U čast začetnika modernog pčelarstva, Antona Janše, njegov je rođendan – 20. svibanj – proglašen Svjetskim danom pčela. Toga se dana nastoji ojačati svijest o važnosti ovih životinja za prirodnu bioraznolikost.
Zahvaljujući svom zelenom pojasu i zaštićenim područjima s rascvjetanim livadama, Beč nudi dobre životne uvjete za pčele. To vrijedi čak i za središte grada gdje se može pronaći sve veći broj prikladnih zelenih površina. Uz to, bečko gradsko poduzeće za zaštitu okoliša (MA 22) za sve je zainteresirane građanke i građane pripremilo kratke upute o tome kako i oni mogu doprinijeti raznolikosti insekata u svom gradu. One obuhvaćaju sve od uređivanja livada do lonaca s biljkama i cvijećem na balkonima.
Prema istraživanju koje je Grad Beč proveo 2015. godine tamo živi ukupno 456 različitih vrsta divljih pčela. To je jedinstveno za jedan velegrad i nenadmašeno diljem Europe!
Pritom se divlje pčele u Beču razlikuju po svom izgledu. Osim onih u uobičajenom crno-bijelom ruhu tu su i bumbari te neke vrste solitarnih pčela koje se ne roje i žive same. Divlje su pčele inače poznate po svojoj miroljubivosti i tome da bodu isključivo kada ih se direktno napadne. Osim toga, važne su za oprašivanje voćaka i drugih kultiviranih biljaka koje koristimo u prehrani te su bitan dio ekosustava – naposljetku i kao hrana za ptice i manje sisavce. Zbog toga se u Beču preporučuje izbjegavanje korištenja insekticida jer oni ne uništavaju samo nametnike već i korisnu faunu insekata. Kao prirodna alternativa protiv, primjerice, lisnih uši može se koristiti mješavina vode, običnog alkohola i mekog sapuna.
Od divljih su pčela unatoč njihovoj brojčanoj prednosti ipak poznatije pčele medarice. U Europi se uzgaja samo jedna takva vrsta, takozvana zapadna medonosna pčela. U Beču živi čak 200 milijuna takvih pčela u oko 5000 košnica o kojima brinu pčelari, udruge i gradske službe. Sve te brojke samo potvrđuju da je Beč zaista prava prijestolnica pčela!
