Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. – najbitnije komponente

Rok za provedbu svih reformi i investicija iz NPOO-a je 30. lipanj 2026. godine.

Krajem rujna 2021. Hrvatskoj je isplaćen predujam iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplatu EU sredstava u državni proračun otkada je Hrvatska članica Europske unije. Isplata ostatka bespovratnih sredstava iz Mehanizma obavljat će se na temelju izvršenja pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti, za svaku od planiranih reformi i investicija. Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 6,3 milijardi eura odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.

Prioriteti

Kao i većina gospodarstava u Europi i svijetu, teško pogođenih posljedicama pandemije, hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti od 8,4% u 2020. godini. Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjeren je upravo na te prioritete, kako bi se osim povratka na predkriznu razinu aktivnosti osigurala i veća izdržljivost gospodarstva na neke buduće šokove. U tom pogledu, dugoročno je potrebno usmjeriti aktivnosti na jačanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva putem sustavnog integriranja održivog razvoja, zelene i digitalne tranzicije te razvojnog iskoraka utemeljenog na inovacijama, novim tehnologijama i internacionalizaciji poslovanja.

 

Primjena modela održivog razvoja

Cilj reformi u Planu oporavka bit će primjena modela održivog razvoja uz kvalitetnije upravljanje vodnim resursima, učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom i prijelaz na kružno gospodarstvo. Budući da je turizam jedna od najpogođenijih grana hrvatskog gospodarstva, a uzevši u obzir njegov ukupni doprinos BDP-u, potrebno je poraditi na novom modelu održivog, zelenog i digitalnog razvoja turizma. U okviru Plana prepoznata je potreba daljnjih ulaganja u oporavak i jačanje otpornosti kulturnog i kreativnog sektora kako bi se uklonile postojeće prepreke i omogućila prilagodba novim uvjetima digitalnog poslovanja. Prilikom izgradnje otpornije i pravednije države u prvi bi plan trebalo staviti provedbu reformi i povezanih ulaganja, kojima je cilj izgradnja učinkovite, digitalne i kompetentne javne uprave. Također, od velike je važnosti da se uspostavi razvoj nepristranog i učinkovitog pravosuđa koje je dostupno svima, kao i kvalitetno upravljanje državnom imovinom.

Budućnost i konkurentnost Hrvatske

Naša budućnost u europskom i globalnom okruženju dugoročno počiva prvenstveno na sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti, koji je u pandemiji bio izložen sasvim novim izazovima. To je iskustvo danas potrebno iskoristiti kako bi se obrazovni sustav još bolje i brže pripremio za izazove budućnosti, ponajprije za četvrtu industrijsku revoluciju i sve prisutniju primjenu digitalnih i novih tehnologija u društvu. Cilj je pridonijeti inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva, što je preduvjet za održiv i uključiv rast te veću otpornost gospodarstva. Reformama i ulaganjima potrebno je poticati izvrsnost koja će djecu i mlade pripremati za poslove budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu. Nužna je modernizacija sustava odgoja i obrazovanja, strukovnog obrazovanja te osiguranje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja za svu djecu na svim razinama. Potrebno je ojačati ljudske, institucionalne i infrastrukturne kapacitete znanstvenih instituta i sveučilišta, koji će s poduzetničkom infrastrukturom stvoriti okvir za inovacije i realizaciju poduzetničkih ideja.

www.caetus.hr


 

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.