Posljedica pandemije je sve intenzivniji rast cijena i ulaznih troškova, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u planiranju poslovanja i strategijama daljnjeg razvoja. Većina mojih klijenata odlučila se za strategiju stvaranja zaliha kako bi na određeni način osigurali kontinuitet poslovanja te ublažili kontinuirana poskupljenja. No, s druge strane, stvaranje zaliha iziskuje određena financijska sredstva, stoga treba vrlo mudro balansirati kako se ne bi ugrozila likvidnost poduzeća.
Istraživanje “Rizici u nabavi“
Boston Consulting Group nedavno je objavio istraživanje „Rizici u nabavi“ za 2022. godinu s naglaskom na glavnim izazovima s kojima će se nabavljači suočavati narednih mjeseci. Istraživanje je pokazalo da su glavni izazovi:
- rizik dobavljivosti 93%
- cjenovni rizik 77%
- rizik reklamacija dobavljača 39%
- rizik kvalitete 19%
- rizik održivosti 19%
- rizik usklađenosti 12%
Kako se nositi s navedenim rizicima te koje su osnovne zadaće nabavljača u narednom razdoblju?
Već sam spomenula da je dobavljivost sirovina i materijala postala osnovna zadaća svake nabave. Brojke pokazuju da se čak 90% poduzeća na području Europe suočava s nedostatkom osnovnih sirovina i materijala potrebnih za odvijanje poslovne aktivnosti koje su naručili u zadnjih šest mjeseci. Ovo samo pokazuje da je potrebno poduzeti određene promjene i prilagodbe.
Važno je da poduzeća postanu agilnija, da nabava postane ključna u donošenju strateških odluka te da više pažnje posvetimo rizicima i uskim grlima koje smo uočili u svom poslovanju.
Što su moji klijenti odlučili?
Moji su se klijenti odlučili za stvaranje zaliha osnovnih sirovina, promjenu asortimana i prilagodbu alternativnim izvorima dobave, reinženjering proizvoda i standardizaciju, čvršće ugovore s dobavljačima, digitalizaciju procesa u cilju ažurnosti podataka i pravovremenih informacija…
Na drugom mjestu, kao što je i samo istraživanje pokazalo, nalazi se rizik rasta cijena. Iako su uštede i pregovaranje s dobavljačima bili u fokusu svake nabave i prije pandemije, trenutna situacija po pitanju cijena postala je prioritet. Nagli rast je, prije svega, posljedica inflacije, no cjenovni rizik je itekako vezan uz početak pandemije. Primarno se rast cijena osjetio na energentima, no taj se val, naravno, prelio i na sirovine i materijale. Poduzeća su se do određene granice nosila s porastom cijena, no taj se porast polako prelijeva i na potrošače.
Kako poslovati u uvjetima kontinuiranog rasta cijena ulaznih sirovina?
Jedna od strategija je svakako pronalaženje prostora u internim troškovima. Racionalizacija procesa, digitalizacija i uklanjanje uskih grla neki su od načina za smanjenje troškova. S pozicije ulaznih troškova, strategija upravljanja nabavnim kategorijama mora postati prioritet. Fokus svakako treba biti na kvalitetnom planiranju, analizi istovrsnih materijala i sirovina, intenzivnijoj suradnji s internim korisnicima u cilju proaktivnog definiranja ušteda, alternativnim materijalima i sl.
Zasigurno će i 2022. godina biti veoma izazovna za nabavu i efikasnost poslovanja.
