Čitanost u Hrvatskoj u proteklih je godinu dana porasla za sedam posto, s prošlogodišnjih 42 na 49 posto, pokazuju to rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga koje je u ožujku ove godine u povodu manifestacije Noć knjige na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.
“Ovih 49 posto čitača odnosi se na postotak osoba u Republici Hrvatskoj u dobi od 16 godina i više koji su u zadnjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu, izuzev obavezne literature u školama”, objašnjava Tamara Kraus iz agencije Kvaka dodajući da je među čitačima najviše onih koji u godinu dana pročitaju dvije knjige.
Knjige češće od ostalih čitaju žene, njih 55 posto, osobe u dobi od 26 do 35 godina (60 posto) i visokoobrazovane osobe (78 posto). Pročitane knjige najviše se posuđuju u knjižnicama (44 posto) ili se kupuju (38 posto), a u većoj ih mjeri kupuju mlađe osobe u dobi od 26 do 35 godina i oni s višim primanjima kućanstva. Najčitanija je beletristika (65 posto), slijede publicistika i stručne/znanstvene knjige (po 27 posto) te priručnici (22 posto). Beletristiku češće od ostalih čitaju žene (78 posto) i starije osobe od 56 do 65 godina (75 posto), dok publicistiku preferiraju osobe u dobi od 46 do 65 godina (36 posto) i visokoobrazovani (35 posto).
“Postoji određeni trend stagnacije kada je u pitanju kupovina knjiga u Hrvatskoj: 23 posto građana Hrvatske kupilo je barem jednu knjigu u zadnja tri mjeseca, što je izjednačeno s rezultatima unatrag četiri godine (24 posto 2019. godine te 25 posto 2018. i 2017. godine). Oni koji kupuju knjige, najčešće kupuju jednu knjigu u tri mjeseca”, objašnjava Kraus.
Češće od ostalih, knjige kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (36 posto), visokoobrazovane osobe (46 posto), dok s porastom primanja kućanstva raste i postotak onih koji kupuju knjige. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama (47 posto), slijede kiosci (18 posto) te kupovina preko interneta (15 posto), a analizirajući mjesta kupovine od 2013. godine pa do danas, primjećuje se trend rasta kupovine knjiga preko interneta (4 posto u 2013. godini) te trend pada kupovine knjiga na kioscima (29 posto u 2013. godini). Najčešće se kupuje beletristika (45 posto). Kategoriju knjiga, koju čine stručne knjige, publicistika, dječje, priručnici, kupuje od 20 do 30 posto građana, a treću kategoriju – strip i knjige o umjetnosti kupuje manje od 10 posto hrvatskih građana.
“Postotak onih koji knjige ne kupuju radi manjka interesa (43 posto) pao je u odnosu na prethodna mjerenja (ranije uvijek preko polovice ispitanika), no i dalje predstavlja najvažniji razlog zbog kojeg se knjige ne kupuju. Zbog financijskih razloga ili zbog toga što knjige posuđuju u knjižnicama, knjige ne kupuje oko 20 posto hrvatskih građana”, kaže Kraus.
Iako se prije nekoliko godina najavljivalo kako će e-knjiga zamijeniti tiskanu knjigu, udio onih koji čitaju, a pogotovo kupuju e-knjige stagnira i iznosi svega 2 posto. E-knjigu čita 9 posto hrvatskih građana. Na internetu su i dalje najtraženiji sadržaj dnevne novine, koje čita 55 posto građana, a slijede različiti portali i blogovi s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima – 27 posto, te blogovi ili grupe/profili i sl. na društvenim mrežama posvećeni knjizi – 17 posto. Važno je napomenuti da čak trećina hrvatske populacije niti povremeno ne čita sadržaje na internetu.
