Drugo izdanje regionalnog festivala financijske zajednice, Finance.Weekenda, održat će se u sklopu najvećeg dosadašnjeg Weekenda.18, od 18. do 21. rujna u Rovinju na već dobro poznatoj pozornici stare Tvornice duhana.
Nakon prvog izdanja koje je oduševilo publiku željnu ekonomskih znanja, druga godina posjetiteljima pruža priliku susreta, dijeljenja znanja i praktičnih rješenja u svijetu korporativnih financija.
Na nedavnom predstavljanju programa ovogodišnjeg Weekend.18, Matija Nakić, programska direktorica i CEO Farseera, istaknula je: „Prošle godine financije su bile jedna od programskih cjelina, a ove godine postaju poseban festival jer je publika to jasno tražila. Financijskoj publici je dosta dosadnih konferencija o brojkama, mi želimo otvoriti stvarne teme i pokazati kako financije mogu biti pristupačne, inovativne i važne za svakoga. Veseli me što Rovinj postaje mjesto gdje se o financijama razgovara drugačije.”
Tko je Matija Nakić?
Nakon što je diplomirala računalno inženjerstvo, Matija Nakić završava MBA program kako bi spojila tehnička s poslovnim znanjima. Kroz svoju karijeru radila je u HT Eronetu, Infocumulusu, Spanu i Fiveu. Od samih početaka njezine karijere, B2B softver za velika poduzeća bio je njezina strast te je gotovo cijelu karijeru upravljala nevjerojatnim timovima kako bi isporučili nevjerojatna enterprise rješenja i proizvode.
Prošla je sve faze, od programerke do direktorice proizvoda, a sada je CEO i osnivačica tvrtke Farseer. Farseer je brzorastući SaaS za poslovno modeliranje, planiranje i analizu, sa sjedištem u Hrvatskoj. Dugoročna vizija Farseera je osnažiti poslovne korisnike da izgrade bilo koju vrstu enterprise softvera na Farseeru.
O počecima Farseera, Matija kaže: “Farseer je krenuo iz vlastite frustracije, što je često najbolji start za inovaciju. Zrinko Dolić i ja smo radili skupa u telekomu i skupa patili u procesima planiranja i forecastiranja. Nakon odlaska iz te firme, Zrinko je krenuo rješavati problem planiranja na pametniji način i okupio nas kao osnivački tim: Luku Mijatovića, Mateja Trbaru i mene, jer je bilo jasno da ovakvo rješenje ne možeš izgraditi sam. Svi smo se susretali s istim problemom: planiranje je bilo sporo, rizično i nepovezano. U nekom trenutku odlučili smo prestati čekati da se stvari promijene i sami napraviti nešto bolje.
To se konkretiziralo 2020., usred pandemije, kad smo osnovali firmu i počeli raditi fokusirano na proizvodu. Od tada do danas, Farseer je narastao u tim od tridesetak ljudi, i dalje rastemo, imamo više otvorenih pozicija i dobro nam ide s privlačenjem kvalitetnih ljudi. Neki su postali naši savjetnici, neki investitori, a neki su nam se pridružili kao kolege. I u vlasničkoj strukturi to izgleda slično, uz osnivače i investitore, dio vlasništva imaju i zaposlenici. Farseer u najvažnijem KPI-u (Anual Reurring Revenue) raste više od 100% 3 godine zaredom. Tako da imamo klasični “hockey stick” graf.”
Spada li Farseer i dalje u kategoriju startupa? Kakva je trenutna startup scena u Hrvatskoj?
Ne zamaram se previše činjenicom jesmo li startup ili nismo. Duh nam je svakako startupovski. Radimo brzo, eksperimentiramo, agresivno guramo razvoj proizvoda, ali realno, već smo ozbiljan softverski biznis. Po klijentima, prihodima i razini projekata s kojima se bavimo, odavno nismo u fazi startup eksperimenta.
Situacija sa startupima u Hrvatskoj se popravlja. Već postoji nekoliko konkretnih tvrtki koje rade odlične stvari na međunarodnoj sceni. Super nam je jahati na tom valu pozitivne energije, kojem i sami pokušavamo doprinijeti. Iako se puno toga pokrenulo, i dalje mislim da ide sporije nego što bi moglo, pogotovo s obzirom na količinu talenata i potencijala koji ovdje postoji. Generalno, za tvrtke našeg tipa je u Europi dosta teže nego u SAD-u. Tamo je poslovna kultura drugačija, manje je regulacije, više je kapitala, procesi su brži i stvari se razvijaju i funkcioniraju bolje. Ali ne žalimo se 🙂
Pogledajte Farseer danas i prije tri godine. Koja je bila najvažnija poslovna odluka koju ste donijeli?
Teško je izdvojiti samo jednu odluku. Ustvari se radi o kombinaciji nekoliko stvari koje su nas stvarno odvele u dobrom smjeru. Prvo, ponosna sam na tim koji smo izgradili. Zapošljavanjem kvalitetnih, ključnih ljudi uspjeli smo izbjeći jako puno problema koji se obično pojave kad firma krene rasti. Drugo, odlučili smo se laserski fokusirati na razvoj i kvalitetu proizvoda. Nismo se dali zavarati širinom prilika koje su dolazile, nego smo stalno ulagali u ono što čini srž Farseera.
I treće, nikad nismo prestali razgovarati s tvrtkama čije probleme pokušavamo riješiti. Pristup u kojem slušamo korisnike i pokušavamo razumjeti što ih stvarno muči nam je zaista pomogao da ne skrenemo s puta.
Farseer se koristi u kompanijama koje su poznate po složenim sustavima (HT, Končar, Dukat…) Što vas te velike firme uče o vlastitom proizvodu?
Gotovo od samog početka znali smo da, ako ćemo uspjeti, moramo rješavati probleme velikih sustava. Fokus nije došao slučajno. Velike tvrtke imaju najviše kompleksnosti, najviše ljudi, najviše procesa i najviše toga što može poći po zlu. Tržišni uvjeti ih stišću, reakcije moraju biti brze, a alati koje imaju na raspolaganju često jednostavno ne mogu pratiti njihov tempo.
Zbog svega toga, Farseer smo morali graditi da bude izuzetno fleksibilan. Fleksibilniji od bilo kojeg konkurenta. I to se pokazalo kao pun pogodak. Povratne informacije koje dobivamo od korisnika upravo iz takvih, velikih i kompliciranih sustava su najbolje. Upravo ti ljudi često kažu da im Farseer rješava probleme koje su godinama pokušavali riješiti na sve moguće načine.
Kako izgleda proces prodaje enterprise klijentima?
Proces prodaje enterprise klijentima je sve samo ne brz. I to je realnost koju moraš prihvatiti ako želiš igrati u toj ligi. Velike tvrtke su oprezne, imaju procedure, evaluacije, odbore i kod njih sve traje duže. I to je u redu, jer donose ozbiljne odluke koje utječu na cijele timove i procese. Takav ritam jednostavno ide uz nišu u kojoj poslujemo.
Često pričam o tome kako u Americi stvari idu puno brže. Tamo se odluke donose u tjednima, ne mjesecima. Kod nas, u Europi, to jednostavno ne ide tako. Nije to loše, samo drugačije. Više se traži konsenzus, više se analiziraju rizici.
S druge strane, mi stalno radimo na tome da se taj proces maksimalno ubrza. Ne zbog nas, nego zato što želimo da klijenti što prije osjete stvarnu vrijednost. Nema smisla čekati godinu dana da bi shvatio da si napravio dobar izbor. Zato kod nas prodaja nikad nije samo prodaja. To je cijeli proces edukacije, savjetovanja i zajedničkog istraživanja. Klijentima dajemo vremena da nas upoznaju, da testiraju softver, da razgovaraju s drugim korisnicima. I trudimo se biti maksimalno iskreni i realni oko toga što mogu očekivati. Na kraju, ako kliknemo, to obično vodi u dugoročnu suradnju. I to je ono što želimo.
Farseer integrira i AI funkcionalnosti. Kako zamišljate budućnost financijskog planiranja? Hoće li CFO-i uskoro razgovarati s vlastitim AI asistentom?
Budućnost financijskog planiranja ide prema onome što se sve češće naziva “autonomous FP&A”. To znači da će većinu repetitivnog i tehničkog posla odrađivati AI, dok će ljudi zadržati stratešku i nadzornu ulogu. Financijaši neće nestati iz jednadžbe, ali će raditi pametnije jer će im operativa biti potpuno automatizirana.
U praksi to već viđamo. Tehnološki osviještene tvrtke i early adopteri unutar njih već danas implementiraju AI u svoje procese i aktivno ga koriste. CFO-i doslovno već razgovaraju sa svojim AI asistentima.
U Farseeru već razvijamo AI funkcionalnosti s ciljem da većina interakcija sa softverom ide upravo kroz umjetnu inteligenciju. Bilo da se radi o automatizaciji reportinga, izradi dashboarda, unosu planova ili pokretanju scenarija, korisnik više neće morati znati gdje kliknuti, već samo što želi. To se možda najjasnije vidi u izvještavanju: umjesto da netko traži brojke po sustavu, u Farseeru jednostavno može postaviti pitanje AI agentu u Whatsappu, i dobiti gotov PDF izvještaj za par sekundi.
U regiji još uvijek nema mnogo žena na čelu tehnoloških kompanija. Jeste li se susretali s predrasudama i kako gledate na svoj utjecaj u tom kontekstu?
Naravno da ima predrasuda. Ali većinu sam ih počela ignorirati vrlo rano jer inače ne bih ništa stigla napraviti. Ako se svaki put moraš dokazivati samo zato što si žena, brzo potrošiš energiju. I onda ti ostane manje za stvari koje su ti zapravo važne: tim, korisnici i proizvod.
Ne volim kad se moj spol koristi kao glavna priča, jer onda sve drugo što radimo u Farseeru padne u drugi plan. Ali svjesna sam da je važno da žene vide druge žene na ovakvim pozicijama. Ako mogu pomoći da se netko odluči pokrenuti nešto svoje, prijaviti se za neku ulogu, ili ga samo ohrabriti – super. Ali moj fokus je i dalje na poslu. I na tome da izgradimo dobru, zdravu tvrtku u kojoj će raditi i žene i muškarci koji žele rješavati konkretne probleme, a ne gubiti vrijeme na gluposti.
Sudjelujete i u organizaciji ovogodišnjeg Finance.Weekenda. Što, prema vašem iskustvu, izdvaja Finance.Weekend od sličnih konferencija?
Finance.Weekend je nastao iz potrebe, ne iz trenda. Nismo htjeli još jednu dosadnu konferenciju koja se svodi na “PowerPoint i networking”. Htjeli smo mjesto gdje financijaši stvarno razgovaraju o svojim izazovima, greškama, rješenjima. I to se pokazalo kao pun pogodak.
Ono što ga izdvaja je upravo taj sadržaj koji je skrojen po mjeri onih koji se bave financijama u velikim tvrtkama. Nema razvodnjavanja. Govori se konkretno, bez puno PR-a. I ljudi se vraćaju jer znaju da će čuti nešto korisno, upoznati kolege iz industrije i otići doma s nečim što odmah mogu primijeniti.
Koje teme smatrate trenutno najrelevantnijima za financijske i poslovne lidere u regiji?
Najrelevantnije teme trenutno proizlaze iz tri velike promjene: tehnološke, organizacijske i ekonomske.
S tehnološke strane, umjetna inteligencija definitivno prednjači. Financijski timovi koji ju ignoriraju neće dobro proći, jer AI više nije eksperiment, već alat koji može preuzeti ogroman dio operativnog posla.
Organizacijski, vidimo snažan pomak prema kontinuiranom planiranju. Tradicionalni budžet sve češće gubi smisao u okruženju koje se mijenja iz tjedna u tjedan. To mijenja i ulogu CFO-a, koji sve više postaje strateški partner, a sve manje “čuvar tablica”.
I konačno, lideri u regiji sve više se moraju baviti temama održivosti, upravljanja rizicima i izgradnje timova koji mogu pratiti te promjene. To uključuje i kulturološki zaokret, jer novi naraštaji u financijama imaju vrlo različita očekivanja.
Kako povezujete ono što radite u Farseeru s ciljevima i sadržajem Finance.Weekenda?
U Farseeru se trudimo ozbiljne stvari rješavati bez ukočenog pristupa. Točno tako zamišljamo i Finance.Weekend. Konferencija je produžetak naše energije, duha i poslovne filozofije. Bavi se stvarnim, kompleksnim poslovnim temama, ali ih prezentira na način koji je zabavniji, iskreniji i konkretniji nego što su ljudi navikli na ovakvim eventima.
Ono što razvijamo u Farseeru tamo stavljamo u širi kontekst. Povezujemo svakodnevne izazove financijaša s velikim pitanjima struke: kamo idemo, koje vještine trebamo, kako voditi promjene. Jednostavno rečeno, trudimo se napraviti event gdje se financijaši osjećaju kao doma.
Koji je vaš osobni savjet nekome tko danas razmišlja o pokretanju SaaS startupa ili općenito neka poruka za budućnost?
Bitno je naći problem koji razumiješ i koji te žulja, a vjeruješ da žulja dovoljan broj ljudi koji će dati novce. Ako u traženju product-market fita shvatiš da imaš krivu ideju, mijenjaj ideju. Najbitnije od svega je naći dobre co-foundere. Ja sam imala sreće i pameti pa sam našla vrhunske ljude i profesionalce, ili su oni našli mene. Probaj dobiti feedback korisnika što je ranije moguće jer je skoro svaka pretpostavka koju imaš kriva. Preporuka za knjigu koja je odlična za tu ranu fazu: The Mom Test.
U suštini, ako imaš ideju i dobar tim: Kreni odmah, griješi brzo, vozi dalje.
