Saznajte kako se obračunava plaća, značenja pojmova bruto 1, bruto 2 i trošak plaće, i koji ste od tih iznosa dužni ugovarati. Ako ste zaposlenik, saznajte kako potencijalno doći do povrata poreza na dohodak.
Već smo pisali o radno-pravnim ugovorima i značenjima kolektivnih ugovora, što su pojmovi koji svakom poduzetniku moraju biti poznati ako želi uspješno planirati i upravljati svojim poduzetništvom.
Za obavljen rad, zaposleniku pripada plaća. Da bi je mogao isplatiti, poslodavac je dužan napraviti obračun plaće i pripadajućih davanja, a ona se sastoje od:
• doprinosa iz plaće: za mirovinsko osiguranje ukupno 20%;
• doprinosa na plaću: za zdravstveno osiguranje 16,5%;
• poreza na dohodak zaposlenika: stope od 20-32%, ovisno o prebivalištu radnika.
Sva ova davanja moraju biti uplaćena u državni proračun istovremeno s neto plaćom, što znači da poslodavac mora raspolagati sa znatno većom svotom novca od one koja će završiti na računu zaposlenika.
Bruto plaća
Zakon o radu definira plaću kao iznos koji uključuje doprinose iz plaće (za mirovinsko osiguranje). To je iznos koji nazivamo bruto plaćom. Taj iznos propisano je ugovarati u ugovorima o radu. U kalkulatorima se naziva ‘bruto 1’.
Bruto 2 ili trošak plaće
Na ugovoreni bruto iznos, poslodavac još plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje. Na dohodak koji ostaje nakon obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje, poslodavac je dužan obračunati i porez na dohodak. Tek tada dolazimo do iznosa neto plaće, tj. iznosa koji će završiti na tekućem računu zaposlenika. Zbrojimo li sve te iznose, dobivamo trošak plaće, kalkulatori ga nazivaju ‘bruto 2’. To je iznos koji poduzetnik mora imati na žiro-računu na dan kad isplaćuje plaće.
Primjeri
Stope doprinosa iste su za sve zaposlenike, ali stope poreza na dohodak ovise o mjestu prebivališta upisanog u poreznoj kartici pojedinog zaposlenika. Stoga ćemo za primjer uzimati zaposlenika iz Zagreba. Za bruto plaću od 1.100 €, neto će biti 827 €, dok će u državni proračun istovremeno biti uplaćeno 454 €. Znači, trošak plaće je 1.281 €. Na svaki euro neto plaće, u državni proračun šaljemo više od 65 centi.
Ovakav odnos zadržava se sve do bruto plaće od 7.000 €, a tada su davanja i veća jer dio dohotka potpada pod višu stopu poreza.
Osobni odbici
Zaposlenicima koji imaju na PK kartici upisane uzdržavane članove obitelji, najčešće djecu ili supružnika, razmjerno veći dio dohotka ne podliježe oporezivanju, ali se doprinosi obračunavaju kao i svima ostalima, na bruto osnovicu.
Praksa
U praksi zaposlenike ne zanima puno kolika su davanja na plaću i koliko njihov poslodavac mora uplaćivati u državni proračun, pa stoga poslodavci u malom poduzetništvu često koriste kalkulatore plaća na internetu ili saznaju od svojih knjigovođa koji se bruto iznos mora upisati u ugovor o radu, za neto iznos koji su dogovorili s djelatnikom.
Također, mnogi od njih pribrajaju iznosu plaće i neoporezive primitke koje mogu isplaćivati zaposlenicima, što bitno mijenja iznos troška takve isplate, jer se na neoporezive primitke ne plaćaju ni porez ni doprinosi.
Često poslodavci prije uručivanja ugovora o radu zatraže PK karticu, kako bi saznali ima li budući zaposlenik uzdržavanih članova, pa izračunavajući bruto iznos plaće, iskoriste te odbitke u svoju korist, jer smanje iznos troška plaće.
S druge strane, zaposlenici trebaju biti svjesni ovakve prakse, pa joj se mogu prilagoditi: ukoliko s poslodavcem dogovaraju neto plaću, slobodni su brisati uzdržavane članove sa svoje PK kartice, a po isteku godine mogu zatražiti povrat poreza. Na taj će način biti sigurni da će ovu povlasticu iskoristiti oni – kojima je i namijenjena.
