Značajan dio radne snage u SAD-u opire se uvođenju umjetne inteligencije na svojim radnim mjestima.
Prema novom istraživanju platforme za generativnu umjetnu inteligenciju Writer, 31% zaposlenika, uključujući 41% pripadnika generacije Z, priznaje da “sabotira” AI strategiju svoje tvrtke odbijanjem korištenja alata i aplikacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Kao rezultat toga, otprilike dvije trećine rukovoditelja tvrdi da je usvajanje generativne AI izazvalo napetosti i podjele unutar njihovih organizacija, a 42% navodi kako to “uništava njihovu tvrtku iznutra”.
“Postoji aktivan otpor, gdje ljudi kažu: Uopće ne vjerujem u ovu strategiju i, ili ću je potpuno ignorirati, ili ću raditi po svom”, kaže Kevin Chung, direktor strategije u Writeru, za Fast Company. “A pasivni otpor često izgleda ovako: Dat ću tome priliku, ali neću se izložiti i predlagati kako da se to poboljša. Ne želim trošiti svoje vrijeme i energiju na to.”
Različiti razlozi, isti rezultati
Kako tehnologija sazrijeva, najčešći strahovi povezani s usvajanjem umjetne inteligencije su se promijenili, iako je krajnji rezultat ostao isti.
“Prije dvije godine, devet od deset zaposlenika govorilo je: ‘Zašto bih trenirao robota koji će mi uzeti posao?’. Danas su možda jedna ili dvije od deset zabrinutosti koje čujem vezane uz gubitak posla”, kaže Chung.
Umjesto toga, radnici se sada udaljavaju od tehnologije jer još nije dokazala svoju korisnost. “Sad kad su je imali priliku isprobati, [mnogi zaposlenici] su prilično razočarani rezultatima koje su vidjeli i zato su izgubili iluzije o njezinoj vrijednosti.”
To se poklapa s još jednim istraživanjem iz 2023. godine, provedenim među 1.100 rukovoditelja i menadžera, koje je provela organizacija Leadership IQ. U njemu je samo 10% ispitanih izjavilo da su njihovi zaposlenici “uzbuđeni” zbog tehnologije, dok je 35% bilo “oprezno optimistično”. Preostalih 55% bilo je ili “u poricanju”, “otporno”, “nevoljko” ili “ravnodušno”.
Iako rezultati još nisu javno objavljeni, osnivač i izvršni direktor istraživačke i konzultantske tvrtke Leadership IQ, Mark Murphy, kaže da je nedavna naknadna studija (koja će biti objavljena idući mjesec) pokazala slične rezultate.
“Broj onih koji su ‘uzbuđeni’ ili ‘oprezno optimistični’ izgleda blago bolje, ali ne drastično. Još uvijek postoji zapanjujuće velika količina poricanja”, kaže.
“Postotak ljudi koji nemaju nikakvo iskustvo s umjetnom inteligencijom znatno je pao, ali još uvijek nismo napravili pomak prema srednjoj ili naprednoj razini. Samo smo pomaknuli velik broj ljudi iz kategorije ‘bez iskustva’ u kategoriju ‘početnika’.”
Kako sve više američkih radnika po prvi put koristi AI alate, Murphy primjećuje da se najčešći razlozi za otpor više ne temelje na strahu, već na razočaranju.
“Još uvijek se igramo s time kao s usputnim alatom – nečime što privremeno odvojiš od svog uobičajenog posla, koristiš nekoliko minuta, postaviš jedno ili dva pitanja – umjesto da ga uistinu integriramo u svoj rad”, kaže. “Još uvijek smo u toj ranoj fazi korištenja AI-ja.”
Napeta vremena za odnose između zaposlenika i poslodavca
Istovremeno, Murphy sugerira da se pritisak na usvajanje AI-ja poklopio s razdobljem zategnutih odnosa između radnika i njihovih poslodavaca, što vjerojatno dodatno otežava provedbu AI planova.
“Potencijalna otegotna okolnost u ovom trenutku jest to što postoji… nešto izraženija suprotstavljenost između menadžmenta i zaposlenika na prvoj liniji. To se, primjerice, vidi kod inicijativa za povratak u urede, a mislim da je to neka vrsta nagovještaja onoga što nas čeka s AI-jem”, kaže Murphy za Fast Company.
Baš kao što neki poslodavci prisiljavaju zaposlenike na povratak u urede pod prijetnjom otkaza, tako neki primjenjuju jednako oštar pristup i pri uvođenju AI-ja. To bi moglo objasniti visoke stope nezainteresiranosti i aktivnog otpora.
“Bilo je nešto manje empatije prema onome kroz što zaposlenici možda prolaze”, kaže Murphy o nalozima za povratak u urede.
“Prema svemu što smo dosad vidjeli, pretpostavljam da će se sličan način razmišljanja primijeniti – i već se u nekim slučajevima primjenjuje – kad je riječ o umjetnoj inteligenciji.”
Pronalazak pravog pristupa
Murphy savjetuje poslodavcima koji žele potaknuti usvajanje AI-ja da snažno naglase koristi koje će takvo uvođenje donijeti pojedinom zaposleniku, ali i široj organizaciji.
“Ključno pitanje koje zaposlenici postavljaju jest: ‘Kakvu mi obuku nudite da moje AI vještine ne budu dovoljne samo za rad s vašom konkretnom implementacijom, nego da me podignu na višu razinu?’“, kaže.
“Dovesti ljude do razine na kojoj mogu trenirati svoju zamjenu jedna je stvar. No, postojat će i velik broj onih koji će ovladati AI-jem do te mjere da će ga moći koristiti tečno i strateški, dodajući tako novu vrijednost svom poslu.”
Visoka stopa otpora prema AI-ju možda je posljedica velikog broja početnika u korištenju AI-ja, koji ne osjećaju da su vještine koje su stekli doista pridonijele njihovoj osobnoj vrijednosti i zapošljivosti. Kako bi se više ljudi zainteresiralo za AI, Murphy tvrdi da je potrebno ponuditi vrstu edukacije koju mogu istaknuti u svom životopisu ili prikazati u evaluaciji radnog učinka.
“Ako im se to čini kao crna kutija koja im je odjednom nametnuta, radnici na prvoj liniji vjerojatno joj neće vjerovati”, dodaje Sarah Elk, voditeljica AI odjela za uvide i rješenja u Bain & Company za područje Amerike.
“Rezultati će doći mnogo brže ako se na početku uloži vrijeme u promišljen proces uključivanja onih na koje će ta promjena najviše utjecati.”
Usvajanje umjetne inteligencije je prije svega pitanje ljudi
Elk kaže da se organizacije koje žele uvesti AI rješenja često suočavaju s izazovima kada se previše fokusiraju na samu tehnologiju, umjesto na ljude koji će je koristiti i koji će na kraju odlučiti o njezinom uspjehu.
“Ako samo pustim [AI alat] cijeloj organizaciji bez ikakvog razmišljanja o tome kako to pomaže njima ili tvrtki, ne bih trebala očekivati dramatične rezultate”, kaže. “Vjerujem u široku dostupnost. Ali to mora biti popraćeno vodstvom i podrškom s vrha, usmjerenom prema konkretnim područjima u kojima želimo stvarati vrijednost.”
Kako bi ta integracija bila uspješna, Elk kaže da organizacije moraju objasniti kako će tehnologija riješiti konkretne probleme zaposlenika, ali im istovremeno dati i prostor za eksperimentiranje i otkrivanje novih načina na koje im može koristiti.
“Ako primjenjujete AI silom, bez promišljanja o tome kako se on povezuje s poslom, procesima, ishodima ili vašom konkurentskom prednošću – kada to nije jasno – onda mogu razumjeti zašto bi to bilo zbunjujuće radnicima na prvoj liniji”, kaže.
“Kad se AI uvodi na pravi način, ne nailazite na otpor”, zaključuje.
