Uklonit će se valutni rizik u gospodarstvu te će se smanjiti troškovi zaduživanja domaćeg sektora. Smanjit će se i rizik izbijanja valutne i bankovne krize, a transakcijski troškovi bit će niži. Ovo je samo dio zaključaka o uvođenju eura kao valute u Republici Hrvatskoj, koje je na predavanju “Izazovi uvođenja eura u Hrvatskoj”, u petak 26. siječnja na Ekonomskom fakultetu u Rijeci iznio guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Boris Vujčić.
Podijeljena mišljenja
Plan je da Hrvatska euro uvede 2020. godine, a mišljenja domaće javnosti oko toga još su podijeljena. Dok drugi na uvođenje zajedničke valute gledaju sa zabrinutošću i oprezom, drugi ovu promjenu iščekuju sa zadovoljstvom. Stoga je cilj panel rasprave na Ekonomskom fakultetu u Rijeci bio da se konstruktivno i sa svih aspekata razgovara o ovom značajnom novitetu koji Hrvatsku iščekuje za dvije godine.
Izazovi uvođenja
Na panel raspravi o izazovima uvođenja eura govorili su još Jasmin Bajić, predsjednik Uprave Croatia Airlines, mr.sc. Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, Ivan Perković, direktor RALU Logistike, dr. sc. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, dr. sc. Dario Silić, direktor BINA Istre, David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije te prof.dr.sc. Saša Žiković, prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
“Problem za Hrvatsku je što nas zarobljava u istu poziciju s moćnom Njemačkom. Jedna od rijetkih stvari kada je netko superioran prema vama u svakom ekonomskom smislu, tu mislim: tehnologija, znanje, potpora države, zakonodavstvo, organizacija, mogućnosti financiranja, ugled, lobisti i diplomacija, a nemate mogućnost štićenja carinama ili kvotama je upravo valutna politika. Kada više ni toga nemate ne postoji način kako se možete nositi s takvim konkurentima. Sam čin uvođenja eura uvijek je bio, a biti će i u našem slučaju obilježen značajnim skokom u inflaciji i smanjenjem kupovne moći građana s time da najviše skaču cijene usluga”- naglasio je prof.dr.sc. Saša Žiković, prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
Poljska i Mađarska su od 2008. deprecirali zlot i forintu prema euru gotovo 25% što je prosječna godišnja deprecijacija od 2,2%. To je definitivno podnošljivo za njihove građane, a izvozni proizvodi su im postali znatno konkurentniji samo po toj osnovi, a da ne govorimo o supstituciji uvoza koja se događa u njihovim zemljama. Slovenija je prije uvođenja eura ciljano oslabila tolar za gotovo 17% (3,5% godišnje) kako bi povećala konkurentnost svojih izvoznika. Euro pomaže internacionalizaciji gospodarstva, što ima smisla ako imate proizvode koje možete izvoziti i svijet ih želi kupiti. U suprotnom internacionalzacija se očituje jedino u povećanom uvozu. To je Slovenija jako dobro prepoznala. Također, to je i razlog zašto Poljska, Mađarska i Češka ne žure s ulaskom u eurozonu, kaže prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu.
Stav je guvernera Vujčića da će uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku biti poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima.
“Sudjelovat ćemo u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja – smatra guverner te dodaje da je prednost i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja. To će, naime, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.” – rekao je Vujčić
Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obrnuto. Generalno, korištenje zajedničke valute može pridonijeti razvoju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti te smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva, tumači guverner HNB-a. Prvi korak uvođenja zajedničke valute je tečajni mehanizam, takozvani ERM II. To je prijelazni period u kojem država članica provodi najmanje dvije godine. Tek potom slijedi formalno uvođenje eura. Iskustva drugih članica Europske Unije pokazuju da su neke zemlje u tečajnom mehanizmu provele i više od dvije godine. Hrvatska je trenutno najmanja članica EU koja još ima vlastitu valutu i nije uvela euro.
