Kakvu mirovinu očekujete za 10, 20 ili 30 godina? Piše Marina Dubravčić, financijska konzultantica za male poduzetnike
To je pitanje koje se sve češće pojavljuje među radno aktivnim stanovništvom. Život teče svojim tokom, vrijedno radimo, naši poslodavci ili mi sami uplaćujemo poprilične mirovinske doprinose u obavezni mirovinski fond i nadamo se pristojnoj mirovini. Tako su stvari s mirovinom funkcionirale generacijama, pa nastavljamo taj obrazac. Osim toga, većina ljudi dok radi, ne razmišlja o mirovini uopće ili počinje misliti o tome tek nekoliko godina prije mirovine. Međutim, živimo u puno turbulentnijim i neizvjesnijim vremenima i privatna štednja za mirovinu postala je nužnom kako bismo si osigurali donekle pristojan život u mirovini.
Evo nekoliko razloga zašto je vrlo pametno privatno se pobrinuti za vlastitu mirovinu:
1. Životni vijek stanovništva sve je sve duži. Stanovništvo je u prosjeku sve starije, što rezultira sve nepovoljnijim omjerom između radnika koji uplaćuju sredstva u mirovinski sustav i umirovljenika. Prosječna dob stanovništva je sve veća, što znači da je i broj umirovljenika sve veći pa je vladama sve izazovnije isplaćivati mirovinu.
2. Inflacija je nemilosrdna i značajno umanjuje vrijednost dugoročnoj štednji. Da budemo precizni, košarica koju ste 2007. plaćali 10.000 EUR, u 2022. bi za istu košaricu morali izdvojiti 13.274 EUR. Isto se dogodi i s vašom štednjom koja u 15 godina vrijedi 30% manje, ali i vašem mirovinskom fondu.
3. Prosječna državna mirovina sve se više smanjuje u odnosu na prosječnu plaću. Godine 2020 prosječna je mirovina iznosila 38,4% prosječne plaće, a prema trendu koji je aktualan, očekuje se da će 2050. godine prosječna mirovina iznositi manje od 30% prosječne plaće.
4. Poduzetnici i obrtnici tradicionalno uplaćuju manje doprinosa u svoj mirovinski fond, što u konačnici rezultira manjom zakonskom mirovinom od prosjeka.
Kada bi se trebalo početi štedjeti za mirovinu?
Najbolje je početi misliti na mirovinu čim počnemo raditi, a ako to nismo učinili i još uvijek ne činimo, onda je drugo najbolje vrijeme SADA. Čak i ako nam je ostalo nekoliko godina do mirovine, nije kasno pobrinuti se bar dijelom za bezbrižniju mirovinu.
Nedavno sam izradila neformalno istraživanje u kojem sam pitala svoju publiku o izazovima u osobnim financijama i razlozima izostanka štednje. Prema odgovorima ispitanika najčešći razlog zašto većina ljudi ne štedi za mirovinu, ili uopće ne štedi, financijske su navike da sve što zaradimo – potrošimo i ne nalazimo prostora za štednju.
Kako smo navikli sve potrošiti, tako se možemo vrlo lako naviknuti i izdvajati za svoju budućnost. Tu je potrebna dosljednost koja se najbolje realizira automatizacijom štednje, primjerice ugovaranjem trajnog naloga u banci kojim svaki mjesec prebacujete sredstva na štedni račun.
Drugi najčešći razlog zašto ljudi ne štede je neinformiranost o opcijama, mogućnostima i olakšicama koje je moguće ugovoriti i ostvariti. Jednostavno ne znaju komu se obratiti za informacije, pa onda odgađaju odluku o štednji ili potpuno odustaju i prepuštaju se državnoj mirovini. Na tržištu danas postoje razne opcije štednje za mirovinu i moguće je započeti štednju već s 10 EUR mjesečno, a to je u prosjeku 5 kava u kafiću mjesečno. To si zbilja većina stanovnika može priuštiti.
Naravno, što više izdvajate – to bolje, jer se na duži period skupi fini iznos, a prinosi, kamate i poticaji odrade svoje. Kada dođe vrijeme za mirovinu, možemo ući u taj životni period opuštenije. Ako je prisutna neinformiranost i nesigurnost, ne treba odustajati jer to znači odustati od vlastite bezbrižne budućnosti. Umjesto odustanka, radije potražite stručnu pomoć financijskog konzultanta ili se samostalno informirajte o opcijama i uzmite svoju budućnost u svoje ruke.
U idućem nastavku čitajte više o trima opcijama mirovinske štednje i Europskoj mirovini.
