Trenutak u kojem se investicija vraća (na nulu) jest onaj u kojem akumulirani neto novčani primici (odnosno njihov zbroj) dostižu uloženi iznos.
Piše: Pavle Knežević, mag. oec., International Project Management Association – Caetus d.o.o.
Vijek nekog projekta je razdoblje njegova promatranja, odnosno ono razdoblje za koje se radi projekcija budućeg poslovanja poduzeća investitora. Primjerice, ukoliko investitor za potrebe svog ulaganja podiže kredit s rokom otplate od deset godina, u projekciju budućeg poslovanja njegove tvrtke potrebno je uzeti u obzir minimalno idućih deset godina. U tom se slučaju sve projekcije u investicijskoj studiji rade za razdoblje od deset godina. Prema tome, o profitabilnosti nekog projekta uvijek se zaključuje s aspekta određenog promatranog razdoblja. Metodom razdoblja povrata ulaganja utvrđuje se razdoblje u kojem će se iznos ulaganja vratiti. Logično – što je to razdoblje kraće, projekt je efikasniji te isplativiji za ulaganje i obratno.
Razdoblje povrata ulaganja uvijek se determinira na temelju originalnih, odnosno nominalnih neto novčanih primitaka. Iduća uobičajena metoda financijskog odlučivanja naziva se metodom interne stope profitabilnosti projekta.
Ovom se metodom ranije opisani neto novčani tokovi (koji su razlike između primitaka i izdataka u određenom razdoblju) izjednačuju s ulaganjem, odnosno, njome se utvrđuje razlika diskontiranih novčanih tokova i ulaganja kao nula. Dakle, diskontna stopa kojom se novčani primici svode na nulu, čini internu stopu profitabilnosti.
Je li projekt prihvatljiv po nekoj dobivenoj internoj stopi profitabilnosti ili nije, ovisi o tome kolika je zahtijevana stopa profitabilnosti. Zahtijevana stopa profitabilnosti je granična stopa prinosa iznad koje će poduzeće prihvaćati projekte, a ispod nje odbacivati. U najvećem broju slučajeva, zahtijevana stopa profitabilnosti mora biti najmanje u visini kamatne stope kredita kojim se (su)financira projekt, a što je stopa sufinanciranja projekta vanjskim izvorima (kreditima) veća, interna stopa profitabilnosti trebala bi biti veća.
Dinamička ekonomska analiza naziva se tako zbog toga što je temelj za korištenje navedenih metoda analize novčani tok, jedan od pet osnovnih financijskih izvještaja koji je po svom karakteru dinamičan (mijenja se kroz razdoblje), dok je podloga za statičku ekonomsku analizu uglavnom bilanca (također jedan od pet osnovnih financijskih izvještaja koji na godišnjoj razini sastavljaju trgovačka društva).
Kvalitetna investicijska studija, osim dinamičke, mora sadržavati i statičku ekonomsku analizu.
Statička analiza naziva se tako jer razmatra određene pokazatelje poslovanja isključivo na određeni dan, najčešće na 31. 12., što za većinu poduzetnika označava kraj i kalendarske i poslovne godine. Statičku analizu projekta, dakle, determiniraju statički pokazatelji i to najčešće pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti. Promatra se prva (početak) i zadnja (kraj) godina vijeka projekta, a cilj svakog poduzetnika je da se postigne progresija rezultata koji u zadnjoj promatranoj godini moraju biti bolji nego u prvoj. To znači da poduzeće napreduje, a ne stagnira, što bi bilo najgore moguće rješenje.
I ova se analiza, kao i sve ostale analize, temelji na projekciji, odnosno procjeni budućeg poslovanja u određenom razdoblju. Isto tako je vrlo bitna za vanjske izvore financiranja, odnosno banke koje plasiraju svoja slobodna sredstva.
Projekcija budućeg poslovanja provodi se kroz procjenu ostvarenja prihoda, rashoda i financijskog rezultata; projekciju bilance, računa dobiti i gubitka, financijskog (novčanog) toka, proračun amortizacije i obračun kreditnih obveza (plan otplate kredita). Sve navedeno čini ekonomsko-financijsku analizu koja je također vrlo bitan element svake kvalitetne investicijske studije. Procjena budućeg poslovanja, dakle, ima svoje uporište u financijskoj-tržišnoj i ekonomsko-financijskoj analizi i mora biti što realnija.
Osim tih najbitnijih segmenata, kvalitetna investicijska studija mora sadržavati i tržišnu analizu (prodaje, nabave, konkurencije, cijena, gospodarske grane, trendova, ciljanih skupina i slično). Analiza tržišta je također vrlo bitan element svake kvalitetne investicijske studije i mora biti stručno i kvalitetno obrađena.
