U eri ubrzanog života i digitalne prezasićenosti, sve više ljudi traži iskustva koja vraćaju osjećaj povezanosti — s prirodom, s drugima i sa samima sobom. Ruralni turizam postaje prostor povratka iskonskim vrijednostima, a priča (storytelling) ključan je alat kojim se te vrijednosti prenose.
Jedan od najuspješnijih primjera kako se autentična priča može pretvoriti u prepoznatljiv brend je Ponyland, mala farma u blizini Zadra, koju vodi Ivana Vrkić.
Od gradske djevojčice do čuvarice ruralne čarolije
Ivana je odrasla u gradu, „na petom katu stambene zgrade”, kako sama kaže, daleko od prirode. No, ljubav prema knjigama i životinjama oblikovala je njezin san – stvoriti mjesto gdje će djeca moći živjeti priče koje inače samo čitaju. Iz te ideje rođen je Ponyland, farma bez kaveza, s ponijima, kozama, zečevima i drugim domaćim životinjama koje slobodno žive i uče djecu nježnosti, odgovornosti i empatiji.
Izazov
Nakon tri godine poslovanja Ponyland je došao do zasićenja. Posjetitelji su uživali u iskustvu jahanja, ali Ivana je osjećala da je farma na tržištu nevidljiva – njezina ponuda bila je previše općenita, a online prisutnost više nije bila dovoljna za privlačenje novih gostiju. Osim toga, Ivana je željela privlačiti ljude s domaćeg tržišta. Ključni izazov bio je: kako prenijeti emociju i svrhu Ponylanda prije nego što posjetitelj kroči na farmu?
Stvaranje autentične priče
Kroz edukaciju i strateški storytelling, Ivana je naučila kako pričom prenijeti srž iskustva koje pruža. Umjesto suhoparnih opisa kao što je „jahanje ponija i druženje sa životinjama“, novi narativ Ponylanda postao je – „daleko od ekrana, blizu srca“.
Storytelling je na imanju provela kroz:
• Osobnu priču – Ivana otvoreno dijeli svoju transformaciju iz gradskog djeteta u vlasnicu farme, čime gradi povjerenje i inspirira druge.
• Priče o imanju – svaka životinja ima ime i osobnost; djeca ih doživljavaju kao prijatelje, ne kao atrakciju.
• Emocionalne poruke u objavama – kratke, iskrene rečenice koje prenose toplinu, primjerice: „Naša farma nije samo prostor, već doživljaj koji obogaćuje.“
• Vizualni storytelling – fotografije koje prikazuju emociju, dodir, osmijeh i stvarnu povezanost, a ne samo prostor ili životinje.
Rezultat nije trebalo dugo čekati
Ovim pristupom Ponyland je:
• ojačao prepoznatljivost brenda,
• povećao angažman na društvenim mrežama,
• privukao nove posjetitelje koji dolaze zbog priče, ne samo zbog lokacije,
• stvorio zajednicu obitelji koje se redovito vraćaju.
Storytelling nije samo marketinški alat – postao je temelj identiteta Ponylanda. Farma više nije „mjesto za jahanje ponija“, nego „mjesto gdje djeca prvi put maze životinje, uče o njima i nikada to ne zaborave“. Postao je poželjna destinacija na kojoj Ivanina ciljna skupina ima priliku život na farmi doživljavati s razumijevanjem.
Primjer Ponylanda pokazuje da uspjeh u ruralnom turizmu ne ovisi samo o ponudi, već o načinu na koji se priča prenosi.
U svijetu u kojem se sve više sadržaja gubi u buci interneta, ljudska priča – poput one Ivane Vrkić – ostaje ono što se najviše pamti.
