Glazbeni biznis je industrija koja uvelike ovisi o prodaji, a autorsko pravo tu igra veliku ulogu. Od fizičke prodaje albuma do digitalnog preuzimanja i “streamanja”, prihod ostvaren prodajom glazbe ključan je za uspjeh izvođača, izdavačkih kuća i industrije u cjelini.
Iako je u prošlosti fizička prodaja CD-a i ploča bila primarni izvor prihoda, porastom digitalne tehnologije, industrija se promijenila, pri čemu su streaming servisi postali dominantan oblik potrošnje glazbe.
“Spotify je zauvijek promijenio glazbenu industriju i vratio je u najbolje brojke koje su ikad postojale. Riječ je o glazbi koja je dostupna svima, na način da svaki mjesec plaćamo pretplatu kako bismo slušali ono što volimo. Ako usporedimo to s kupnjom CD-a, godišnja pretplata na Spotify zapravo predstavlja “kupnju” 12 CD-a godišnje, što je dobro za glazbenu industriju. Međutim, autori tu dobivaju najmanje jer svojom Spotify pretplatom možete slušati sve njihove pjesme”, istaknuo je u Prodajnom mindsetu Branimir Mihaljević, glazbeni producent i autor stotina pjesama koje su otpjevali neki od najpopularnijih izvođača u regiji.
Kreativci dobiju najmanji dio kolača
Nenad Marčec, direktor HDS ZAMP-a, pobliže je objasnio na koji način funkcioniraju prodaja i prihodi u glazbenom svijetu.
“Kreativci, tj. autori koji skladaju pjesme i njihovi izvođači, od cijelog biznisa dobiju samo 24% (12+12). Ostalih 75% podijeli industrija – dio dobije Spotify, dio diskografi, dio glazbeni posrednici. Kreativci koji su stvorili vrijednost dobiju najmanji dio kolača. Ako to gledamo s poslovne strane, u glazbenom biznisu se apsolutno isplati poslovati. Tko ima nos za investiciju, može poprilično jeftino dobiti materijal, a jako ga skupo monetizirati i prodati.”
Govoreći o autorskim pravima i njihovoj ulozi u poslovnom svijetu, kao i o mogućnostima zarade, gosti emisije zaključili su kako hrvatsko tržište još uvijek nije u potpunosti razvilo osjećaj za biznis.
“Možemo reći da su autorska prava kod nas nametnuta kroz europske vrijednosti. Kad su u Hrvatsku doneseni i usvojeni europski propisi, nitko ih nije mogao lako prihvatiti. To je proces koji traje gotovo 30 godina i na domaćem tržištu još uvijek nije prisutna ideja o tome da razvijamo hrvatsku ideju u području autorskih prava”, istaknuo je Marčec.
Zarada koja traje 70 godina
Kroz sustav alata zaštite autorskih prava, glazbenici imaju od čega živjeti i mogu stvarati novu glazbu. Tu je prisutan kulturološki interes, jer se stvara nova vrijednost i važnost za jezik, izričaj ili baštinu, ali i poslovna korist u smislu zarade.
“Autorsko pravo, koje vrijedi 70 godina nakon smrti autora, najsigurnije je i najisplativije pravo na svijetu. Velike diskografske kuće kupuju autorska prava direktno od autora, npr. Bruce Springsteena, jer im je dobar poslovni model eksploatirati glazbena djela 70 godina nakon smrti autora. Dugoročno na tome zarađuju jer pravo nikad neće izgubiti vrijednost”, smatra Branimir Mihaljević.
Marčec, s druge strane, savjetuje da ipak ne investirate u autorska prava jer su trendovi u glazbi prolazni.
“Springsteen, Elvis ili Beatlesi – generacija koje je na tome odrasla lagano je na odlasku i današnji klinci prate nove trendove i glazbene stilove. Svako vrijeme nosi nešto svoje” – zaključio je Marčec.
Emisiju Prodajni mindset vode Vedran Sorić i Saša Tenodi, a urednica je Dunja Trojan. Partneri emisije su Moj-eRačun, Fidelio, Catering Zvona, Varionica i Croatia Revealed.
