Na okruglom stolu u organizaciji Udruge poslovnih žena Hrvatske LeadYou, 4. ožujka 2026., sudjelovao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Uz premijera Plenkovića bile su prisutne ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Otvorenje događanja
Žene na upravljačkim pozicijama moraju postati pravilo, a ne iznimka, naglasila je u uvodnom govoru Jasminka Horvat Martinović, direktorica Udruge Lead.You, jer je položaj žena pitanje naše konkurentnosti, inovativnosti i budućnosti. “Razlika u plaćama između muškaraca i žena i dalje postoji. Situacija se mijenja, ali u vrijeme brzih promjena i odluke donosimo brzo, stoga smatramo da se i taj proces ravnopravnosti treba ubrzati. Promjene koje donosi umjetna inteligencija neće pitati za spol, ali će zahtijevati našu punu kolektivnu inteligenciju. Ne tražimo intervenciju koja bi nam poklonila pozicije, mi smo ih već zaslužile rezultatima, nego tražimo partnerstvo. Želimo Hrvatsku u kojoj žena na čelu kompanije nije vijest, nego standard – poručila je, među ostalim, Jasminka Horvat Martinović.
Liderovo istraživanje o broju žena na upravljačkim pozicijama
Od tisuću najvećih hrvatskih tvrtki prema ostvarenim prihodima, njih samo 88 ima žene na čelnoj poziciji, što čini tek nešto manje od devet posto, dok preostalih 91 posto tvrtki vode muškarci. Ovi podaci posebno su zanimljivi uzme li se u obzir činjenica da su tvrtke kojima upravljaju žene u prosjeku veće od onih kojima upravljaju njihovi muški kolege. Naime, dok prosječna tvrtka s liste ostvaruje oko 100 milijuna eura prihoda, one na čijem su čelu žene u prosjeku bilježe 152 milijuna eura prihoda.
Rezultati su to opsežnog Liderovog istraživanja o broju žena na upravljačkim pozicijama, koje je danas na konferenciji udruge poslovnih žena Lead.You ususret Danu žena predstavila Bojana Božanić, direktorica Lidera.
Prema EU direktivi o poboljšanju rodne ravnoteže, obveznici moraju ostvariti svoje ciljeve do 30. lipnja ove godine, do kada je potrebno 33 posto svih direktorskih pozicija popuniti podzastupljenim spolom. Direktiva se prvenstveno odnosi na velika trgovačka društva izlistana na burzi koja zapošljavaju više od 250 djelatnika, no njezini se standardi u Hrvatskoj prenose i na velika poduzeća u državnom vlasništvu kako bi javni sektor služio kao primjer u uvođenju ovih kvota.
“Od iznimke do pravila” – razgovor koji je s premijerom Plenkovićem moderirala Ivana Budin Arhanić, članica uprave Valamar Riviera
Istaknuvši kako mu je zadovoljstvo sudjelovati na okruglom stolu o jednoj tako važnoj temi, koja prije svega znači jednakost u hrvatskom društvu i korporativnom svijetu, osobito uoči Međunarodnog dana žena, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo predstavljenim statističkim podacima o ženama u poduzetništvu. “Oni su vrlo jasan korak naprijed i u privatnom sektoru i u javnom sektoru. Još nismo na razini na kojoj bismo htjeli biti, ali smo sasvim solidni i nismo daleko od trenutnog europskog prosjeka”, kazao je.
Očekuje da će se kroz nekoliko godina postići cilj novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a to je da taj omjer bude 50:50. Što se tiče saborskih zastupnica, njih je 49 od 150, što čini trećinu svih zastupnika, a u Vladi su trenutno četiri ministrice, naveo je. “Voljeli bismo da je više, međutim situacija je takva kakva jest, a vjerujem da ćemo u godinama pred nama to također popraviti”, poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Kvalitetni iskoraci za promjene u društvu
Govoreći o temi žena na upravljačkim pozicijama, osobito u kontekstu spomenutog novog Zakona, premijer je ustvrdio da je jedan od ciljeva Zakona taj da što veći broj žena sudjeluje na upravljačkim pozicijama. Nisu htjeli, dodao je, prepustiti stvari da idu same od sebe jer bi onda taj proces trajao duže. Pritom je važno, naglasio je, da posao obavljaju oni koji su za njega najbolji, a manje je bitno je li netko mlad ili star, muškarac ili žena. Ali, dodao je, to su svakako dobri i kvalitetni iskoraci za promjene u društvu, u kojem je u konačnici više žena nego muškaraca.
Što se tiče žena na upravljačkim pozicijama, trenutno je bolja slika u državnim, nego u privatnim poduzećima, gdje je čak 40 posto žena u nadzornim odborima. Upitan ima li Vlada konkretne ciljeve za postizanje zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima državnih poduzeća, premijer je ustvrdio da ima te dodao da je i novim zakonom preuzeta ta obveza.
Korporativno upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu važno za gospodarski rast i investicije
Uskoro će se u javno savjetovanje uputiti i odgovarajuća uredba, a nakon toga slijedi raspisivanje natječaja na kojima će se, na drugačiji način nego do sada, imenovati nadzorni odbori i uprave prema jasnim kriterijima koji će se poštovati. “Do kraja godine imat ćemo praktički potpuno novu strukturu, koja bi trebala minimalno respektirati ovo što je Zakon propisao. Ali, to ne znači da žena ne može biti i više”, istaknuo je premijer.
Upitan za mišljenje o tome zašto je do sada bio puno veći broj muškaraca na upravljačkim pozicijama, premijer je kazao da je primijetio da se, primjerice, na raspisane natječaje u pravilu javlja puno veći broj muškaraca nago žena. Sada će, vjeruje, zbog zajamčenih kvota doći do većeg interesa i kod žena, koji naravno mora biti praćen odgovarajućom kvalitetom.
Naime, prema novom sustavu, sve će uprave javnih poduzeća ili poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu imati vrlo jasno definirane poslovne ciljeve, a time će se podići kvaliteta korporativnog upravljanja, kazao je premijer Plenković. To je važno, dodao je, i za generiranje gospodarskog rasta i za investicije te za dodanu vrijednost svemu onome što se u državi radi.
Članstvom u OECD-u Hrvatska će potvrditi status jedne od 40 najnaprednijih ekonomije svijeta
Na pitanje moderatorice razgovora Ivane Budin Arhanić, o ciljevima za državne tvrtke, koji su bitni i za ulazak Hrvatske u OECD, premijer je najavio promjene koje prate spomenute europske standarde.
Podsjetio je da je članstvo u OECD-u, uz ono u europodručju i Schengenskom prostoru koje je već ostvareno, bilo jedno od tri vanjskopolitička cilja postavljenih u vrijeme njegove prve Vlade. Kada smo iskazali interes za ulazak, dodao je, tada je već pet zemalja bilo u procesu pristupanja, a nakon toga pridružile su se još dvije. Nakon gotovo sedam godina truda i rada, Hrvatska je od outsidera došla na prvo mjesto pred članstvom, ostavivši daleko iza sebe, između ostalih, Bugarsku, Rumunjsku, Brazil i Argentinu, naglasio je.
“Hrvatska je danas jedna od 40-ak najnaprednijih svjetskih ekonomija. Kada i formalno uđemo u OECD, onda smo dobili i taj pečat na naš rever”, naglasio je predsjednik Vlade dodajući da je taj zahtjevni proces verificirao sve ono što smo učinili na putu prema Europskoj uniji i napravio još nekoliko koraka naprijed. Uz nekoliko važnih mjera koje imaju i svoju antikorupcijsku dimenziju, kako bi dodatno pojačali borbu protiv korupcije, ostalo se svodi na bolje upravljanje i bolje politike. U tom procesu, upozorio je, ne možemo ignorirati globalne odnose između SAD-a i europskih zemalja OECD-a, odnosno prije svega rat carinama SAD-a usmjeren protiv članica Europske unije, koji nam ne pomaže jer se reflektira i na atmosferu unutar te organizacije. Međutim, to je nešto što nema veze s Hrvatskom i ispunjavanjem kriterija s naše strane, istaknuo je.
Upitan što misli da kao društvo još možemo i trebamo učiniti kako bismo imali više žena liderica u Hrvatskoj, premijer je kazao da Hrvatska tu stoji dosta solidno, ovisno o različitim sustavima. Primjerice, naveo je sudstvo i zdravstvo, ocijenivši ih ženskim profesijama u smislu broja žena u tim sustavima. Što se tiče korporativnog dijela, tu smo otprilike u realnostima društva koje se ipak još transformira u smislu shvaćanja slobodnog tržišta i privatnog poduzetništva, kazao je predsjednik Vlade. Ekonomska tranzicija iz dogovorne ekonomije u tržišnu zahtijeva jedno vrijeme za punu konsolidaciju i normalizaciju stanja jednakih šansi, dodao je. “Mislim da idemo u dobrom smjeru”, poručio je ocijenivši pozitivnim signalom i veliku posjećenost upravo ovakvih važnih skupova na kojem sudjeluju respektabilne žene koje vode različite kompanije.
Panel-rasprava “Od iznimke do pravila – kako do trajnih promjena?”
Tijekom konferencije održana je i panel-rasprava pod nazivom ‘Od iznimke do pravila – kako do trajnih promjena?’, koju je moderirala Martina Sokač Saraga (MSS plus).
U raspravi su sudjelovali Ivana Mrkonjić, predsjednica Uprave Hrvatske pošte, Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqara, Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha, Lana Ilović, direktorica za CET regiju u IBM-u, te Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska.
Sudionici su se složili da rodna ravnopravnost nije samo inicijativa ili puko ispunjavanje kvota. To je jedini ispravan put za izgradnju zdrave, održive i konkurentne kompanije te apsolutna poslovna nužnost u današnjem vremenu.
