Iako smo ne tako davno imali i ministra financija koji je sve poreze nazivao pedeveom, poželjela sam u ovoj rubrici namijenjenoj malim poduzetnicima, ponovno podsjetiti na značenje pojmova koji određuju naša poslovanja i sredstva kojima raspolažemo.
Porez na zaradu
Krenimo od davanja kojima u državni proračun šaljete dio svoje zarade. Shvatimo ovdje taj pojam široko, kao ono što nam ostaje kada se na kraju jedne godine izračuna rezultat našeg poslovanja.
Taj se rezultat u poduzećima zove dobitak i predstavlja razliku između svih prihoda i rashoda. Iako je razdjelnica koja određuje stopu poreza na dobitak određena visinom prihoda, nemojte se zbuniti: ne plaćate porez na prihode, nego na dobitak. Ako su prihodi poduzeća bili do milijun eura, poduzeće će na dobit platiti porez po stopi od 10%, a ako su prihodi bili veći od milijuna, stopa će biti 18%.
Kod obrtnika se ta zarada zove dohodak i predstavlja razliku između primitaka i izdataka, jer se kod fizičkih osoba primjenjuje princip blagajne, tj. trenutak plaćanja.
Međutim, obrtniku se u postupku obračuna zbrajaju i ostali oblici dohodaka, a nakon toga se primjenjuje i umanjenje porezne osnovice na ime osobnog odbitka, tako da se tek na preostali dio dohotka primjenjuje porezna stopa. Niže stope se 2025. godine plaćaju na dohodak do 60.000 €, a nakon toga više stope. Visina stope ovisi o gradu ili općini prebivališta.
Plaćaju li paušalno oporezovani porez na primitke, s obzirom na to da su porezni razredi razdijeljeni ovisno o primicima? Ne, zato što je porezni propis umanjio primitke za pretpostavljene izdatke i tako predvidio iznos dohotka koji je oporeziv.
Porez na dodanu vrijednost
Princip PDV-a ne razlikuje se bitno za poduzeća i obrte i o njemu sam ranije opširnije pisala. Plaćaju ga oni koji su u sustavu po želji ili po sili zakona na vrijednost svojih isporuka, dok istovremeno priznaju kao pretporez PDV iz ulaznih računa za svoje nabave. Postoje stope od 25%, 13% i 5%, ovisno o vrsti isporuke, a najčešća je najveća stopa. Paušalno oporezovani obrtnici ne mogu biti u sustavu PDV-a, a poduzeća ne moraju nužno biti u tom sustavu.
Doprinosi i porezi na plaće i honorare
Iako doprinosi nisu porezi, spominjem ih ovdje jer ih poduzetnici često poistovjećuju i porezima vole nazivati sve što uplaćuju u državni proračun. Ova se davanja obračunavaju samo onda kad postoje zaposlenici ili honorarno angažirane osobe. Plaćaju se istovremeno s isplatom neto iznosa.
Ostala davanja
Popis ostalih davanja je bitno kraći nego što osobno pamtim desetljećima unatrag i u malom poduzetništvu se ne radi o bitnijem opterećenju. Tu bismo mogli svrstati komorski doprinos kod obrtnika, članarinu turističkim zajednicama za određene djelatnosti, spomeničku rentu i komunalnu naknadu za poslovne prostore, porez na potrošnju kod ugostitelja i sl.
Počastite se!
Kako je ovo bio tekst za posljednji prošlogodišnji dvobroj, pozvat ću vas sve da se ‘počastite’ jednim uvidom negdje potkraj siječnja. Razumijem da je to navodno najdepresivnije doba godine, ali mi smo poduzetnici otporna stvorenja! Ulogirajte se u sustav e-porezna, pozovite na ekran porezno knjigovodstvenu karticu, na kojoj je popis javnih davanja koja ste uplatili. Ako odaberete stanje na zadnji dan 2024. godine, na ekranu ćete imati zbrojene iznose koje ste uplatili ili trebali uplatiti. U tom trenutku doći će do izražaja vaš temeljni pogled na život: jeste li zadovoljni što ste u tolikoj mjeri pridonijeli društvu ili ste bijesni što vam je toliko uzela država?
Sretno u novoj i puno duže, dragi poduzetnici!
