Društveni poduzetnik i inovator, osnivač i predsjednik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) te direktor Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC), Zoran Rajn, u Franjinu ekonomiju uključen je od 2019., tj. od samih početaka.
Centar za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) društveno je poduzeće i međunarodni think tank, osnovan 2012. godine s ciljem kreiranja i akceleriranja inovativnih i održivih rješenja za aktualne društvene probleme. U svojem portfelju broji gotovo 50 društveno korisnih projekata, a surađuje s više od stotinu partnera iz javnog, civilnog, poslovnog i akademskog sektora. Kako se od samih početaka bave i temom crowdfundinga, godine 2019. osnovali su i Međunarodni centar za crowdfunding (ICFC) s ciljem približavanja crowdfundinga široj javnosti.
Zoran Rajn približio nam je pojmove društvenog poduzetništva, održivog poslovanja, društvenih inovacija, crowdfundinga i Franjine ekonomije…
Društvene inovacije su primijenjeni noviteti usmjereni na rješavanje društvenih problema i stvaranje općeg dobra, kao npr. zelene tehnologije, inovativni modeli financiranja projekata, novi zakonski propisi i sl. Društveno poduzetništvo je vrsta poduzetništva kod kojeg se ostvarena dobit primarno koristi za rješavanje nekog društvenog ili okolišnog problema.
U klasičnom se poduzetništvu akteri na tržištu natječu tko će postići bolje rezultate u svojoj niši, a u društvenom poduzetništvu tko će riješiti više društvenih problema i napraviti više dobra za zajednicu. Najkraće rečeno, u društvenom poduzetništvu novac nije cilj nego sredstvo. Crowdfunding (eng. crowd – mnoštvo; funding – financiranje) ili grupno financiranje, inovativan je i demokratski model financiranja projekata koji podrazumijeva javno predstavljanje nekog pothvata, najčešće putem internetske platforme, i omogućavanje građanima da u njega ulože novac iz altruističkih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi. Pritom je moguće koristiti nekoliko modela ulaganja: donacije, kupoprodaju s počekom, pozajmice, ulaganje u vlasničke udjele i ulaganje u udjele u dobiti.
O ekonomiji pape Franje i Papinom Davosu…
Franjina ekonomija (The Economy of Francesco) je međunarodni događaj pod pokroviteljstvom pape Franje u kojem sudjeluju društveni inovatori, društveni poduzetnici i znanstvenici do 35 godina starosti iz 120 zemalja svijeta s ciljem pronalaska rješenja za stvaranje pravednijeg, uključivijeg i održivijeg svijeta. Sudionici su podijeljeni u dvanaest tematskih grupa, a svaka grupa je zadužena za izradu preporuka iz svoga područja djelovanja.
Naime, mediji su ovaj događaj prozvali Papinim Davosom i trenutno jednim od najznačajnijih događaja u svijetu. Papa Franjo je svjestan ozbiljnih problema s kojima je suočen svijet, kao i činjenice da nijedan problem nije moguće riješiti na istoj razini svijesti koja ga je stvorila. Stoga je odlučio kreirati društvenu platformu kroz koju će mladi stručnjaci imati priliku dati konkretan doprinos rješavanju gorućih društvenih problema.
Vrijedi istaknuti da je u okviru hrvatskog HUB-a za Franjinu ekonomiju pokrenuto nekoliko društveno poduzetničkih inicijativa koje će biti predstavljene u nadolazećem periodu. Najznačajnije od njih su štedno-kreditna unija, ekološka poljoprivredna zadruga i program za financijsko opismenjivanje mladih.
Osobno sam aktivan u dvije grupe – Finance&Humanity i Work&Care.
O ključnim temama i benefitima Franjine ekonomije…
Primarni cilj je promjena današnjeg ekonomskog modela koji je neodrživ. U porukama se ističe kako je potrebno: uzeti u obzir društvene i okolišne, a ne samo financijske pokazatelje kod donošenja poslovnih odluka; u fokus staviti zaštitu zajedničkih dobara kao što su šume, oceani, zemlja, atmosfera, prirodni resursi i bioraznolikost i primijeniti održive modele u njihovu upravljanju; osvijestiti potrošače da kupuju etičke i lokalne proizvode; u velika globalna poduzeća i financijske institucije uvesti nezavisne etičke odbore koji će imati mogućnost stavljanja veta na štetne odluke upravnih odbora; ukinuti fiskalne oaze; siromašnim zemljama pomoći transferom tehnologija, trgovanjem po fer cijenama i oprostom dugova; usmjeriti napore međunarodne zajednice na okončanje ratnih sukoba koji su jedan od najvećih generatora siromaštva i nerazvijenosti; probleme između država rješavati na multilateralnim instancama i ukinuti blokade i sankcije koje su jednostrano nametnute; sredstva koja se ulažu u vojnu industriju usmjeriti u gradnju infrastrukture, obrazovanje i zdravstvo koji moraju biti dostupni svima; pokrenuti proces denuklearizacije svijeta i odbacivanja oružja za masovno uništenje; podići razinu zaštite radničkih prava, osobito što se tiče poboljšanja radnog položaja žena, sprječavanja iskorištavanja djece i maloljetnika za rad, određivanja minimalne plaće i skraćivanja radnog dana; kreirati inovativne i dostupne programe financiranja projekata; nagrađivati pozitivne poslovne prakse; revalorizirati načine mjerenja indeksa razvijenosti i sl.
Suradnja između sudionika ovog programa traje cijele godine, a rezultati se prezentiraju na zajedničkome susretu s papom Franjom koji se organizira jednom godišnje. Ovogodišnji susret održava se u Asizu, a prijavu za Franjinu ekonomiju do 31. 3. 2022. moguće je ispuniti OVDJE.
