“Moja je želja bila spojiti tehnologiju i poljoprivredu, napraviti nešto što će korištenjem svih mogućnosti tehnologije pomoći upravljanju proizvodnjom hrane.” – Matija Žulj – Agrivi d.o.o, Kutina
Priča o Agriviju započela je kada je Matija Žulj, osnivač tvrtke, odlučio napustiti korporativni ICT svijet i posvetiti svoje vrijeme rješavanju globalnog problema proizvodnje hrane. Tada, 2013. godine, Matija je osnovao Agrivi s vizijom da iz korijena promijeni način na koji se danas proizvodi hrana te postigne pozitivan utjecaj na preko milijardu ljudi tako što će poljoprivrednicima omogućiti da ostvare održivu, efikasnu i profitabilnu proizvodnju hrane.
Imali ste uspješnu karijeru, siguran posao, dobra primanja, menadžersku poziciju. Radili ste u jednoj švicarskoj tvrtki i dali ste otkaz jer ste živjeli u Zagrebu. Odlučili ste se za svoj put u kojem ste tražili samog sebe i mogućnost davanja puno većeg doprinosa društvu. Iz današnje perspektive, je li to bila dobra odluka i jeste li postigli to što ste tada željeli?
To je bila odlična odluka! Nakon fakulteta radio sam u digitalnoj industriji, no želja mi je bila raditi nešto što će ljudima biti korisno, što će ih veseliti i pomoći im u svakodnevnom radu. Nakon duljeg istraživanja i promišljanja o strateški važnim sektorima koji imaju značajan potencijal za razvoj, zaključio sam da mi je proizvodnja hrane najzanimljivija, to me najviše privuklo i tu sam krenuo. Kako bih otkrio stvarne probleme s kojima se poljoprivrednici svakodnevno susreću, i tako napravio proizvod koji će im zaista i koristiti, odlučio sam i sam postati jedan od njih.
Posadio sam plantažu borovnica. To je na početku bilo zanimljivo jer kao FER-ovac nisam znao baš puno o poljoprivredi, no to početno iskustvo kasnije mi je bilo od velike važnosti. Mogu slobodno reći da bez te plantaže borovnica Agrivi ne bi bio to što je danas. Agrivi danas pomaže poljoprivrednicima i svim drugim stakeholderima u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji da proizvodnju učine efikasnom i održivom. Moja je želja na početku bila spojiti tehnologiju i poljoprivredu, odnosno napraviti nešto što će korištenjem svih mogućnosti tehnologije pomoći upravljanju proizvodnjom hrane. Današnji rezultati pokazuju da smo ostvarili ne samo to, već puno više.
Vaša ideja je prije 7 godina postala startup – današnji Agrivi. Danas imate urede u Zagrebu, Londonu, Bukureštu i Varšavi. Svoje usluge nudite u više od 100 država. U tih 7 godina razvili ste se u globalnog agrotehnološkog lidera. Jeste li tada vjerovali da ćete se razviti u vodeću platformu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom?
Kada smo krenuli, bili smo među pionirima u industriji i svega se nekoliko tvrtki u svijetu bavilo onime što mi radimo. Industrija kojom se bavimo poprilično je nova i na neki smo način još u fazi edukacije stakeholdera o važnosti korištenja tehnoloških rješenja u proizvodnji hrane. No biti vodeći u onome što radimo i nuditi sveobuhvatno i kvalitetno rješenje za poljoprivrednu proizvodnju bio je san kojim sam se vodio. Zahvaljujući Agrivi timu i razvoju našeg softvera i usluga danas smo prepoznati kao vodeća platforma u tom području.
“Iza nas je uspješna godina na čijim ćemo temeljima nastaviti raditi i u 2021. Cilj nam je još brži rast i razvoj, a trenutno smo fokusirani na tri smjera – razvoj algoritma temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji je zadužen za razna predviđanja i savjete u proizvodnji, daljnji razvoj podatkovne automatizacije s ciljem što bržeg prikupljanja relevantnih podataka iz raznih izvora te razvoj usklađenosti kompletnog procesa i izvještavanja s najvišim standardima sigurnosti hrane, okolišnim standardima i slično.“
Iako niste imali doticaja s poljoprivredom, pokrenuli ste posao koji je izravno povezan s tom granom. Hrana vas je fascinirala. Uvidjeli ste globalni problem s hranom, ali i poljoprivredom koja nema mjesto koje zaslužuje. Zašto je tako, shvaćamo li što jedemo?
Smatram da je glavni izazov na strani proizvođača. Naime, poljoprivreda i prehrambena industrija imaju snažno razvijen lanac vrijednosti u čijem se središtu nalaze poljoprivredni proizvođači. Svjedočimo svojevrsnom pritisku potrošača sa sviješću o zdravoj hrani, koji generira pritisak na trgovačke lance i prehrambenu industriju da osiguraju sljedivost, sigurnost i nutritivnu vrijednost hrane. Time se stvara i određeni pritisak na poljoprivredne proizvođače koji se uglavnom još uvijek oslanjaju na tradicionalne metode upravljanja proizvodnjom, zbog čega je nužna promjena metodologije i tehnologije proizvodnje. Ukratko, smatram da kao potrošači imamo premalo informacija o hrani koju konzumiramo i da ih zaslužujemo više. A naše rješenje, između ostalog, proizvođačima omogućuje davanje velikog broja detaljnih informacija o svakom poljoprivrednom proizvodu.
U počecima ste imali i pogrešaka jer ste se previše bazirali na statističkim podacima. Privukli ste prvu grupu poljoprivrednika, a u drugoj ste fazi shvatili da poljoprivrednici ne traže baš te biznis modele i planove koje ste u početku postavili. Bile su nužne promjene, koje? Transformacija je bila bolna, ali vam je omogućila rast x10.
Veliki proizvođači imaju velike gubitke i spremni su. Prepoznaju vrijednost korištenja alata poput softvera za digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Jednako tako i kompanije koje rade s puno malih proizvođača u svom portfelju mogu vidjeti puno veći utjecaj koji digitalizacija ima. Mali poljoprivredni proizvođači trebaju promijeniti način razmišljanja i rada, a za uvođenje jednog ovakvog softvera potrebna je promjena navika i načina rada, no nije realno očekivati da će manji to prihvatiti. Kada smo primijetili da će prihvaćanje ovakvih novosti u poljoprivredi prije prihvatiti veliki proizvođači, odlučili smo se orijentirati na njih.
Proizvodnja hrane je i danas jedan od glavnih globalnih problema u koji se ulažu iznimna sredstva i napori. Postoji li kod svjetskih proizvođača nedostatak znanja kako postići da proizvodnja hrane bude efikasna i u isto vrijeme održiva? Podaci o izgladnjelosti, efikasnosti proizvodnje i iskorištavanju prirodnih resursa su šokantni.
Nažalost, prevelik broj poljoprivrednika još se uvijek oslanja na tradicionalne metode upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. Problem tih metoda jest to što ne osiguravaju pravovremene odluke i visoke prinose. Primjerice, ako samo jedan dan zakasnite sa zaštitnim mjerama, to u poljoprivredi često rezultira s jedan posto manjim prinosom. Gubici su ogromni. Korištenjem digitalnih rješenja kao što je Agrivi poljoprivrednicima pomažemo da putem naprednih algoritama predviđanja donesu optimalnu odluku o trenutku tretiranja biljaka, čime se povećava i prinos na usjeve.
Jesmo li svjesni (posebno oni koji vode poljoprivredne politike) da će svjetska populacija doseći više od milijardu ljudi do 2050. godine? Koje su promjene potrebne?
Da bi proizveli dovoljno hrane, a time i smanjili glad i poboljšali prehranu, poljoprivrednici trebaju početi koristiti moderne poljoprivredne tehnike kao što su suvremena mehanizacija, povećani unos gnojiva, vode i pesticida, novih sorti kultura te razne druge tehnologije. Naša rješenja omogućuju im da planiraju, nadziru i analiziraju sve aktivnosti na svojim poljima, što rezultira povećanjem prinosa usjeva, ali i većim mogućnostima zarade. Agrivi podupire UN-ov program „Bez gladi“ koji se temelji na elementima koji nam mogu omogućiti kraj gladovanja u svijetu. Vjerujemo da je ovo pitanje od iznimne važnosti i svojim rješenjima nastojimo pridonijeti njegovom rješavanju.
“Kao potrošači imamo premalo informacija o hrani koju konzumiramo. Zaslužujemo više informacija.“
Jedna od vaših uloga je postizanje ekonomski i ekološki održivog svijeta proizvodnje usjeva. Koliko smo udaljeni od postizanja ovog cilja?
Održiva poljoprivredna proizvodnja jedan je od glavnih izazova s kojima se poljoprivrednici susreću. Prije svega valja napomenuti da je cilj održivog uzgoja povećanje neto koristi koje društvo dobiva od same poljoprivredne proizvodnje hrane i vlakana te drugih djelatnosti ekosustava. Kako bismo to postigli, potrebno je povećati prinose usjeva, postići bolju učinkovitost hranjivih tvari i korištenja vode, usvojiti ekološke temelje upravljanja te razumno koristiti pesticide i antibiotike. Mislim da na svim ovim poljima imamo još prostora za napredak, a Agrivi pridonosi tom napretku svojim tehnološkim rješenjima usmjerenima upravo na rješavanje ovih pitanja.
Nova investicija koju ste upravo postigli (30,2 milijuna kuna od grupe investitora) otvara vam mogućnost iduće faze rasta, na neki ste način dobili podršku za svoju misiju digitalizacije globalne poljoprivrede. Što će vam ovo ulaganje omogućiti u budućnosti poslovanja tvrtke?
Ova nam je investicija od iznimne važnosti jer pokazuje povjerenje koje uživamo kod ulagača. Ponosni smo na činjenicu da smo u prethodnim godinama uspjeli izgraditi jednu od globalno vodećih platformi za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, a sredstva će nam pomoći da proširimo svoj tržišni doseg na ključna europska tržišta i SAD. Sada smo u poziciji da možemo snažno konkurirati na globalnom tržištu i to želimo iskoristiti na najbolji mogući način.
Pokazalo se da strateške kapitalne investicije mogu hrvatskim tvrtkama omogućiti da rastu i da se natječu na globalnim tržištima stvarajući nova radna mjesta i poticanje bržeg gospodarskog razvoja. Svi su impresionirani rezultatima vašeg rada. Kako se vi osjećate?
Sretni smo i ponosni na svoje dosadašnje rezultate i na to što smo uspjeli dostići ovu tržišnu poziciju. Kao što ste rekli, prošlogodišnja investicija pripremila nas je za iduću fazu rasta. Zahvaljujući našim partnerima – South Central Venturesu, Europskom investicijskom fondu, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Fil Rouge Capitalu i AgriTech Hubu, bliži smo svojoj misiji da digitaliziramo globalnu poljoprivredu i učinimo ju efikasnijom i održivom.
Potencijal hrvatskog gospodarstva je u inovativnim poduzećima s globalnim ambicijama. Uspjeh startup tvrtki ne može se ostvariti preko noći. Prihod može vraćati uloženi novac za 5 do 10 godina, a to uspiju rijetki i u Americi. Jeste li uspjeli doći do te točke i što vas izdvaja od slične konkurencije u svijetu?
Ono što Agrivi izdvaja od konkurencije jest to što nudimo najkompletniji softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom na tržištu. Osim toga, poljoprivrednicima dajemo podršku od obrade tla do žetve, a zahvaljujući našem softveru imaju mogućnost planiranja, praćenja i analiziranja svega što se događa na njihovu gospodarstvu. Jedini na tržištu sadržimo bazu znanja o najboljim praksama upravljanja gospodarstvima, što nas stavlja u odličnu poziciju. Imamo prediktivne modele temeljene na umjetnoj inteligenciji koje kontinuirano razvijamo i u čemu smo sve bolji.
Osim toga, aplikaciju smo preveli na više od 10 jezika, što se pokazalo iznimno važnim jer većina poljoprivrednika ne govori engleski, koji je gotovo isključivi jezik u ponudi naših konkurenata. Kao tvrtka imamo postavljen ekspanzijski mindset te u narednom razdoblju od 5 godina svakako gledamo na rast i mogućnosti boljeg pozicioniranja, a ne samo na povrat ulaganja.
Neuspjeh ne doživljavate kao nešto tragično. Kažete da je važno više vjerovati u sebe. Slušaj savjete, ali se oblikuj sam.
Kada radite u potpuno novoj industriji gdje ne postoje uhodani načini, već je sve što radite potpuno novo, morate prihvatiti činjenicu da ćete se suočiti s brojnim izazovima. U Agriviju ne brojimo neuspjehe, oni su sastavni dio dnevnog poslovanja u ovakvoj novoj industriji. „Trial-error“ nam je dio DNA i konstantno nas tjera da se trudimo i radimo na poboljšanjima.
Jedan ste od osnivača udruge MBA Croatia čiji je cilj poslovno umrežavanje i cjeloživotno obrazovanje. Bili ste njezin prvi predsjednik, a danas ste član predsjedništva. Udruga je od osnivanja puno toga napravila?
Udruga MBA Croatia je najveća poslovna alumni mreža u Hrvatskoj i kao takva okuplja velik broj kvalitetnih članova iz različitih industrija koji žele razvijati i sebe osobno i društvo u kojem živimo i djelujemo. Brojna predavanja renomiranih stručnjaka, menadžera i poduzetnika, interne radionice i neformalna događanja omogućuju članovima kontinuirano cjeloživotno obrazovanje i razmjene iskustava.
