Već od siječnja 2026. godine, hrvatsko zakonodavstvo prolazi kroz značajan ciklus promjena usmjerenih na poreznu reformu, bankarsko-kreditni sustav i mirovinski sustav. Piše Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
POREZNI SUSTAV
Zakon o fiskalizaciji – Fiskalizacija 2.0 (na snazi od 1. 9. 2025., pojedine odredbe od 1. 1. 2026., odnosno od 1. 1. 2027.) Uvedena je puna primjena sustava koja uključuje obvezne e-račune u poslovanju između poduzetnika (B2B).
Porezna uprava sad ima pravo provjere ispravnosti rada sustava putem dostave šifri za programska rješenja.
• Od 1. 1. 2026. uvedena je obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za porezne obveznike u sustavu PDV-a uz obvezu zaprimanja eRačuna za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a.
• Od 1. 1. 2027. uvodi se obveza izdavanja eRačuna za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a.
Opći porezni zakon (na snazi od 1. 1. 2026., pojedine odredbe od 1. 1. 2027.)
• Propisuje se izuzeće od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne, odnosno područne samouprave, čiji su prihod, s ciljem omogućavanja djelotvornog ispunjavanja obveza te odgovornosti jedinice lokalne ili područne samouprave sukladno Zakonu o proračunu, Zakonu o fiskalnoj odgovornosti te podzakonskim propisima
• Smanjuje se administrativno opterećenje poreznih obveznika kroz ukidanje obveze sastavljanja i podnošenja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama, koje je zamijenjeno novim sustavom e-izvještavanja prema Zakonu o fiskalizaciji.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (na snazi od 1. 1. 2026.)
• Ukida se uvjet o suglasnosti za prihvaćanje eRačuna za tuzemne isporuke između poreznih obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, za koje je posebnim propisom o fiskalizaciji propisana obveza izdavanja eRačuna.
• Pojednostavnjuju se administrativne obveze kroz ukidanje pojedinih obrazaca, čime se provodi administrativno rasterećenje gospodarstva.
• Produljuje se rok za podnošenje pojedinih obrazaca s 20-og dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, odnosno tromjesečje, na zadnji dan u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, odnosno tromjesečje.
Zakon o porezu na dobit (na snazi od 1. 1. 2026.)
• Omogućava se dodatno umanjenje porezne osnovice za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, onim poreznim obveznicima koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
• Mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti, koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom, omogućava se primjena odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
• Propisuje se obveza podnošenja porezne prijave elektroničkim putem za sve obveznike poreza na dobit
• Propisuje se obveza osiguravanja dokaza o poslovnim događajima koji se oporezuje kroz više poreznih razdoblja.
BANKARSKO – KREDITNI SUSTAV
Zakon o kreditnim institucijama (prijedlog zakona)
• U saborsku proceduru upućen je konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, a kojim se bankama uvodi i obaveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.
• Zakon o kreditnim institucijama je krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
• Prijedlogom se dorađuju odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti.
MIROVINSKI SUSTAV
Zakon o mirovinskom osiguranju (na snazi od 1. 7. 2025., pojedine odredbe od 1. 1. 2026.)
• Na snagu je stupio novi zakon koji uvodi pojam “aktivne mirovine”, omogućujući šire opcije rada uz istovremenu isplatu mirovine.
• Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 1. 7. 2025., a njegove određene odredbe stupile su na snagu 1. 1. 2026.
Mjere koje su stupile na snagu 1. siječnja 2026.:
• Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
• Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, koji su 70 godina života navršili prije 1. 1. 2026., HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. 1. 2026., a najkasnije do 31. 3. 2026.
• Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
• Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
• Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
• Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine nakon navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50%. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
• Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se tijekom korištenja prava zaposle na manje od 3,5 sati dnevno.
• Omogućen je rad do 3,5 sati dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu ako je to za korisnika povoljnije.
• Povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine (ostvarene po općem ili posebnom propisu).
• Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.
• HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine, počevši od 1. 1. 2026., najkasnije do 31. 3. 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
