Prije nekoliko godina u svijetu je porasla popularnost nove vrste financijske imovine – kriptovaluta. Radi se o virtualnim valutama koje postoje samo u obliku elektroničkih zapisa na internetu. Šira svjetska javnost bolje se upoznala s kriptovalutama nakon što je 2017. godine Bitcoinu, kao najpoznatijoj svjetskoj kriptovaluti naglo porasla vrijednost, čime je privukao brojne ulagače. Bitcoin nije pripadao nijednoj državi niti je bio pravno reguliran, već se pojavio kao digitalna valuta namijenjena za plaćanja na internetu.
U najpoznatije kriptovalute ubrajaju se Bitcoin, Ethereum, Litecoin, Ripple, NEO i druge koje je sad već vrlo lako pronaći na tržištu kriptovaluta. Kriptovalute se mogu nabaviti na burzama kriptovaluta, zatim od trgovaca kriptovalutama, putem posebnih bankomata i na specijaliziranim internetskim stranicama. Kriptovalute je moguće primiti i kao plaćanje za neku protučinidbu, kao donaciju, zatim u sklopu inicijalne ponude kriptovalute te zaraditi tzv. rudarenjem. Takvi primici hrvatskih poreznih rezidenata, ako nisu donacija, često u konačnici podliježu oporezivanju porezom na dohodak. Kako je najčešći slučaj držanja kriptovaluta ipak vezan uz špekulativne razloge i pokušaj zarade na rastu njihove vrijednosti, može se očekivati da će najčešći oblik oporezivanja vezan uz kriptovalute biti onaj porezom na dohodak od kapitalnih dobitaka.
Kapitalni dobici od trgovanja kriptovalutama
S obzirom na to da se kriptovalute smatraju vrstom financijske imovine, dobici nastali otuđenjem kriptovaluta smatraju se kapitalnim dobicima i u smislu Zakona o porezu na dohodak imaju isti tretman kao i ostali instrumenti tržišta novca. Kapitalni dobitak nastaje kao pozitivna razlika između vrijednosti kriptovalute u trenutku stjecanja i vrijednosti u trenutku otuđenja. Kad se radi o otuđenju kriptovalute nabavljene nakon 1. siječnja 2016. godine i kad od njenog stjecanja nije prošlo više od dvije godine, kapitalni dobitak nastao tim otuđenjem je oporeziv i predstavlja osnovicu poreza na dohodak. Osnovicu je moguće umanjiti za kapitalne gubitke nastale u istoj godini i za ostale troškove izravno povezane s trgovanjem kriptovalute.
Više transakcija kriptovalutama
Porezni obveznik stjecatelj/otuđitelj o tome mora voditi evidenciju po metodi FIFO, što znači da će pri otuđenju kao nabavnu vrijednost neke kriptovalute uzeti onu koja je najranije nabavljena. Pored toga, svako trgovanje kriptovalutama mora biti popraćeno odgovarajućom dokumentacijom iz koje se može utvrditi cijena po kojoj je kupoprodaja kriptovalute izvršena.
Kapitalni dobici moraju se prikazati u poreznom izvještaju JOPPD, koji porezni obveznik za sve svoje kapitalne dobitke podnosi Poreznoj upravi RH do kraja veljače za sve transakcije iz prethodne kalendarske godine.
Kapitalni dobici nastali primicima iz inozemstva prijavljuju se Poreznoj upravi RH na jednak način kao i kapitalni dobici nastali u tuzemstvu, a ako je porezni obveznik na neki kapitalni dobitak platio porez u inozemstvu, iznos plaćenog poreza moguće mu je uračunati u obvezu hrvatskog poreza na dohodak samo ako do 31. siječnja za dobitke iz prethodne godine preda prijavu INO-DOH s potvrdama inozemnih tijela o porezu plaćenom u inozemstvu.
