ESG je kratica za ekološke, društvene i upravljačke prakse (eng. ESG = Environmental, Social and Governance) te označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke.
Iako sam pojam nije nikakav novitet, pod povećalom javnosti je od 5. siječnja 2023., otkad je u primjeni takozvana Direktiva Europske unije o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD). Prema toj Direktivi, od 1. siječnja 2024. sva poduzeća koja imaju više od 500 zaposlenika i koja kotiraju na burzi, primorana su pružati opsežna i detaljna izvješća o održivosti. Njima će se u izvještavanju već 2025. pridružiti sve velike tvrtke, a već dvije godine kasnije tu će obavezu imati i mala i srednja poduzeća (MSP).
“Goruća” tema ESG-a bila je među zapaženijima i na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji “Learning by Doing”. O tome “Tko puca penale u ESG-u?” raspravljali su Lucia Ana Tomić (Head of HR and Regulatory Affairs at Wiener osiguranje), Karla Alfier (Sustainability and ESG expert), Jelena Festini (Sustainability Manager at Klimaoprema) i Marinko Došen (Predsjednik Uprave, AD Plastik Group), pod moderacijom Nataše Novaković (ESG Director at Croatian Employer’s Association).
Održivost i ESG čimbenici su kruške i jabuke, ali u istoj košari
Prema nedavnom istraživanju tvrtke Medianet (lipanj 2023.), za pojam ESG-a u Hrvatskoj je čuo tek jedan od 10 ispitanika. Bio je to poticaj Karli Alfier da na početku panela održi kratko izlaganje ove teme, ne bi li što više prisutnih shvatilo što ESG jeste, a što nije.
“Održivost nije isto što i ESG čimbenici. Održivost je usmjerena na to da ono što danas činimo ne šteti generacijama budućnosti. S druge strane, ESG čimbenici su metrika kojom želimo procijeniti kako se određena kompanija ponaša i što poduzima po raznim pitanjima koja obuhvaćaju okoliš, društvo i upravljanje, a među koja ulaze i pitanja klimatskih promjena, energetske učinkovitosti, otpada, well-beinga zaposlenika, poštovanja ljudskih prava, poštovanja dječjih i roditeljskih prava itd.“
Poanta Direktive je prikupiti i objaviti velike količine podataka, koje će koristiti različiti dionici, od investitora i financijskih institucija, sve do dobavljača, suradnika itd. Između ostalog, ideja Direktive je da utječe izravno na greenwashing i green hushing prakse, kako bi se kompanije prestale lažno predstavljati kao održive, ako za to nemaju dokaza, objasnila je.
Iako Direktiva zasad obuhvaća samo velike organizacije, utjecaj će se itekako osjetiti i na leđima MSP-ova. Oni MSP-ovi koji će se posvetiti održivim praksama lakše će u budućnosti doći do novih poslovnih odnosa, budući da velike kompanije sada traže održive dobavljače.
Kako strateški pristupiti Direktivi?
Kompanije još uvijek nisu svjesne što ESG nosi i kako na kraj s temama koje povlači. ES segment je tu više sporedan, kao svi to imamo. No kada se krene raditi analiza, brzo se uspostavi da postoji puno rupa jer se neke stvari ne prate dovoljno dobro, ne prate ih svi unutar organizacije jednako, u procesu ne sudjeluju svi koji bi trebali… Stoga je za početak potrebno definirati koji su to utjecaji jedne organizacije i u kom smjeru organizacija želi ići. Tek nakon toga je moguće napraviti sustave za praćenje podataka, pa onda i za izvještavanje. Uz to je potrebno imati jasnu i transparentnu organizacijsku strukturu. “Organizacijska struktura je osnova za uvođenje ESG-a. Nužno je da svatko u organizaciji daje svoj obol i sudjeluje u procesu”, pojašnjava Karla Alfier.
Marinko Došen nadodaje: “ESG je jedan veliki hajp. Potrebno je pronaći balans između zahtjeva i mogućnosti, odnosno između implementacije i financiranja. Ključni su ovdje HR odjel i Uprava. Prije uvođenja ESG praksi potrebno je pronaći ljude koji imaju dovoljno znanja o ovoj temi, a to je trenutno jako teško jer znanja nedostaje.”
S Marinkom se slaže i Lucia Ana Tomić: “Bez podrške od vrha – nemate ništa. Ne možete puno napraviti ako šef kaže NE resursima i budžetu za implementaciju ESG praksi.”
“Po meni je G najbitnije slovo jer ne možete napraviti promjenu ako nemate potvrdu Uprave. Direktivi je potrebno pristupiti s dvije strane. S jedne strane, pronađite i koristite primjere dobre prakse, pogledajte zahtjeve tržišta, što radi konkurencija. S druge strane gledajte što traži Direktiva. Standardi su dobri pokazatelji jer su detaljno raspisani. Puno je teže početi uvoditi konkretne prakse”, nadovezala se i Jelena.
Ako šef kaže NE resursima i budžetu, teško ćete moći implementirati ESG čimbenike u poslovanje.
Koji odjel bi se trebao baviti ESG-om?
Nataša Novaković otvorila je raspravu oko još jedne važne teme – tko bi se u organizaciji ESG-em zapravo trebao baviti? “Nemoguće je da to sve zna jedna osoba. Tu je bar 20-ak tema koje bi čovjek trebao znati. A onda je tu još potrebno znanje za kreiranje izvještaja i dokazivanje svega toga. Posao je to za cijeli tim!”
“To svakako nije posao za jedan odjel. Mi na ESG praksama surađujemo s marketinškim odjelom, risk odjelom, HR-om i sličnim odjelima, pojašnjava Lucia Ana Tomić.
“Evo primjera. Naše osiguranje je veliki ulagatelj na tržištu nekretnina. Zbog ESG praksi sada ćemo morati ugrađivati manje promjere na slavinama u svim našim nekretninama kako bi protok vode bio manji, a uštede vode veće. Da nas ljudi ne bi nazivali kako slavine nisu ispravne, mi smo prvo krenuli s osvještavanjem i edukacijom. Kreirali smo naljepnice koje smo polijepili kraj svih slavina, a na kojima se jasno komunicira promjena koju uvodimo. Moramo krenuti od ovako malih stvari, koliko to god izgleda glupo i bazično. Komunikacija ESG tema je ključna jer inače stvaramo otpor prema promjeni. Kako ljudima u organizaciji objasniti da moraju raditi na drugačiji način ili ćemo svi snositi posljedice? Svi koji su se bavili uvođenjem bilo kakvih promjena, znaju koliko je to teško. Potrebno je mijenjati mindset zaposlenika.”
ESG se tiče i odjela nabave, pojašnjava Marinko Došen. “Većina naših sirovina dolazi od najvećih proizvođača. Teže nam ide s malima koji nemaju alternativu. No nama su sustavi kvalitete osnova izvrsnosti. Moramo biti strogi u pronalaženju dobavljača da bismo ostali živi.”
Ovdje pogledajte cijeli panel na temu “Tko puca penale u ESG-u?”.
