Nastavni materijali izrađeni u sklopu projekta Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju omogućit će učenicima od 7. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole usvajanje financijskih znanja primjenjivih u svakodnevnim životnim situacijama – poput valuta, štednje, proračuna, plaća pa sve do mirovinskog osiguranja.
Pod vodstvom prof. dr. sc. Željke Milin Šipuš i doc. dr. sc. Matije Bašića, studenti Matematičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu posljednjih su mjeseci intenzivno radili na pripremi materijala koje će moći koristiti svi zainteresirani nastavnici matematike. Na raspolaganju će im biti konkretna rješenja kojima će učenike kroz životne situacije educirati o osnovama financijske pismenosti. Konkretni rezultati projekta predstavljeni su na Danima financijske pismenosti koji se 13. i 14. travnja održavaju na PMF-u.
“Usmjereni smo na matematički način razmišljanja – sustavnost, organiziranost, kritičko donošenje odluka i provjeru informacija. Kod učenika želimo potaknuti bolje razumijevanje financijskih pojmova ključnih za odgovorno upravljanje osobnim financijama i motivirati ih da prepoznaju na koja se svoja znanja mogu osloniti kako bi matematiku primijenili u praktičnim životnim situacijama”, rekao je doc. dr. sc. Matija Bašić, dok je prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš naglasila da su za osnovnu financijsku pismenost dovoljni temeljni matematički izračuni u kojima trebamo biti spretniji.
U sklopu Dana financijske pismenosti održane su radionice za učenike, a jedna od njih bila je simulacija rada mjenjačnice. Nakon uvodnog upoznavanja s različitim valutama, učenici su rješavali u praksi primjenjive zadatke poput onoga je li bolje razmijeniti novac u domaćoj ili stranoj državi te su naučili koja je razlika između kupovnog, prodajnog i srednjeg tečaja.
Martina Primorac Krmpotić, profesorica matematike, statistike i financijske pismenosti Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu te suradnica udruge Štedopis, održala je radionicu na temu Vrijeme i novac, gdje je učenicima razjašnjena razlika između potreba i želja. Učenici su izračunali da je, uzimajući u obzir prosječnu hrvatsku plaću, potrebno raditi mjesec i pol dana za najnoviji mobitel renomirane marke. “Bilo mi je zabavno ispunjavati tablice jer nisam imao ideju koliko što košta”, rekao je polaznik radionice Benjamin iz šestog razreda osnovne škole, dok se njegovog prijatelja Leopolda iz osmog razreda dojmilo predavanje o mjenjačnicama: “Sviđala mi se interaktivnost, ali su me iznenadili troškovi preračunavanja.”
Komplet scenarija za poučavanje bit će dostupan za besplatno preuzimanje na web stranici projekta koja ostaje trajna baza znanja, a osim u nastavi matematike, moći će se koristiti i u okviru međupredmetne teme Poduzetništvo.
Voditelji projekta vjeruju da se jednostavnim pristupom može postići mnogo, da je s nekoliko osnovnih tema moguće snažno obogatiti financijsku pismenost učenika te da za to ima prostora u nastavi: “Ne mora to biti kontinuirano već pojedini satovi koji će dati dinamiku unutar polugodišta ili nastavne godine”, zaključuje Bašić.
Osim predstavljanja projekta, za širu su javnost održana predavanja Maria Škorića iz Addiko banke na temu “Što nas nisu (na)učili u školi”. Publika je tako mogla čuti tko regulira banke, kakve vrste kartica postoje te korisne i životno primjenjive informacije iz bankarskog sektora. Njegova kolegica iz banke Antonija Perlić, koja je alumni Matematičkog odsjeka PMF-a, prezentirala je svoj karijerni put te istaknula kako su studenti matematike zahvaljujući svojim znanjima vrlo konkurentni na tržištu rada.
Projekt Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju financijski je podržala Addiko banka, a partneri projekta su Institut za financijsko obrazovanja Štedopis i Hrvatsko matematičko društvo.
