Financijska pismenost među mladima u Hrvatskoj je prilično niska, no oni žele raditi na njoj. Otkrilo je to istraživanje provedeno u sklopu projekta Građani za 5!, financiranog iz Fonda za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
U istraživanju o financijskoj pismenosti mladih u Hrvatskoj sudjelovalo je 412 učenika viših razreda osnovnih škola te srednjoškolaca. Riječ je o dijelu mladih iz sedam županija koji su u sklopu projekta Građani za 5! pohađali radionice financijske pismenosti.
Nakon sudjelovanja u radionicama mladi su mnogo bolje razumijeli pojmove vezane uz donošenje važnih financijskih odluka. Posebno su istaknuli važnost razlikovanja želja od potreba, pravilnog i odgovornog trošenja novca te štednje. Mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti za svoju budućnost. Nakon sudjelovanja u radionicama više od 90 % učenika i učenica smatralo je da je važno znati upravljati novcem. U skladu s time, svjesni su da trošenje novca treba pažljivo planirati te da dio zarađenog novca treba izdvojiti za štednju. Većina sudionika istraživanja smatra da djeca i mladi trebaju razumjeti pojmove kao što su osobni proračun, štednja, kamate, debitna i kreditna kartica.
Iako su svladali teoriju vezanu uz financije, sudionici istraživanja znanstvenike su iznenadili svojim stavom o potrošnji novca. Vođeni motom “Jednom se živi” gotovo 45 % njih je kazalo kako smatraju da novac postoji da bi se trošio.
“Financijska pismenost, kao dio šireg skupa građanskih kompetencija, važna je tema, posebice u zahtjevnom vremenu u kojem živimo. Financijski pismeni građani donose dobre financije odluke, što se pozitivno odražava na njih kao pojedince, njihove obitelji, njihove šire zajednice te društvo u cjelini. No iako se u javnosti često naglašava važnost financijske pismenosti, osobito kad su djeca i mladi u pitanju, nedostaje sustavne edukacije za podizanje razine financijske pismenosti građana svih dobi”, istaknula je dr. sc. Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja. Ona je u suradnji s Arijanom Akmadžom napisala e-publikaciju o istraživanju o stavovima učeničke populacije o financijskoj pismenosti Financijska pismenost za 5.
Financijska se pismenost u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj obrađuje kroz međupredmetnu temu Poduzetništvo.
“Financijska pismenost uključuje znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje ispravnih odluka o vlastitom novcu i u tom smislu teško možemo zamisliti da danas netko može kvalitetno živjeti ako ne zna raspolagati novcem i ne razumije financijske proizvode. S druge strane, odgovorni i savjesni mladi koji znaju upravljati svojim novcem, cilj su svakog društva te se Štedopis zalaže za uvođenje financijske pismenosti kao izbornog predmeta u školama za što su ključni financijski kompetentni nastavnici”, rekla je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje.
U okviru projekta Građani za 5! razvijeni su resursi za sustavno obrađivanje teme financijske pismenosti s učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole te srednjoškolcima. Razvijen je program za jačanje kompetencija nastavnika za izvođenje radionica o financijskoj pismenosti, objavljen je udžbenik Novac i ja za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole i sastavljeni su nastavni materijali za provođenje radionica u osnovnim i srednjim školama.
Kako bi mladi ovladali financijskom pismenošću, na završnoj konferenciji projekta Građani za 5! donositeljima odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini predloženo je da za početak podupru što više projekata vezanih uz financijsku pismenost mladih, no da rade na tome da se međupredmetna tema financijske pismenosti integrira u redovitu nastavu.
Cilj projekta Građani za 5! je ojačati demokratsku kulturu, građansku svijest i građanski angažman mladih kroz razvoj i provedbu programa građanskog obrazovanja u tri područja: ekonomska, financijska i medijska pismenost, osobni i socijalni razvoj te održivi razvoj.
Učenici iz nekoliko škola naučili su kako debatirati.
“Debata je aktivnost koju je nemoguće provesti bez kritičkog promišljanja, vještine koja je osnova za samostalno i aktivno funkcioniranje u društvu. U debatnim su aktivnostima u sklopu ovog projekta sudjelovali učenici iz Siska, Požege i Slavonskog Broda. Kritički su promišljali, razgovarali o temama koje ih zanimaju, istraživali ih i analizirali. Završne debate bile su im prilika za sistematizaciju tog procesa, predstavljanje argumenata i javni govor”, rekla je Darija Jeger iz Hrvatskog debatnog društva.
Institutu za razvoj obrazovanja partneri na projektu su Štedopis, Hrvatsko debatno društvo, udruga Humanum i Norsensus Mediaforum iz Norveške.
