u svim segmentima poslovanja. Danas imamo 738 zaposlenih i ostvarili smo ukupne prihode od 673,2 milijuna u 2021. godini.
Saponia tržištu nudi više od 500 različitih proizvoda razvrstanih u tri osnovne skupine: deterdženti široke potrošnje, toaletni program te sredstva za industriju i institucije. Godišnje proizvedemo 70.000 tona proizvoda. Saponia je tvrtka čiji je portfolio jednako poznat kako u Hrvatskoj tako i u zemljama regije u kojima je godinama tradicionalno prisutna. Za nas je Adria regija najjače tržište na kojem ostvarujemo više od 90% poslovnih prihoda i gdje smo mi vodeća deterdžentsko-toaletna industrija. Danas ostvarujemo preko 41 milijuna eura prodajom u izvozu, što je gotovo 50% ukupnih prihoda od prodaje Saponije. Proglašeni smo i najboljim hrvatskim izvoznikom na tržište BIH 2013. godine, a 2015. najboljim izvoznikom na tržište Srbije. Na tim domicilnim tržištima naši brendovi Faks helizim, Ornel i Arf drže prvo i drugo mjesto u kategoriji. U novom poslovnom modelu Saponia je od početka 2021., uz svoje proizvode, preuzela distribuciju proizvoda Kandita i Koestlina na hrvatskom tržištu. Cijeli proces je organizacijski i kadrovski usmjeren na racionaliziranje troškova i kvalitetu distribucije.
Saponia nastoji održati korak s velikim multinacionalnim kompanijama, stoga kontinuirano pratimo konkurenciju, pravovremeno reagiramo na promjene u potrošačkim navikama i pronalazimo rješenja za održavanje konkurentnosti na tržištu. U procesu osnaživanja konkurentnosti vlastitih brendova, konstanta poslovanja su kapitalna ulaganja usmjerena na podizanje kvalitete proizvoda i povećanje efikasnosti proizvodnih kapaciteta. Poslovni model Saponije temelji se na konceptu stvaranja moderne, ekološki orijentirane tehnologije proizvodnje i sustava pakiranja deterdžentskih proizvoda.
Kandit ima tradiciju dužu od 110 godina i zapošljava 348 radnika. Ostvaruje pozitivne poslovne učinke sa svojim najjačim brendovima Choco bananom, Rum pločicama i Kandit Dessert Chef linijom proizvoda. U 2021. Kandit je ostvario rezultat od 246,8 milijuna ukupnih prihoda. Rastući trend zdrave prehrane i brige o zdravlju definira i program u Kanditu. Uz široku paletu redovnih čokolada, sve više ulazimo u segment zdravih proizvoda. Već smo na tržištu prisutni sa širokom paletom čokolada bez dodanog šećera pod brendom Kandit No Guilt, koju i dalje razvijamo, što pridonosi daljnjem rastu i jačanju udjela na tržištu.
Koestlin zapošljava 276 radnika i u 2021. je ostvario 143 milijuna kuna ukupnog prihoda. Među najprodavanijim Koestlin brendovima svakako je Saltas slani program (štapići, pereci i flips), čajna peciva Paris i Princeza te zdravi program Breakfast Biscuits keksi s raznim dodacima. S obzirom na dugu tradiciju od 117 godina i prepoznatljivost Koestlin brandova u regiji, cilj je nastaviti ulagati u kvalitetu proizvoda, ojačati tržišnu poziciju i ostvariti konkurentsku prednost.
Imali ste priliku stvarati „svoj“ tim, odlučivati o nekim važnim stvarima, okusili ste poslovni život iznutra. Kako birate svoj tim? Što je potrebno da bi netko postao član Vašeg tima?
Ljudi koje sam zatekla zaposlivši se u Saponiji te 1994. godine već su stvarali poslovnu kulturu i način rada Saponije. Neki od njih bili su moji mentori i još uvijek rade u Saponiji, neki su u mirovini, no svi su oni dali svoj doprinos timskoj kulturi kakvu sada imamo u Saponiji, koja obuhvaća međusobno uvažavanje, izrazito visok stupanj lojalnosti, osjećaj pripadnosti organizaciji koju zajedno stvaramo, balans privatnog i poslovnog, a nije nevažna i regionalna orijentacija zaposlenika. Mi smo poslodavac i prijatelj našim zaposlenicima, što znači i njihovim obiteljima. Zapošljavamo ljude koji poštuju naše vrijednosti – predanost radu u Saponiji, modernoj proizvodnoj kompaniji vrhunske kvalitete koja je orijentirana prema zaštiti okoliša.
Vjerojatno ne postoji osoba u Hrvatskoj koja ne zna neke brendove Saponije i Kandita. Nakon 128 godina duge tradicije Saponije i dalje ste optimist i vjerujete u potrošače. Kolika je uloga/snaga brenda u zadržavanju postojećih i osvajanju novih potrošača, a koliko utječu drugi faktori?
Najveći kapital Saponije su naši brendovi i tradicija vrhunske kvalitete duga 128 godina. Nema kućanstva u regiji koje ne koristi neki od naših najpoznatijih proizvoda: Faks, Ornel, Arf, Kalodont, Likvi, Lahor, Nilu… To je naš kapital koji nosimo u budućnost, a budućnost koju planiramo je zasnovana na korištenju najmodernijih tehnologija u skladu s očuvanjem okoliša.
U Saponiji smo uvijek isticali i da su zaposlenici najvažnija karika za uspješan rad i razvoj kompanije. Samo zadovoljan zaposlenik može biti lojalan i graditi budućnost s kompanijom. Zato se brinemo da im uz potrebna znanja u modernizaciji poslovanja i praćenje trendova omogućimo ugodan rad uz balans privatnog i poslovnog i poboljšanje uvjeta rada.
Ponosni smo što ove godine slavimo 60 godina vlastitog razvojno-istraživačkog instituta. Generacijama u njemu rade vrhunski stručnjaci kreirajući formulacije svih naših proizvoda. Hrvatsko društvo za kvalitetu prepoznalo je naš trud na unapređenju kvalitete, očuvanju okoliša i našu predanost održivom razvoju te smo za 2021. godinu nagrađeni Poveljom za unaprjeđenje kvalitete u hrvatskom gospodarstvu.
Jasno je da su se globalni poremećaji (rast cijena energenata, sirovina i ambalaže) odrazili na poslovanje Saponije i Kandita. Kako ste i kako ćete zadržati stabilnost poslovanja?
Protekle dvije godine Saponia je izvrsno poslovala zahvaljujući pravodobnom reagiranju na sve izazove. Globalni poremećaj dobavljivosti sirovina i rast cijena energenata osjetili smo već u drugoj polovini 2021., a taj se trend još izraženije nastavlja u prvoj polovici ove godine. Najveći izazov u prvoj polovici 2022. su upravo troškovni pritisci kroz rast cijena materijala izrade, koji se kod većine inputa izražavaju dvoznamenkastim postocima, a na to se nadovezalo i snažno povećanje troškova energenata i povećanje neto plaća našim zaposlenicima za 20,2%. Sve će to ove godine značajno utjecati na razinu operativnih rashoda.
Djelujemo u scenariju izraženih rizika, inflacije i onih vezanih uz cijene i dostupnost energenata te njihova utjecaja na tržište nabave. Unatoč svim tim izazovima i rizicima, nastavljamo s realizacijom ambicioznih planova istodobno nastojeći pronaći prava rješenja kako bismo minimizirali te negativne utjecaje. Naše strateške odrednice su nepromijenjene – osigurati stabilnost poslovanja i očuvati radna mjesta, nastaviti realizirati započete investicijske projekte i digitalizaciju poslovnih procesa.
Vjerujemo da ćemo uspješno premostiti izazovno razdoblje koje je pred nama jer smo se i dosad potvrđivali kao kompanija koja ima motivaciju i kvalitetan tim stručnih ljudi, spremnih zadržati stabilnost poslovanja i pozitivan financijski rezultat. No svjesni smo da sve što želimo i planiramo u ovako složenim okolnostima ne ovisi samo o nama. Naime, ovakav rast troškova energije ozbiljno ugrožava poslovanje čitave prerađivačke industrije. Zato smo s 15 kompanija osnovali Udrugu prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT) putem koje želimo pokrenuti dijalog s Vladom RH kako bi se pronašlo rješenje koje će nam omogućiti da očuvamo poslovanje i nastavimo s investicijama.
Brzo ste reagirali s osiguranjem sredstava za dezinfekciju u trenutku pojave pandemije u Hrvatskoj. Što je tada bilo najvažnije? Kako ste se prilagodili novoj situaciji?
Poslovnu 2020. teško možemo usporediti s bilo kojom godinom u novijoj povijesti, ne samo Saponije već i gospodarstva u cjelini. Program dezinfekcije je preko 30 godina dio portfolija Saponije. Bio je manje poznat širokom krugu potrošača jer smo do pandemije s njim pokrivali dezinfekciju različitih ustanova, institucija i industrijskih pogona. Kad je u Hrvatskoj krenula pandemija, brzo smo reagirali i stanovništvu Hrvatske osigurali dovoljne količine sredstava za dezinfekciju ruku i površina. U tom trenutku najvažnija je bila brzina i dobra koordinacija svih službi u Saponiji. Nakon tog prvog vala, kada nisu bili bitni vrsta ambalaže i dizajn već samo kvaliteta i učinkovitost, na tržište smo izašli s cijelom linijom proizvoda Handysept i Deziclean koji su danas prepoznatljivi kao visokokvalitetni domaći proizvodi za dezinfekciju ruku i površina. Iako su se količine, s padom pritiska pandemije, značajno smanjile, ostala je navika dezinficiranja površina u uredima i kućanstvima te su ovi naši proizvodi i dalje dobro prodavani i zastupljeni na policama dućana.
Rezultati istraživanja u HGK-u pokazali su da više od 60% tvrtki ne prepoznaje zelenu tranziciju, a da je samo 27% tvrtki počelo s pripremama. Što je potrebno napraviti za uspješnu provedbu zelene tranzicije? Je li zelena tranzicija zaista naša budućnost?
Potrebno je osvijestiti da zelena tranziciji nije trošak kako se na prvu čini već dobra poslovna prilika i ulaganje u budućnost. Potrebna je dobra strategija, odnosno dobar plan provedbe reformi na nacionalnoj osnovi koje su temelj za zelenu tranziciju i pridonose postizanju ciljeva europskog zelenog plana. U Hrvatskoj je pojam „zelene tranzicije“ u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. postavljen kao jedan od ključnih strateških ciljeva i smjerova budućeg razvoja Hrvatske. Osim središnjih i lokalnih uprava, o zelenoj transformaciji, naravno, strateški trebaju razmišljati i tvrtke. Ulaganja tvrtki usmjerena su na energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, industriju 4.0, nove poslovne modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama, a za njihovu provedbu potrebno je EU sufinanciranje. Sve je ovo velik izazov za gospodarstvo, očekivanja su velika, no alternative nema. Zelena tranzicija je budućnost. To je jedini način za ublažavanje klimatskih promjena i osiguranje energetske sigurnosti, neovisnosti. No ne može sav teret biti na tvrtkama i gospodarstvu. Da bismo uspjeli, neophodna je promjena društva u cjelini. Za to nam trebaju razumijevanje i suradnja svih dionika, suradnja privatnog i javnog sektor koji moraju funkcionirati sa zajedničkim ciljem.
Odlučili ste se za povećano korištenje zelene energije i krenuli u realizaciju velikog investicijskog projekta. O čemu se radi? Možete li do 2050. godine postići klimatsku neutralnost?
Ostvarenje zelene tranzicije nije moguće bez značajne investicije i prelaska na zelenu energiju. Saponia je zacrtala smjer poslovanja u koji je uključeno smanjenje visoke potrošnje energije iz distribucijskih mreža proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora (OIE). Povećanje energetske učinkovitosti i energetska obnova zgrada ostvaruje se putem projekta „Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“, za koji je Saponiji odobrena potpora u visini 19,9 milijuna kuna za ostvarenje ciljeva projekta. Cjelokupna investicija od 62,7 milijuna kuna doprinijet će ostvarenju vizije poslovanja koja uključuje održivi razvoj s minimalnim utjecajem na okoliš. Postavljanje novih sustava za proizvodnju električne energije iz solarne energije rezultirat će povećanom količinom energije dobivene iz OIE-a za 600 MWH godišnje, kao i značajnim učinkom smanjenja emisije CO2 od preko 1200 T/g. Povećanje energetske učinkovitosti postići će se ugradnjom solarnih panela i energetskom obnovom šest proizvodnih pogona te samog sjedišta kompanije.
Energetska obnova proizvodnih pogona građenih prije 1968. bruto površine od 21.000 m2 dovest će do smanjenja buke i utroška energenata, a ulaganja u rasvjetu, sustav grijanja i hlađenja donose ne samo uštede nego i značajno poboljšanje radnih uvjeta za radnike Saponije. Projekt će biti realiziran do 30. lipnja 2023., a konačan rezultat bit će značajna ušteda električne energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40%, energije za grijanje i hlađenje u proizvodnim pogonima za 63% te smanjenje emisije CO2 od 1250 T/godišnje i proizvodnja 659.000 kWh zelene energije godišnje.
Ulaganjem u ove projekte ulažemo u budućnost grada i županije, zemlje i šire. To nema cijenu, to se uvijek isplati. Ovim projektima smanjit ćemo ukupni ugljični otisak i pridonijeti klimatskoj neutralnosti kojoj svi težimo. Osim ovog projekta, spremno čekamo raspisivanje novih natječaja Ministarstva i EU fondova. Tako planiramo nastaviti naš rad na održivom razvoju Saponije i klimatskoj neutralnosti, osigurati novi vozni park, zelenije tehnologije za proizvodnju i realizirati zacrtani cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Sa svojim ste timom postavili niz okolišnih ciljeva, zero waste i 100% reciklabilnu ambalažu do 2030. te klimatsku neutralnost Saponije do 2050. Nulta stopa tolerancije na korupciju. Donijeli ste antikorupcijski plan, propisali kodeks etike i korporativnog upravljanja. Započeli ste projekt Mamforce, a u Vašim upravljačkim strukturama je više od 50% žena. Zašto je dobrobit radnika, odnosno unapređenje uvjeta rada važno za jednu uspješnu i zdravu kompaniju?
Postavili smo si dvije vrste ciljeva – okolišne i društveno odgovorne ciljeve – dobrobit radnika, unaprjeđenje uvjeta rada, balans privatnog poslovnog te kao odgovorni partner svojih dobavljača i kupaca razvijati proizvode s povoljnijim utjecajem na okoliš.
Saponia je oduvijek bila tvrtka koju su njeni ljudi smatrali svojim drugim domom. Razvoj korporativne kulture nam je izuzetno bitan. Kako bismo dodatno naglasili vrijednosti i očekivane obrasce ponašanja, uz postojeće kodekse i pravilnike donesen je kodeks ponašanja s kojim su upoznati svi djelatnici. U tijeku je certifikacija prema Mamforce standardu koja će rezultirati akcijskim planom za poboljšavanje benefita radnika i jačanje balansa između privatnog i poslovnog života.
Jedna od značajki Saponije je i izražena ravnopravnost spolova što se očituje visokim postotkom žena na vodećim pozicijama. Novi kolektivni ugovor stupio je na snagu 1. srpnja 2021. i vrijedit će tri godine. Odraz je kvalitetnog dijaloga i međusobnog poštovanja socijalnih partnera, a prigodom postizanja sporazuma o odredbama Kolektivnog ugovora strane su uvažile gospodarske prilike u okruženju, poslovne rezultate Saponije i potrebu za osiguravanjem socijalne sigurnosti radnika. Za 738 zaposlenika Saponije prosječna neto plaća po radniku raste cca 20.2% u prvom polugodištu 2022. godine.
Predsjednica ste Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT). Prerađivačka industrija treba pomoć države zbog zaštite proizvođača i potrošača. Ona je ključna za ukupnu konkurentnost gospodarstva. Globalna konkurencija zasad nema povećanja cijena kakvih ima domaća industrija. Što biste Vladi i resornim tijelima predložili kao moguća rješenja?
Fokus djelovanja Udruge usmjeren je na izazove s kojima se prerađivačka industrija, pa tako i Saponia, najviše suočava. Najvažniji izazovi u ovom su trenutku spomenuti rast cijene energenata, sveprisutni izazovi tržišta rada, ali i limitiran pristup EU fondovima. Udrugu smo osnovali krajem lipnja potaknuti nekontroliranim rastom cijena energenata jer je kod većine naših članova upravo plin ključni energent bez kojeg nema proizvodnje. Gotovo sedmerostruki rast cijene plina s kojim su suočeni svi osim građana i malih poduzetnika, kojima država subvencionira cijene koje su plaćali dosad, natjerao nas je na čvršće industrijsko povezivanje kako bismo mogli bolje zaštititi poslovanje i osigurati njegovu održivost.
Prerađivačka industrija je u temeljima hrvatskog gospodarstva i ključna je za ukupnu konkurentnost gospodarstva i zemlje. Ostvaruje 176 milijardi kuna, što je gotovo četvrtina ukupnog prihoda realnog sektora, a osigurava i četvrtinu ukupnog broja radnika realnog sektora RH, što znači 240.000 radnih mjesta, te sudjeluje u ukupnom izvozu Hrvatske s više od 8%. Hrvatska prerađivačka industrija pokretačka je snaga u istraživanjima i razvoju, inovacijama, investicijama i izvozu te predstavlja motor razvoja našeg gospodarstva, koji stvara i velik broj novih radnih mjesta.
Ono što ne mogu predvidjeti je smjer u kojem se kreću svjetska politika i ekonomija. Energetska kriza koju naslućujemo bit će nam veliki izazov – i to u svjetskim razmjerima. Kada mi se čini da su stvari loše, a izazovi preveliki, pomislim kako će i to proći. Lideri su tu da se nose s promjenama i izazovima, zar ne?
Sve je to ugroženo ne uspijemo li dobaviti energente po razumnim cijenama, cijenama koje nas neće gurati u neprofitabilno i time potpuno neodrživo poslovanje. Jedan pravac rješenja vezan je uz to od koga i po kojim cijenama veliki trgovci kupuju plin koji prodaju gospodarstvu, a drugi uz subvencije cijene plina, što je zadnja opcija, ali u izostanku drugih rješenja jedino moguće. Spremni smo za razgovor s nadležnima u izvršnoj vlasti i spremni smo staviti na stol svako znanje i ekspertizu koju imamo. Vjerujemo da i s druge strane imamo sugovornike koji prepoznaju važnost i dijela gospodarstva kojem do sada nije pružena nikakva pomoć što se cijene energenata tiče. To što su neki od nas po klasifikaciji velike kompanije znači da nose same velik dio odgovornosti za svoje poslovanje i rezistentnije su od malih i najmanjih na poremećaje na tržištu. No i ta otpornost ima svoje granice, a sa sedmerostrukim povećanjem cijene plina mi smo tu granicu probili. Važno je napomenuti da ovo povećanje troškova ne možemo prebaciti na potrošača jer bi povećanje cijena bilo dvoznamenkasto, a to bi generiralo dodatnu inflaciju i stvorilo pritisak na sve potrošače naših proizvoda te nas učinilo potpuno nekonkurentnima na domaćem i stranim tržištima jer naša globalna konkurencija takvih povećanja cijena zasad nema.
Ono o čemu želimo razgovarati s Vladom RH je i plan o smanjenju potrošnje plina. Većina članica UPIDuT-a može značajnije smanjiti potrošnju plina samo smanjenjem svoje proizvodnje. Ni za koga od nas to nije opcija. Plan koji kaže da postoje neke prioritetne industrije i da će drugi, dođe li do nestašice, morati prisilno smanjivati proizvodnju nije dovoljno dobar plan. Smanjivanje proizvodnje znači prelijevanje negativnih efekata vertikalno i horizontalno na sve – od zaposlenika do lokalne zajednice i cijele zemlje. Svako smanjenje BDP-a na kraju dana znači gubitak radnih mjesta, gubitak tržišnih pozicija, gubitke koje je poslije iznimno teško nadoknaditi. Zato mora postojati bolji plan od ovoga. Duboko vjerujemo u mudrost Vlade RH i premijera Plenkovića jer je isplativije sada rješavati uzroke, a ne se kasnije baviti posljedicama.
Nema više područja gospodarstva koje će promjene zaobići. Koje su najvažnije promjene koje provodite ili ćete provesti u tvrtki? Pojasnite nam, primjerice, primjenu digitalne transformacije. Vjerujete li da će nakon ove krize Saponia biti jača, drukčija?
Proces digitalne transformacije Saponije je nastavljen kako bismo ojačali konkurentsku prednost. U 2021. godini započet je projekt implementacije SAP rješenja s očekivanim go-live 1. siječnja 2023. Digitalizacijom poslovnih procesa osigurava se značajno unaprjeđenje u vođenju poslovanja i donošenju odluka te troškovna efikasnost. Da naglasim, dvije su najvažnije promjene u poslovanju Saponije – digitalna transformacija i zeleni projekti energetske učinkovitosti.
Što se tiče digitalne transformacije, svi smo sudionici pojačane i intenzivne digitalizacije kao posljedice pandemije, stoga o tome ne treba puno govoriti. Ono na što bih stavila naglasak jest da kada kao kemijska industrija u ciljeve stavite smanjenje emisije CO2, zero waste iz proizvodnje, brigu za čišći i zdraviji okoliš, kada smanjujete količinu ambalaže od plastike, proizvodnju zelene energije i sanjate o klimatskoj neutralnosti Saponije do 2050., onda znate da ste na pravom putu.
Saponia je dobila niz značajnih priznanja i nagrada, no i Vi ste osobno dobitnica priznanja SDG Pioneer Croatia UN Global Compacta, po izboru internacionalnih stručnjaka. Kao hrvatska predstavnica borit ćete se za svjetsku titulu UN Global Compact SDG Pioneera 2022. Poslovni ste lider koji svojim radom pridonosi ciljevima održivog razvoja. Zaista impresivno. Čestitamo! Što za Vas znači biti lider, koliko je to teško/lagano?
Često znam reći da biti lider, između ostaloga, znači služiti. Služiti višim ciljevima, organizaciji, vrijednostima koje svijet čine boljim mjestom za život. Jedna od tih vrijednosti je i održivi razvoj. Odavno znamo da planet nismo samo naslijedili od svojih predaka nego smo ga posudili od svoje djece. Ponosna sam što sam, kao CEO Saponije, liderica organizacije koja to razumije, živi i njeguje.
UN Global Compact Network Croatia prepoznao je trud koji ulažemo u održivi razvoj i ponosna sam i zahvalna na tituli SDG Pioneera Hrvatska. Mogu samo reći da ću i dalje ostati predana ciljevima održivog razvoja, jedine budućnosti koju želimo i koju smo dužni ostaviti generacijama iza nas. Biti dio ove priče i stajati uz bok mnogim drugim SDG liderima za mene je iznimna čast jer znam da onaj tko nosi tu titulu u sebi živi dio jedne ideje svih nas – brigu za ekologiju u najširem smislu riječi.
Iz svog iskustva još mogu reći da se neke vrijednosti ne mijenjaju kroz vrijeme, unatoč promjenama u društvu. Za mene kao lidera je to rad na razvoju lojalnosti, ali ne samo kupaca već i zaposlenika i dobavljača, graditi povjerenje u kompaniju, njene brendove, ustrajati i kada je teško. I posebno mi je važno društveno odgovorno poslovanje i briga o okolišu. Mlađe generacije žele i kupovati, ali i raditi u kompanijama koje su socijalno osviještene, inkluzivne, ekološki osviještene, okrenute zelenim energijama, koje stvaraju ugodno radno okruženje, nude zanimljiv paket benefita, imaju kvalitetan proizvod, inoviraju, mijenjaju se i prate tehnološke trendove i u proizvodnji i u kanalima distribucije i oglašavanja. A Saponia to jest.
Pokrenuli smo projekt „Biti Bolji-Be Better“ i akciju „Svaki učenik poduzetnik“ namijenjene mladima. Postoji li mogućnost da posjetite neku od škola u Slavoniji/Osijeku?
Upoznata sam s vašim projektom „Biti Bolji-Be Better“ i akcijom „Svaki učenik poduzetnik“ te vam ovim putem čestitam na izvrsnoj ideji. Rado ću se odazvati vašem pozivu i razgovarati s učenicima.
Svi moramo osvijestiti činjenicu da samo intenzivnim ulaganjem u stručnost i kvalitetu mladih generacija možemo očekivati svijetlu budućnost. I mi u Saponiji smo, vođeni tom mišlju, intenzivirali suradnju sa strukovnim školama i fakultetima na hrvatskim sveučilištima kako bismo osigurali bazu izvrsnih kadrova. Uz aktivnosti u samoj tvrtki, pojačane su aktivnosti suradnje sa zajednicom. Potpisani su ugovori o suradnji s fakultetima (PTF-om, EFOS-om i dr. vezano uz prakse i predavanja), suradnja s Centrom za sigurniji internet, pruža se potpora udrugama u provođenju kulturnih, sportskih i edukativnih događanja za sve dobne skupine. Osim pružanja potpore, svoje radnike potičemo i na volonterski rad u nevladinim organizacijama. Stručnjaci Saponije sudjelovali su na nizu stručnih konferencija i skupova posvećenih održivom razvoju kao izlagači i panelisti. Također, oni sudjeluju u radu strukovnih udruženja, svojim znanjem doprinose razvoju struke i članovi su akcijskih grupa vezanih uz pojedina pitanja koja se reflektiraju na poslovanje Saponije.
Znam da ste za posao praktično dostupni 24 sata dnevno, no što radite za svoju dušu kada uhvatite vremena?
Kao što sam rekla, Saponia nije moje radno mjesto – uz nju sam stasala i ona je moj dom. Tako da se granice privatnog i poslovnog ovdje prelijevaju. No moj dom je i Dalmacija gdje dio godine žive moji roditelji i gdje ih redovno posjećujem. Puno vremena provodim u automobilu, a vrijeme u kojem živimo mi omogućuje da i u vožnji obavljam razgovore i pregovore. Naravno, sve po pravilima. 😊 U teretani sam redovno, odmah nakon završenog posla u Saponiji. Obožavam sport i glazbu i nije mi teško otputovati par stotina kilometara na dobar koncert ili utakmicu hrvatske reprezentacije. Imam odraslog sina čiji me život i uspjesi inspiriraju i ispunjavaju. Tu su i prijatelji, a i u poslu upoznajem zanimljive ljude tako da mi se ponekad ne čini da radim već da uživam u poslu i usklađivanju gore spomenutog life-work balansa.
Imam osjećaj da se ne pojavljujete često u medijima, osim možda u posljednje vrijeme zahvaljujući uspjehu tvrtke, ali i osobnim priznanjima. Kao jedini poslovni časopis koji izlazi u Slavoniji/OBŽ želimo Vam puno uspjehauz obećanje da nam to neće biti jedini intervju! Želimo ih još.
Hvala Vam, zaista volim i vjerujem u ono što živim i u poslovnom i u privatnom dijelu dana. Sigurna sam u dugoročan uspjeh svih naših tvrtki i viziju da Saponia postane najveća regionalna kemijska industrija. Saponia je od svog osnutka 1894. godine bila dio tradicije Osijeka i Slavonije, dio njene povijesti i jedan od najvećih gospodarskih subjekata u Osječko-baranjskoj županiji. Saponia je dijete ove županije, stasala je u njoj i sa zahvalnošću joj već godinama vraća brigom za njen okoliš, za prirodu i ljude koji ovdje žive i koji u njoj rade. Naš trud na očuvanju okoliša, naša predanost održivom razvoju utkana je u sve segmente našeg poslovanja i mogu samo obećati da ćemo i dalje nastaviti čuvati ono što smo naslijedili od svojih predaka, a što u naslijeđe ostavljamo svojoj djeci – čist zrak, vodu, zemlju i zadovoljnog čovjeka.
Predviđanje budućnosti nikada nije bilo nezahvalnije. Kako ju vidite?
Mi ovu krizu nismo birali. Ali ona je tu i kao i svaka kriza koja u početku izgleda strašno, ipak donosi promjene koje su nužne. Promjene koje ova kriza donosi za Saponiju su svakako modernizacija poslovanja u svakom smislu i održivi razvoj. Bez prirode ne možemo. Saponia će nakon ove krize biti modernija, snažnija, digitalizirana kompanija, tehnološki naprednija, s jasnim planom smanjenja utjecaja na okoliš, zadovoljnijim zaposlenicima, suvremenijim i energetski učinkovitijim pogonima.
Ovaj intervju odrađen je prije smrti većinskog vlasnika Saponije g. Mirka Grbešića. Predsjednici Uprave Dajani Mrčeli, obitelji g. Grbešića i svim ožalošćenima redakcija Poduzetnika izražava iskrenu sućut.
